Iako zvanična statistika bilježi da su prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine nominalno više nego prošle godine, realnost pokazuje drugačiju sliku – plaće padaju, cijene rastu, a građani sve teže spajaju kraj s krajem.
Prema podacima Agencije za statistiku FBiH, prosječna neto plaća u julu iznosila je 1.577 KM, što je pad od 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. U poređenju s julom prošle godine, plaće su nominalno više za 16,7 posto, ali realno rast iznosi 12 posto.
Najveći pad prosječnih neto plaća zabilježen je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom i klimatizaciji (3,9 posto), finansijskom sektoru i osiguranju (3,5 posto) te zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (2,7 posto). Povećanje je zabilježeno u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima (0,6 posto), obrazovanju (0,6 posto) i poslovanju nekretninama (0,4 posto).
Prosječna bruto plaća u julu iznosila je 2.458 KM, nominalno niža za 0,9 posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Sindikalna potrošačka korpa za juli iznosi 3.202,70 KM, što je dvostruko više od prosječne neto plaće.
U trgovinama i na pijacama cijene osnovnih namirnica nastavljaju rasti – kilogram teletine bez kosti doseže i 40 KM, kilogram mljevene junetine 22 KM, dok su žuti sirevi od 15 do 30 KM. Litar mlijeka košta od 1,70 do 2,50 KM, a kilogram paradajza ili paprika od 2,50 do pet KM.
Ekonomski analitičar Igor Gavran za Faktor ističe da je rast plaća u proteklom periodu bio rezultat zakonskog povećanja minimalne plaće, ali da se sada taj efekat iscrpio.
„Posebno je zabrinjavajuće što je i ovaj raniji rast bio prije svega nominalan, a realni troškovi života su ga svejedno nadmašivali. Prosječna plaća je konstantno u padu u smislu kupovne moći i njene stvarne vrijednosti. Mnogim građanima proizvodi poput teletine su odavno tek san“, kazao je Gavran.
Dodaje da je za rast cijena odgovorna i vlast.
„Jedan dio poskupljenja uzrokovan je povećanjem minimalne plaće bez smanjenja doprinosa, kao i rastom cijene električne energije, vode i komunalnih usluga. Drugi dio poskupljenja je rezultat čiste pohlepe, a vlast ga nije spriječila ni sankcionisala. Divljanje cijena može zaustaviti samo vlast, i to mjerama koje ne poduzima, a mogla bi – od ograničavanja cijena do podrške domaćoj proizvodnji“, zaključio je Gavran.