Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine tokom 2025. godine ostvarili su primanja koja u pojedinim slučajevima dosežu i do gotovo 100.000 maraka, iako je rad ovog zakonodavnog tijela mjesecima blokiran, a brojni važni zakoni i dalje čekaju na usvajanje.
Prema podacima koje je objavio Klix.ba, delegatima je samo po osnovu plata i različitih naknada u prošloj godini isplaćeno ukupno 1.351.427 KM. U taj iznos ulaze osnovne plate, paušali, topli obrok, regres, naknade za prijevoz, odvojeni život, ali i naknade za obilazak izborne baze.
Istovremeno, Dom naroda PSBiH već mjesecima ne funkcioniše punim kapacitetom. Osim usvajanja budžeta, rad ovog doma u velikoj mjeri prate blokade, nedolasci na sjednice i obaranja dnevnog reda, zbog čega su na čekanju ostali zakoni važni i za svakodnevni život građana i za evropski put Bosne i Hercegovine.
Na jednoj od posljednjih sjednica delegati su, između ostalog, trebali glasati i o smanjenju akciza na gorivo, ali se predstavnici HDZ-a i SNSD-a nisu pojavili. Tokom 2025. godine održano je ukupno 20 sjednica, uključujući i njihove nastavke, a Dom naroda broji 15 delegata.
Najveća pojedinačna primanja u prošloj godini imao je Dragan Čović iz HDZ-a, kojem je isplaćeno oko 97.804 KM. Odmah iza njega je Nikola Špirić iz SNSD-a sa oko 96.922 KM, dok je Sredoju Noviću isplaćeno oko 96.000 KM. Marina Pendeš je tokom 2025. godine primila oko 92.734 KM, Radovan Kovačević oko 90.955 KM, a Zdenko Ćosić oko 92.494 KM.
Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović u 2025. godini primio je 88.497 KM. Ilija Cvitanović je dobio oko 92.419 KM, Šefik Džaferović skoro 86.982 KM, Dženan Đonlagić 83.118 KM, Zlatko Miletić oko 91.800 KM, Želimir Nešković oko 89.050 KM, Nenad Vuković oko 88.300 KM, Džemal Smajić 78.184 KM, a Safet Softić 86.168 KM.
Posebnu pažnju izazivaju i naknade za obilazak izborne baze, koje su pojedini delegati naplaćivali u iznosima od 4.800 do 7.800 KM. Ta stavka, kako se navodi, podrazumijeva novac za aktivnosti poput organizovanja tribina i sličnih stranačkih aktivnosti. U određenim slučajevima taj novac ne mora biti direktno isplaćen delegatima, nego može biti uplaćen i strankama iz kojih dolaze.
Dok delegati uredno primaju visoke iznose, brojni važni zakoni i dalje nisu došli na red. Među njima su Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, kao i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH.
Na čekanju su i Zakon o Sudu BiH i Zakon o VSTV-u, koji se smatraju ključnim za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Sve to dodatno pojačava utisak da građani Bosne i Hercegovine skupo plaćaju instituciju koja, umjesto da donosi zakone i omogućava funkcionisanje države, sve češće služi kao mjesto političkih blokada, dok plate i naknade uredno pristižu.