Sezona godi\u0161njih odmora uglavnom je zavr\u0161ena, ali za dio radnika u Bosni i Hercegovini pitanje godi\u0161njeg odmora nije zavr\u0161eno s povratkom na posao. Dok jedni koriste zakonom zagarantovani odmor, drugi se suo\u010davaju sa skra\u0107ivanjem odmora, ura\u010dunavanjem dana koji ne bi trebali biti ura\u010dunati ili ponudama da neiskori\u0161tene dane \u201ezamijene\u201c za novac.<\/p>\n
Na ovaj problem upozorio je Savez sindikata Republike Srpske, iz kojeg navode da im se radnici obra\u0107aju zbog razli\u010ditih manipulacija godi\u0161njim odmorom.<\/p>\n
Predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stankovi\u0107 kazao je za Srpskainfo da pojedini poslodavci radnicima obe\u0107avaju nov\u010danu naknadu ako ne iskoriste godi\u0161nji odmor, iako takav dogovor nije slobodna zamjena za zakonsko pravo na odmor.<\/p>\n
Problem, me\u0111utim, nije ograni\u010den samo na entitet RS. Propisi u Federaciji BiH i Br\u010dko distriktu tako\u0111er \u0161tite pravo zaposlenih na godi\u0161nji odmor, a osnovno pravilo je vrlo sli\u010dno \u2013 radnik se godi\u0161njeg odmora ne mo\u017ee jednostavno odre\u0107i u zamjenu za novac<\/p>\n
U Federaciji BiH najmanje 20 radnih dana<\/strong><\/p>\n Za zaposlene u Federaciji BiH Zakon o radu propisuje da radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na pla\u0107eni godi\u0161nji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana. Zakonski maksimum je 30 radnih dana, s tim da godi\u0161nji odmor izuzetno mo\u017ee trajati i du\u017ee ako je to ure\u0111eno kolektivnim ugovorom, zavisno od prirode i uslova rada. Maloljetni radnici imaju pravo na najmanje 24 radna dana.<\/p>\n To zna\u010di da se zakonskih 20 dana odnosi na radne, a ne kalendarske dane<\/strong>.<\/p>\n Prilikom utvr\u0111ivanja trajanja odmora polazi se od rasporeda radnog vremena utvr\u0111enog kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U godi\u0161nji odmor ne ura\u010dunavaju se praznici tokom kojih se ne radi, privremena sprije\u010denost za rad niti druga odsustva koja se radniku priznaju u sta\u017e osiguranja.<\/p>\n Zbog toga tvrdnja da se subota i nedjelja uvijek moraju ra\u010dunati u godi\u0161nji odmor nije ta\u010dna. Klju\u010dno je koji su dani prema rasporedu konkretnog radnika njegovi radni dani. Kod klasi\u010dne petodnevne radne sedmice, dvije sedmice odsustva u pravilu zna\u010de deset iskori\u0161tenih radnih dana godi\u0161njeg odmora, a ne 14.<\/p>\n Zakon FBiH predvi\u0111a i mogu\u0107nost kori\u0161tenja godi\u0161njeg odmora u dijelovima. Ako ga radnik tako koristi, prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana neprekidno tokom kalendarske godine, dok se drugi dio mo\u017ee iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine. Radnik ima i pravo jedan dan godi\u0161njeg odmora koristiti kada \u017eeli, uz obavezu da poslodavca o tome obavijesti najmanje tri dana ranije.<\/p>\n Poslodavac utvr\u0111uje plan kori\u0161tenja odmora, vode\u0107i ra\u010duna o potrebama posla i opravdanim razlozima radnika, a zaposlenog mora pisanom odlukom obavijestiti o trajanju i terminu odmora najmanje sedam dana prije njegovog kori\u0161tenja. Za vrijeme godi\u0161njeg odmora radnik ima pravo na naknadu pla\u0107e u visini pla\u0107e koju bi ostvario da je radio.<\/p>\n Mo\u017ee li poslodavac platiti radniku da ne ide na godi\u0161nji?<\/strong><\/p>\n U Federaciji BiH odgovor je, u pravilu, ne<\/strong>.<\/p>\n Zakon izri\u010dito propisuje da se radnik ne mo\u017ee odre\u0107i prava na godi\u0161nji odmor, da mu poslodavac to pravo ne mo\u017ee uskratiti niti mu umjesto kori\u0161tenja odmora jednostavno isplatiti novac.<\/p>\n Postoji va\u017ean izuzetak kada prestaje ugovor o radu. Ako radnik tada nije iskoristio cijeli godi\u0161nji odmor ili njegov dio krivicom poslodavca<\/strong>, poslodavac mu je du\u017ean isplatiti odgovaraju\u0107u naknadu u iznosu koji bi radnik primio da je taj odmor koristio.<\/p>\n Dakle, model prema kojem bi poslodavac rekao zaposleniku da radi cijelo ljeto, odrekne se svojih 20 dana, a zauzvrat dobije dodatni novac nije zakonita zamjena za kori\u0161tenje godi\u0161njeg odmora.<\/p>\n Sli\u010dna pravila postoje i u drugim dijelovima BiH.<\/p>\n Zakon o radu Republike Srpske propisuje najmanje \u010detiri radne sedmice, odnosno najmanje 20 radnih dana godi\u0161njeg odmora, dok radnici na poslovima sa posebnim uslovima rada imaju pravo na najmanje 30 radnih dana. Zakon tako\u0111er propisuje da se radnik prava na godi\u0161nji odmor ne mo\u017ee odre\u0107i niti mu ono mo\u017ee biti uskra\u0107eno.<\/p>\n Upravo iz Saveza sindikata RS upozoravaju da se u praksi de\u0161ava da zaposleni koriste svega dvije sedmice odmora, a da im pojedini poslodavci poku\u0161avaju obra\u010dunati i neradne dane, \u010dime stvarni broj iskori\u0161tenih radnih dana mo\u017ee biti znatno manji od zakonskog minimuma.<\/p>\n Sli\u010dna za\u0161tita radnika i u Br\u010dko distriktu<\/strong><\/p>\n I Zakon o radu Br\u010dko distrikta BiH propisuje najmanje 20 radnih dana pla\u0107enog godi\u0161njeg odmora u kalendarskoj godini. Za odre\u0111ene poslove sa \u0161tetnim uticajima predvi\u0111eno je najmanje 30, a najvi\u0161e 35 radnih dana, dok maloljetni radnici imaju najmanje 24 dana odmora.<\/p>\n Posebno je jasno ure\u0111eno da se radnik ne mo\u017ee odre\u0107i godi\u0161njeg odmora, da mu se pravo ne mo\u017ee uskratiti niti se, kao op\u0107e pravilo, mo\u017ee izvr\u0161iti isplata umjesto kori\u0161tenja odmora.<\/p>\n Kod prestanka radnog odnosa postoje posebna pravila. Ako radnik u cijelosti ili djelimi\u010dno ne iskoristi pripadaju\u0107i godi\u0161nji odmor, zakon predvi\u0111a naknadu \u0161tete pod propisanim uslovima, a predvi\u0111ena je i mogu\u0107nost pisanog sporazuma radnika i poslodavca o isplati naknade za neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor.<\/p>\n Iako Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon o radu koji za sve zaposlene na njenoj teritoriji na identi\u010dan na\u010din ure\u0111uje ovo pitanje, zajedni\u010dki princip propisa u FBiH, entitetu RS i Br\u010dko distriktu jeste sna\u017ena za\u0161tita prava radnika na stvarni godi\u0161nji odmor, uz najmanje 20 radnih dana za ve\u0107inu zaposlenih.<\/p>\n Zato radnici kojima poslodavac nudi da se odreknu odmora za dodatnu isplatu, uskra\u0107uje zakonski minimum ili nepravilno obra\u010dunava dane godi\u0161njeg odmora trebaju provjeriti svoja prava iz zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu, a u slu\u010daju kr\u0161enja prava mogu se obratiti nadle\u017enoj inspekciji rada ili sindikatu.\/Tuzlainfo.ba\/<\/strong><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sezona godi\u0161njih odmora uglavnom je zavr\u0161ena, ali za dio radnika u Bosni i Hercegovini pitanje godi\u0161njeg odmora nije zavr\u0161eno s povratkom na posao. Dok jedni koriste zakonom zagarantovani odmor, drugi se suo\u010davaju sa skra\u0107ivanjem odmora, ura\u010dunavanjem dana koji ne bi trebali biti ura\u010dunati ili ponudama da neiskori\u0161tene dane \u201ezamijene\u201c za novac. Na ovaj problem upozorio […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":79754,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291,304],"tags":[7558,9999],"class_list":["post-317302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-istaknuto","tag-godisnji-odmor","tag-zakon-o-radu"],"yoast_head":"\n