Iako Bosna i Hercegovina formalno teži evropskim integracijama, njeno izborno zakonodavstvo i dalje se temelji na modelu koji mnogi ocjenjuju kao diskriminatoran, zastario i duboko etnički podijeljen. To je bila središnja poruka sa konferencije o reformi Izbornog zakona, održane u Parlamentarnoj skupštini BiH, na kojoj su stručnjaci, bivši i aktuelni političari i predstavnici međunarodne zajednice upozorili da bez ozbiljnog suočavanja sa stvarnim problemima, BiH ostaje zarobljena u političkim obrascima prošlosti.
Zastupnik Šemsudin Mehmedović poručio je da BiH mora izaći iz začaranog kruga u kojem Izborni zakon služi za očuvanje postojećih političkih pozicija, a ne za stvaranje demokratskog ambijenta. Naglasio je potrebu da se u zakon uvedu mehanizmi koji omogućavaju raspuštanje parlamenata i održavanje vanrednih izbora – jer u postojećem sistemu, vlast se teško može smijeniti čak i kada izgubi povjerenje građana.
Govoreći o svakodnevnim problemima birača, posebno je istakao pitanje prava slabovidnih osoba koje, zbog potrebe za asistencijom, često gube pravo na tajnost glasanja. Dodao je da trenutni sistem P2 obrazaca, koji omogućava glasanje prema prebivalištu iz 1991. godine, samo dodatno cementira etničku geografiju zemlje.
S druge strane, Azra Zornić, čija je tužba pred Evropskim sudom za ljudska prava rezultirala presudom protiv BiH, podsjetila je da se bez izmjena Ustava – sve ostaje na mrtvoj tački. Njena poruka je jasna: “Ne možete imati pošten izborni zakon ako je Ustav po svojoj prirodi diskriminatoran.” Dodala je da političke elite namjerno odugovlače implementaciju presuda jer im odgovara sistem u kojem kampanje temelje na etničkim strahovima, a ne na stvarnim problemima građana.
Sudija Evropskog suda Faris Vehabović podsjetio je da presude ove institucije nisu prijedlog – već obaveza. Naglasio je da Evropski sud ne traži da se ukine etnički princip, već da se prestane s njegovom primjenom na način koji isključuje, diskriminiše i dijeli građane na podobne i nepodobne.
“Izbori u demokratskim društvima počivaju na principu jednakosti i prava svakog građanina da bira i bude biran. Ako se toga ne držimo, onda ni ne govorimo o demokratiji,” poručio je Vehabović.
Konferencija je okupila brojna imena iz pravnog, političkog i akademskog svijeta. Među njima i akademik Mirko Pejanović, profesor Neven Anđelić, predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić, član CIK-a Suad Arnautović, te Reuf Bajrović, potpredsjednik Američko-evropske alijanse.
I dok se o sudbini Izbornog zakona i dalje odlučuje iza zatvorenih vrata, poruke sa ove konferencije ostaju kao podsjetnik da prava građana nisu pregovaračka stavka i da je promjena moguća samo ako se u centar političkog procesa vrati ono od čega bi svaka demokratija trebala početi – čovjek, a ne etnička grupa.