Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini putem besplatne digitalne platforme AgroLife mogu pratiti vremenske prilike, voditi evidenciju proizvodnje i koristiti prediktivne modele za pravovremeno prepoznavanje rizika od bolesti i \u0161teto\u010dina. Do kraja 2026. godine planirano je povezivanje izme\u0111u 85 i 90 meteorolo\u0161kih stanica na podru\u010dju Hercegovine, \u010dime \u0107e proizvo\u0111a\u010dima biti dostupno vi\u0161e podataka za planiranje i unapre\u0111enje proizvodnje.<\/p>\n
O mogu\u0107nostima digitalizacije poljoprivrede, primjeni novih tehnologija i podr\u0161ci proizvo\u0111a\u010dima razgovarano je u Sarajevu na me\u0111unarodnoj konferenciji \u201ePametna i precizna poljoprivreda u BiH i zemljama zapadnog Balkana: Od podataka do odluka \u2013 digitalna transformacija poljoprivrede\u201c.<\/p>\n
Konferenciju su organizirali Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Njema\u010dka razvojna saradnja (GIZ) i Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH. U\u010desnici su predstavili mogu\u0107nosti koje digitalna rje\u0161enja nude za efikasniju proizvodnju, unapre\u0111enje kvaliteta hrane i prilago\u0111avanje klimatskim promjenama.<\/p>\n
Direktor REDAH-a Ivica Sivri\u0107 podsjetio je da je platforma AgroLife razvijena kroz raniji projekt realiziran u partnerstvu na podru\u010dju Bosne i Hercegovine i Srbije, koji je zavr\u0161en 2023. godine. Njena primjena po\u010dela je postavljanjem meteorolo\u0161kih stanica u pilot-op\u0107inama, me\u0111u kojima su Ljubu\u0161ki i Trebinje.<\/p>\n
Nakon \u0161to su prepoznate koristi ove digitalne infrastrukture, njen razvoj nastavljen je kroz projekte finansirane sredstvima Evropske unije. U okviru projekta Uspostava mre\u017ee za ruralni razvoj u Hercegovini postavljeno je dodatnih 40 meteorolo\u0161kih stanica u 20 op\u0107ina, a istovremeno je formirana mre\u017ea poljoprivrednih udru\u017eenja koja treba osigurati podr\u0161ku korisnicima.<\/p>\n
Dodatne mogu\u0107nosti donio je projekt CROSSMART \u2013 Razvojna platforma za pametnu i preciznu poljoprivredu te unapre\u0111enje agripoduzetni\u0161tva. Nabavljeni su dron i digitalni skener namijenjeni poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima, koji \u0107e biti integrirani u platformu AgroLife. Projekt se finansira kroz program Interreg VI-A IPA Hrvatska \u2013 Bosna i Hercegovina \u2013 Crna Gora 2021\u20132027.<\/p>\n
Razvoj digitalne infrastrukture nastavljen je i kroz projekt THEMATIC2GREEN, usmjeren na klimatske promjene. Podaci prikupljeni na terenu omogu\u0107avaju pra\u0107enje klimatskih promjena i uo\u010davanje razlika izme\u0111u pojedinih mikrolokaliteta.<\/p>\n
REDAH je na po\u010detku ovog projekta raspolagao podacima s 50 meteorolo\u0161kih stanica, nakon \u010dega je nabavljeno jo\u0161 \u0161est. Trenutno se radi na povezivanju pribli\u017eno 30 dodatnih stanica u Hercegovini, a cilj je da do kraja godine na platformu AgroLife bude povezano izme\u0111u 85 i 90 stanica.<\/p>\n
Sivri\u0107 je naglasio da je kori\u0161tenje platforme besplatno jer su licence osigurane na nivou op\u0107ina. Poljoprivrednici mogu pratiti vremenske prilike, voditi knjigu proizvodnje i evidenciju resursa te koristiti prediktivne modele koji poma\u017eu u procjeni rizika od pojave bolesti i \u0161teto\u010dina.<\/p>\n
Predstavnica GIZ-a Amira Omanovi\u0107 predstavila je projekt \u201eKori\u0161tenje tehnologija za preciznu poljoprivredu\u201c, u okviru kojeg se podaci s poljoprivrednih povr\u0161ina prikupljaju pomo\u0107u savremene opreme.<\/p>\n
Me\u0111u ure\u0111ajima koji \u0107e se koristiti su dronovi, digitalne klopke za insekte i oprema za analizu nutritivnih vrijednosti biljaka. Prikupljeni podaci obra\u0111ivat \u0107e se putem aplikacije AgroLife, a izvje\u0161taji \u0107e proizvo\u0111a\u010dima pomo\u0107i u prilago\u0111avanju proizvodnje, uklju\u010duju\u0107i preciznije odre\u0111ivanje koli\u010dine \u0111ubriva i primjene sredstava za za\u0161titu bilja.<\/p>\n
Omanovi\u0107 je istakla da klimatske promjene zahtijevaju prilago\u0111avanje poljoprivredne proizvodnje te da nove tehnologije mogu imati zna\u010dajnu ulogu u tom procesu. GIZ, kako je navela, prati razvoj sektora i nastoji podr\u017eati njegovo unapre\u0111enje kroz dostupne programe i projekte.<\/p>\n
Projekt implementira GIZ, uz u\u010de\u0161\u0107e REDAH-a, Privredne komore Republike Srpske i Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj Srbije. Finansijsku podr\u0161ku osiguravaju Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njema\u010dke i kompanija TeleGroup.<\/p>\n
Dopisni \u010dlan ANUBiH, prof. dr. Hamid \u010custovi\u0107, upozorio je da se digitalne tehnologije u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini jo\u0161 koriste sporadi\u010dno i da njihov zna\u010daj nije dovoljno prepoznat, iako digitalna transformacija sve vi\u0161e oblikuje poljoprivredni sektor u Evropi i svijetu.<\/p>\n
Cilj konferencije je, kako je pojasnio, predstaviti mogu\u0107nosti digitalizacije, analizirati stanje u Bosni i Hercegovini i regionu te omogu\u0107iti razmjenu iskustava i dobrih praksi. U\u010desnici iz Hrvatske predstavit \u0107e iskustva digitalne transformacije poljoprivrede u okviru Evropske unije.<\/p>\n
\u010custovi\u0107 je naglasio da digitalizacija podrazumijeva mnogo vi\u0161e od upotrebe dronova i senzora. Ona omogu\u0107ava prikupljanje i primjenu znanja, dono\u0161enje kvalitetnijih odluka, pove\u0107anje produktivnosti te unapre\u0111enje kvaliteta i sigurnosti hrane.<\/p>\n
Iako se digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini odvija sporije, njena primjena bit \u0107e sve zna\u010dajnija za daljnji razvoj poljoprivrede. Me\u0111u izazovima je i veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava, ali postoje mogu\u0107nosti da se i njima omogu\u0107i pristup novim tehnologijama.<\/p>\n
Prema \u010custovi\u0107evim rije\u010dima, proizvo\u0111a\u010dima nije dovoljno osigurati samo pristup podacima i digitalnim alatima. Potrebni su im i edukacija, odgovaraju\u0107e usluge te podr\u0161ka u odr\u017eavanju sistema. Povjerenje u nove tehnologije treba graditi kroz konkretne koristi koje \u0107e proizvo\u0111a\u010di prepoznati u svakodnevnom radu.<\/p>\n
Kao jedan od klju\u010dnih preduslova izdvojio je obrazovanje, nagla\u0161avaju\u0107i potrebu da se digitalne tehnologije uklju\u010de u obrazovni sistem i druge oblike stru\u010dnog usavr\u0161avanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini putem besplatne digitalne platforme AgroLife mogu pratiti vremenske prilike, voditi evidenciju proizvodnje i koristiti prediktivne modele za pravovremeno prepoznavanje rizika od bolesti i \u0161teto\u010dina. Do kraja 2026. godine planirano je povezivanje izme\u0111u 85 i 90 meteorolo\u0161kih stanica na podru\u010dju Hercegovine, \u010dime \u0107e proizvo\u0111a\u010dima biti dostupno vi\u0161e podataka za planiranje i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":167528,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lupon_ads_off":"","_lupon_off_positions":"","footnotes":""},"categories":[291],"tags":[570,14705,635],"class_list":["post-320401","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","tag-aplikacija","tag-digitalni-alati","tag-poljoprivreda"],"yoast_head":"\n