Izdvajanja za bolovanja duža od 42 dana u Federaciji Bosne i Hercegovine iz godine u godinu rastu, a najnoviji dostupni podaci pokazuju da je po ovom osnovu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za samo godinu izdvojeno više od sedam miliona maraka više nego ranije.
Prema podacima Federalnog ministarstva zdravstva, naknade za bolovanja duža od 42 dana, koja se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u 2024. godini iznosile su 60.953.440 KM. To predstavlja rast od 13,2 posto, odnosno oko 7,1 milion KM više u odnosu na 2023. godinu.
Iz Ministarstva navode da je povećanje troškova direktno povezano s rastom ukupnog broja dana bolovanja dužih od 42 dana. Tokom 2024. godine evidentirano je 1.963.383 dana bolovanja iznad ovog praga, što je za 249.666 dana više nego godinu ranije. Od tog broja, 235.513 dana odnosi se na bolovanja zbog bolesti.
Podaci Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH pokazuju da se od ukupnog broja dana bolovanja iznad 42 dana čak 1.938.547 odnosi na bolovanje osiguranika. U okviru toga, 1.219.451 dan evidentiran je po osnovu bolesti, dok se 719.096 dana odnosi na ostale osnove bolovanja.
Istovremeno, 24.836 dana bolovanja dužih od 42 dana odnosilo se na odsustvo radi njege člana uže porodice. Od tog broja, 19.227 dana zabilježeno je po osnovu bolesti, a 5.609 dana po ostalim osnovama.
Česta i dugotrajna bolovanja već duže vrijeme izazivaju zabrinutost među poslodavcima, koji upozoravaju na moguće zloupotrebe i traže izmjene zakona i pravilnika koji uređuju ovu oblast. O toj temi razgovarano je i na više sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Safudin Čengić izjavio je da bi prijedlog novog zakona uskoro trebao biti završen i upućen Vladi Federacije BiH. Jedan od prijedloga poslodavaca je da se broj dana bolovanja koje plaća poslodavac smanji sa sadašnja 42 na 15 dana, ili da se uvedu strožije sankcije za one koji zloupotrebljavaju pravo na bolovanje.
Poslodavci ističu da cilj nije uskraćivanje prava radnicima koji su zaista bolesni, ali upozoravaju da su posljednjih godina primijećeni slučajevi korištenja bolovanja bez opravdanih zdravstvenih razloga. Čengić je naveo i da se s velikim brojem bolovanja suočava i u vlastitoj kompaniji, gdje je u posljednje četiri godine 48 posto zaposlenih koristilo ovu mogućnost.
Kako je poručio, za radnike koji su zaista bolesni neće biti ograničavan broj dana bolovanja, te će oni svoja prava moći ostvariti u punom obimu.
Prema podacima poslodavaca, radnik u Bosni i Hercegovini prosječno provede 40 dana na bolovanju, dok se u zemljama Evropske unije taj prosjek kreće oko sedam dana. S druge strane, iz Saveza samostalnih sindikata BiH ne podržavaju prijedlog da se naknada bolovanja na teret poslodavca skrati sa 42 na 15 dana.
Nova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj bi ova tema ponovo trebala biti razmatrana, očekuje se nakon završetka izrade novog zakonskog rješenja.