Ko vara građane BiH: Koliko košta pšenica, a koliko hljeb, za koliko se otkupljuje mlijeko?

by nedim
| 21:27

Prevelika ovisnost o uvozu prehrambenih proizvoda, visoke marže te nedovoljna ulaganja u tehnološki razvoj domaće proizvodnje ključni su razlozi zbog kojih se građani BiH iz mjeseca u mjesec suočavaju s kontinuiranim rastom cijena hrane.

Kada se tome doda i činjenica da troškovi prehrane u mjesečnim izdacima građana višestruko premašuju evropske prosjeke, jasno je da su promjene nužne.

Bojkot trgovina jedan je od načina na koji potrošači iskazuju nezadovoljstvo, ali su za korjenite promjene potrebni sistemski pristup i zajednička saradnja države, proizvođača i potrošača.

Također, kada se u obzir uzmu distributivni lanci, postaje jasno da u formiranju konačne cijene proizvoda primarni proizvođači imaju najmanji udio. Izvori otkrivaju i u kojoj mjeri dolazi do povećanja cijena od proizvodnje do konačne prodaje.

Mlijeko i hljeb 

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kao primjer navodi cijenu mlijeka – potrošači ga na policama plaćaju u prosjeku 2 KM po litru, dok je otkupna cijena mlijeka od 65 feninga do 1 KM.

Slična situacija je i u pekarskoj industriji – otkupna cijena pšenice iznosi između 30 i 40 feninga po kilogramu, dok cijena brašna ne prelazi 1 KM.

Međutim, građani za hljeb izdvajaju višestruko više u odnosu na trošak proizvodnje. Od jednog kilograma brašna, koje košta manje od 1 KM, dobivaju se četiri hljeba, a svaki od njih košta oko 2 KM, što znači da kilogram brašna u konačnici „vrijedi“ osam maraka.

Iako proizvođači pravdaju cijene troškovima rada, najma prostora i energenata, jasno je da bi kupovina brašna i domaća priprema hljeba bila znatno isplativija opcija za građane, navodi se u jednom od tekstova u kojima se ovom temom nedavno bavio Večernji list BiH.

PROČITAJTE I OVO: >>>>>>

VIDEO / Da li je u BiH uspio bojkot, jesu li se građani suzdržali kupovine na jedan dan? – TuzlaInfo.ba

Cijena u koju je teško povjerovati: Koliko košta kilogram kafe u bh. marketima? – TuzlaInfo.ba

Poljoprivrednici naglašavaju da su, uz temeljite promjene u društvu, potrebne i aktivnije mjere države u ograničavanju marži te značajnija ulaganja u domaću proizvodnju hrane.

Koliko je poskupio hljeb za pet godina?

Podatak koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština u Bosni i Hercegovini prije pet godina, a koliko danas najbolje oslikava poskupljenja.

Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

Cijene hrane veće za 400 posto

Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić  nedavno je objavio rezultate opsežne analize o kretanju globalnih cijena hrane u posljednjih deset, dvadeset i trideset godina. Podaci jasno pokazuju s kakvim se izazovima suočavaju potrošači u BiH. Na globalnim tržištima cijene hrane su u protekloj deceniji porasle za oko 20%, dok su u BiH povećane za nevjerovatnih 100 do 400%.

Rješenje problema nije jednostavno i zahtijeva sveobuhvatan pristup, s posebnim naglaskom na jačanje domaće proizvodnje. Bosna i Hercegovina ima značajne poljoprivredne potencijale, a na raspolaganju su joj i značajna sredstva Evropske unije kroz IPARD fondove.

Međutim, zbog političkih nesuglasica i nedostatka dogovora, ta sredstva ostaju neiskorištena. Ukoliko želimo niže cijene prehrambenih proizvoda, neophodno je hitno mijenjati dosadašnji pristup i omogućiti veće investicije u domaću proizvodnju hrane.