Neradna nedjelja u FBiH, iako je od novembra 2024. predstavljena kao važan iskorak u zaštiti radničkih prava, nije donijela efekte kakve je vlast najavljivala, a sve više privrednika upozorava da su posljedice zabrane rada nedjeljom posebno pogodile male trgovine i lokalne zajednice koje žive od turizma.
Dok dio radnika pozdravlja pravo na slobodan dan, sve je izraženije nezadovoljstvo među malim privrednicima, posebno u sredinama koje tokom vikenda ostvaruju značajan promet. Zbog rigidne primjene zakona i odbijanja inicijativa koje su tražile određene korekcije, promet se sve češće prelijeva prema benzinskim pumpama i trgovinama u Republici Srpskoj, gdje zabrana ne važi na isti način.
Posebno su ogorčeni vlasnici porodičnih biznisa, nakon što nije prihvaćena inicijativa da se malim samostalnim trgovinama omogući rad nedjeljom pod jasnim uslovom, da za pultom bude isključivo vlasnik, a ne zaposleni radnik. Ta ideja mjesecima je u javnosti predstavljana kao moguće kompromisno rješenje, ali je na kraju ostala bez epiloga.
Iz Federalnog ministarstva trgovine potvrđeno je da izmjene u tom pravcu nisu ni stigle do Vlade Federacije BiH. Time je stavljena tačka na očekivanja dijela privrede da bi moglo doći do ublažavanja postojećih pravila. U resornom ministarstvu poručuju da na snazi ostaje postojeći model i da se ništa neće mijenjati.
To u praksi znači da većina prodajnih objekata u Federaciji BiH ni dalje ne može raditi nedjeljom. Zatvoreni ostaju tržni centri, supermarketi, kvartovske prodavnice mješovite robe, ali i trgovine odjećom, tehnikom i namještajem. Istovremeno, rad je dozvoljen dragstorima i objektima registrovanim za 24-satno poslovanje, zbog čega je u posljednje vrijeme sve više takvih radnji.
Neradna nedjelja u FBiH posebno je otvorila pitanje položaja turističkih gradova i općina. Sarajevo, Baščaršija, Mostar, Neum, Visoko i Konjic tražili su izuzeće, pozivajući se na specifične potrebe turizma i činjenicu da upravo vikendom bilježe najveći broj gostiju i potrošnje. Međutim, Vlada Federacije BiH i Ministarstvo trgovine nisu prihvatili te zahtjeve, pa je Orašje ostalo jedina lokalna zajednica u Federaciji koja ima izuzeće od pravila neradne nedjelje.
Poslodavci iz turističkih sredina upozoravaju da se time direktno gubi novac koji strani i domaći gosti žele potrošiti upravo vikendom. Umjesto da prihod ostane u lokalnim zajednicama, kupci odlaze tamo gdje prodavnice rade, bilo na benzinske pumpe, bilo u drugi entitet. Zbog toga se, tvrde privrednici, mijenjaju i navike potrošača, ali i način poslovanja trgovačkih centara koji su morali prilagoditi modele rada novim pravilima.
Sindikat trgovine Federacije BiH i dalje je najglasniji zagovornik zadržavanja postojećeg rješenja. Njihov stav je da su radnici u trgovini godinama bili iscrpljeni i da je slobodna nedjelja važan korak ka očuvanju radne snage koja sve češće odlazi iz zemlje. Upravo zbog takvog stava sindikata, ekonomisti ocjenjuju da će svaka buduća korekcija zakona biti mnogo teža, jer je vlast, kako tvrde, pogrešno procijenila posljedice i sada teško može napraviti zaokret.
Najveći teret ipak snose mali trgovci, koji već mjesecima upozoravaju da bilježe pad prometa i sve veći pritisak na poslovanje. Dodatni problem predstavlja neujednačena praksa u Bosni i Hercegovini, jer u Republici Srpskoj pitanje rada nedjeljom i dalje uređuju lokalne zajednice, svaka za sebe, što stvara različite tržišne uslove na malom prostoru.
Neradna nedjelja u FBiH tako je, umjesto jednostavnog radničkog pitanja, postala tema koja otvara sukob između socijalnih prava, interesa privrede i potreba turističkih centara. Dok vlast ne pokazuje spremnost da mijenja zakon, trgovci upozoravaju da radna mjesta polako nestaju, a da teret političke odluke sve više plaćaju oni najmanji.