Sutra se širom Bosne i Hercegovine organizira bojkot trgovina, restorana, pekara, kafića… – inicijativa koja dolazi kao odgovor na neprestana poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Sve je skuplje, od hljeba i mesa do voća, povrća i kafe, a građani žele poslati jasnu poruku nezadovoljstva.
Neformalna grupa građana putem društvenih mreža pozvala je na bojkot 31. januara, inspirisana sličnim akcijama u susjednoj Hrvatskoj, gdje je nedavni bojkot rezultirao prepolovljenjem prometa u trgovinama. Nakon toga, Vlada Hrvatske poduzela je dodatne mjere za ublažavanje inflacije, dok su neki trgovci počeli snižavati cijene.
Udruženje potrošača Bosne i Hercegovine također je podržalo ovu inicijativu, pozivajući građane da “zatvore novčanike i pokažu da trgovine postoje zbog nas”.
Dok minimalne plaće rastu bez rasterećenja doprinosa, poslodavci dodatno podižu cijene, što vodi do još većeg finansijskog pritiska na potrošače. U takvom sistemu, građani su ti koji na kraju snose teret kroz veće troškove ili lošije uslove rada.
No, ostaje pitanje – hoće li bojkot imati dugoročan učinak? Ako ostane samo na jednodnevnoj akciji bez jasnih zahtjeva i strategije, efekti će biti kratkotrajni. Prava snaga bojkota leži u dosljednom pritisku na sistem i traženju konkretnih promjena.
Hoće li sutrašnji dan označiti prekretnicu ili će ostati samo simbolična poruka, vidjet ćemo vrlo brzo.
