Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan odao je počast prvom predsjedniku nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću, povodom 100. godišnjice njegovog rođenja, ističući ga kao simbol vjere, otpora i moralnog vodstva.
U poruci pripremljenoj za komemorativni skup, Erdogan je poručio da životna priča Alije Izetbegovića predstavlja “epsku priču o istrajnosti u vjeri i dostojanstvu čak i u najtežim okolnostima”.
„Rahmetli Alija zauzeo je mjesto u historiji kao glas savjesti, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom potlačenom svijetu, kao nepokolebljivi borac, sposobni državnik i mudri čovjek koji je osvjetljavao naše horizonte“, naveo je Erdogan.
Turski predsjednik je dodao kako je Izetbegovićeva filozofija, utemeljena na pravdi i moralu, “poput sjajne zvijezde na nebu čovječanstva koja i danas pokazuje pravac svima koji se suprotstavljaju nepravdi i tlačenju”.
Podsjetio je i na Izetbegovićevu poznatu izreku „Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo“, ocjenjujući da je upravo ta misao vodila borbu Bosne za nezavisnost. „Alija je bio jedan od najistaknutijih islamskih mislilaca našeg vremena, koji je gradio mostove između vjere i razuma, tradicije i modernosti“, dodao je Erdogan.
Govoreći o odnosima dviju država, Erdogan je istaknuo da je Izetbegović imao duboku naklonost i povjerenje prema Turskoj, te da „on ima vječno mjesto u srcima našeg naroda kao časni vođa bratskog naroda“.
„Nastavljamo s ljubavlju čuvati uspomene na naše zajedništvo i njegovo naslijeđe. Neka mu je rahmet i neka mu prebivalište bude Džennet“, zaključio je Erdogan.
U Sarajevu je u petak održan svečani koncert povodom obljetnice rođenja Alije Izetbegovića, na kojem je premijerno izvedena simfonijska poema “Moj bijeg u slobodu”, djelo kompozitora i dirigenta Emira Mejremića. Događaju su, među ostalima, prisustvovali turski ambasador u BiH Emin Akseki, sin turskog predsjednika Bilal Erdogan i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. u Bosanskom Šamcu, a preminuo 19. oktobra 2003. u Sarajevu. Bio je autor niza publicističkih i filozofskih djela, među kojima se posebno izdvajaju “Islam između istoka i zapada”, “Islamska deklaracija” i “Moj bijeg u slobodu”, a njegova sabrana djela objavljena su 2004. godine u deset tomova.