Bosna i Hercegovina svake godine bilježi milijarde konvertibilnih maraka priliva iz inostranstva, a iznosi koje šalje bh. dijaspora konstantno rastu. Novac koji stiže od građana koji žive i rade u inostranstvu postao je ključna podrška domaćoj ekonomiji i direktno utiče na životni standard brojnih porodica u zemlji.
Prema podacima Centralne banke BiH, u prvom kvartalu 2025. godine iz inostranstva je u Bosnu i Hercegovinu stiglo više od 931 milion KM, dok su ukupni tekući transferi za cijelu prethodnu godinu iznosili oko 5,69 milijardi KM, od čega se čak 4,17 milijardi odnosi na novčane doznake. Uz to, kroz inostrane penzije u 2024. godini u BiH je ušlo dodatnih 1,38 milijardi KM.
Ekonomisti ističu da je značajan dio ovih sredstava neto prihod koji se slijeva u zemlju bez obaveze za protuuslugu ili robnu razmjenu. Zoran Pavlović upoređuje doznake sa transfuzijom za bolesnog pacijenta, naglašavajući da je riječ o svježem novcu koji omogućava građanima i institucijama da lakše prežive. Smatra da će bh. vlastima biti lakše sve dok postoji aktivna i finansijski sposobna dijaspora.
Slično mišljenje dijeli i ekonomista Slaviša Raković koji ističe da su doznake i drugi neregularni, nekomercijalni tokovi novca iz inostranstva važan i stalan izvor finansiranja unutar BiH ekonomije u posljednjih petnaestak godina.
Većina sredstava dolazi iz zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje se nalazi najbrojnija bh. dijaspora. Stručnjaci procjenjuju da uz zvanične kanale postoji i dodatnih 30 do 40 posto novca koji u zemlju ulazi mimo bankarskog sistema, kroz gotovinu koju ljudi donose prilikom posjeta.
S obzirom na to da su godišnji budžeti entiteta — oko 6 milijardi KM za Republiku Srpsku i oko 8 milijardi KM za Federaciju BiH — u rangu ukupnog novca koji stiže iz inostranstva, jasno je koliki značaj ove doznake imaju za održivost svakodnevnog života u zemlji.