Nakon što su ovih dana potvrđeni izvođači radova za prve dvije dionice brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom, ukoliko žalbeni rok protekne bez prepreka, već tokom ljeta se može očekivati početak radova na ovom strateški važnom infrastrukturnom projektu u zapadnoj Hercegovini.
Kako piše Večernji list, osim zapadne Hercegovine, brze ceste se grade ili se priprema njihova gradnja i u Srednjobosanskom, Bosansko-podrinjskom i Unsko-sanskom kantonu. Riječ je o prostorima koji nisu pokriveni mrežom autocesta, pa se izgradnja brzih cesta nameće kao logično i ekonomski isplativo rješenje za bolju putnu povezanost i razvoj lokalnih zajednica.
Goražde izlazi iz saobraćajne izolacije
Najintenzivniji radovi trenutno se odvijaju na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona, gdje se gradi tunel Hranjen – ključna dionica brze ceste koja će Goražde povezati sa Sarajevom. Tunel, kada bude završen, skratit će cestovnu udaljenost između Goražda i Sarajeva sa sadašnjih gotovo 96 na svega 56 kilometara, a putovanje će trajati 45 minuta umjesto dosadašnjih sat i po. Ovaj projekt ima historijski značaj za Goražde, koje će se tako konačno saobraćajno integrisati s ostatkom Federacije.
Na prostoru Srednjobosanskog kantona, tačnije u Lašvanskoj dolini, završena je prva dionica brze ceste Lašva – Nević Polje. Radi se o LOT 5, dužine 4,8 kilometara, koja povezuje poslovnu zonu Vitez s Nević Poljem. Plan je da se gradnja nastavi prema Turbetu i dalje do Jajca, što bi osiguralo efikasnu vezu između Travnika, Lašve i Jajca te omogućilo novi zamah privrednom razvoju regije.
Krajina se priprema za brzu cestu
U Unsko-sanskom kantonu, lokalne vlasti su u saradnji s Javnim preduzećem Autoceste FBiH pokrenule pripremne aktivnosti za izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Ova dionica, osim što bi olakšala protok ljudi i robe, posebno je važna zbog intenzivnih trgovinskih veza s Hrvatskom.
Iako nisu dio koridora Vc, Tuzlanski i Posavski kanton će biti povezani posebnom autocestom koja će se oslanjati na koridor X u Hrvatskoj. Time bi se osiguralo panevropsko povezivanje i za ovaj dio Federacije. Vlada FBIH je izdvojila manji dio sredstva za početak gradnje ove auto ceste čiji se poočetak gradnje još uvijek ne nazire, a koja bi trebala koštati između 1,5 i 2 milijarde KM.
VEZANI TEKST:
Više od 1.000 dana od obećanja: Tuzla i TK i dalje bez metra započetog autoputa i brze ceste
Za sve navedene projekte Vlada Federacije BiH je u ovoj godini izdvojila ukupno 257,5 miliona KM. Najveća pojedinačna sredstva izdvojena su za:
- Tunel Hranjen i trasu brze ceste Prača – Goražde: 46,5 miliona KM
- Dionice brze ceste Lašva – Travnik – Jajce: 43,8 miliona KM
- Brza cesta Mostar – Široki Brijeg – granica RH: 43,2 miliona KM
- Autocesta Orašje – Tuzla (dionice Maoča – Tuzla, Čanići – Tuzla i Orašje – Brčko): 34,9 miliona KM
- Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH: 17,2 miliona KM
- Počitelj – Stolac, u sklopu Jadransko-jonskog koridora: 2,7 miliona KM
Ovi podaci jasno pokazuju da Federacija BiH ulaže snažno u saobraćajnu infrastrukturu, a regije koje su do sada bile saobraćajno zapostavljene konačno dolaze na red. Ostaje da se i Tuzla što prije priključi na mrežu brzih saobraćajnica koje oblikuju novu sliku prometne povezanosti u zemlji.