Nakon što su u parlamentarnu proceduru u Bosna i Hercegovina upućene izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske koje američku kompaniju AAFS Infrastructure and Energy nominiraju za nositelja gradnje plinovoda, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto upozorena je u pismu EU, piše The Guardian, a prenosi Slobodna Bosna.
U pismu koje je šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca uputio Borjani Krišto naglašava se potreba za temeljitom koordinacijom nacrta zakona unutar zemlje, ali i sa službama Evropske komisije, kako bi se osigurala usklađenost sa standardima EU.
– Ključno je da se nacrti zakona temeljito koordiniraju interno unutar zemlje, kao i s relevantnim službama Europske komisije. To podrazumijeva dijeljenje nacrta zakona radi procjene u ranoj fazi procesa izrade, čime se osigurava usklađenost sa standardima EU. Na taj način Bosna i Hercegovina može nastaviti napredovati na svom putu prema EU i izbjeći propuštanje prilika za daljnju integraciju, kao i financijskih prilika, uključujući i one u okviru Agende za reformu – stoji u pismu.
Pozivajući se na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Soreca upozorava da regulatorna procedura mora osigurati neovisnost, razdvajanje i pristup trećih strana, u skladu s pravnom stečevinom Energetske zajednice. Iz toga, kako navodi Guardian, proizlazi zaključak da Evropska unija smatra da je BiH nominacijom kompanije AAFS Infrastructure and Energy prekršila ranije preuzete obaveze na putu ka eurointegracijama.
Britanski list dalje navodi da bi pitanje Južne interkonekcije moglo dovesti i do šireg političkog sukoba, uključujući i odnose sa administracijom američkog predsjednika Donald Trump.
– EU riskira sukob s Donaldom Trumpom nakon što je pokušao odgoditi dodjelu unosnog ugovora za plinovod za Balkan kompaniji koju vodi njegov osobni odvjetnik. AAFS Infrastructure and Energy osnovan je u novembru prošle godine i nije otkrio svoje vlasnike – navodi Guardian.
List ističe da kompaniju predvode Jesse Binnall i Joe Flynn, povezani s Trumpovom kampanjom iz 2020. godine, te dovodi cijeli slučaj u kontekst odnosa između Evropske komisije i američke administracije.
Guardian također problematizira kapacitete kompanije AAFS za realizaciju ovakvog projekta, navodeći da nema iskustva u izgradnji plinovoda. Uz to se podsjeća i na upozorenja organizacije Transparency International, koja je ocijenila da bi dodjela ugovora bez tendera mogla predstavljati “opasan presedan”.
U tekstu se spominju i političke veze u regionu, uključujući i lidera Republike Srpske Milorad Dodik, za kojeg se navodi da je imao podršku određenih američkih krugova, te da je bio predmet lobističkih aktivnosti povezanih s američkim političkim strukturama.
S druge strane, Soreca se u svom pismu nije bavio političkim aspektima, već je fokus stavio na obaveze koje Bosna i Hercegovina ima prema pravnoj stečevini EU i Energetskoj zajednici.
– Potpuna provedba Trećeg energetskog paketa među ključnim je prioritetima, a dugogodišnje neispunjavanje obaveza BiH prema Ugovoru o energetskoj zajednici predstavlja ozbiljan problem koji može ugroziti i reforme energetskog sektora i evropski put zemlje – naveo je Soreca, naglašavajući potrebu za usklađivanjem zakonodavstva na svim nivoima vlasti.