U zemlji u kojoj predizborna kampanja nikada ne prestaje, ona formalna, zakonom propisana \u2013 jednomjese\u010dna trka na bira\u010de pred Op\u0107e izbore 2026. godine uveliko je po\u010dela. Stotine kandidatkinja i kandidata za raznorazne pozicije od kantonalnih skup\u0161tina, preko parlamenata, pa sve do Predsjedni\u0161tva, danima se ve\u0107 smije\u0161e sa reklamnih panela, dok cijelo dru\u0161tvo \u010deka! \u010cekaju se nove izborne tehnologije koje bi po prvi put u Bosni i Hercegovini trebale donijeti po\u0161tenije izbore. Barem se njima nadaju u Centralnoj izbornoj komisiji iz koje su, krajem augusta ove godine kompletirali bira\u010dke spiskove na kojima se nalazi 3.408.517 bira\u010da s pravom glasa. Me\u0111u njima i veliki postotak bira\u010da sa invaliditetom.<\/p>\n
Biometrijska identifikacija bira\u010da, unificiran izgled glasa\u010dkih listi\u0107a koji \u0107e biti veli\u010dine A4 papira, glasanje markerom umjesto upisivanja iksi\u0107a hemijskom olovkom, skeniranje glasova \u2013 sve su to noviteti koji sti\u017eu s novim tehnologijama. Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine omogu\u0107ila primjenu skenera na svim birali\u0161tima u zemlji, izborni proces 4. oktobra, ipak ne\u0107e biti potpuno automatizovan, a prema svemu sude\u0107i, \u010dini se, ne\u0107e biti svima ni prilago\u0111en. Za Tifu Tu\u010di\u0107, izvr\u0161nu direktoricu Udru\u017eenja gra\u0111ana o\u0161te\u0107enog vida iz Tuzle, to je, ka\u017ee, razlog zbog kojeg razmi\u0161lja da na izbore ove godine uop\u0161te i ne iza\u0111e. Ne bi joj bilo prvi put, zato \u0161to se, pri\u010da nam, od izbora do izbora, samo dodatno razo\u010dara u dr\u017eavu koja ne preza od diskriminacije.<\/p>\n
\u201eNajavom i uvo\u0111enjem novih tehnologija, na\u017ealost, ni\u0161ta se ne mijenja u odnosu na dosada\u0161nje izborne procese, naro\u010dito u pogledu pristupa\u010dnosti za slijepe i slabovidne osobe. Tehnologija ide u nekom drugom pravcu, a ne u pravcu pristupa\u010dnosti. I ovoga puta su nas zaobi\u0161li, a na\u0161e glavne primjedbe na dosada\u0161nje izborne procese su zanemarili. Glasanje u tajnosti, kao temeljno ljudsko pravo, ni ovoga puta ne\u0107e biti zagarantovano zbog \u010dega se jednostavno ne \u017eelim osje\u0107ati gra\u0111ankom drugog reda\u201c \u2013 ka\u017ee Tifa, koja je i kao \u010dlanica Vije\u0107a za osobe sa invaliditetom Bosne i Hercegovine, u proteklom periodu, vi\u0161e puta poku\u0161avala skrenuti pa\u017enju na glavne nedostatke izbornog procesa, ali \u2013 ka\u017ee, niko to, \u010dini se, nije htio \u010duti.<\/p>\n
Na pitanja da li su nove izborne tehnologije zaista prilago\u0111ene svim bira\u010dima, pa i onima sa fizi\u010dkim, vizuelnim, slu\u0161nim, intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom i na koji na\u010din takve osobe mogu glasati, iz Centralne izborne komisije BiH generi\u010dki odgovaraju kako je Pravilnikom o provo\u0111enju Op\u0107ih izbora 2026. godine regulisan na\u010din glasanja, ba\u0161 kao i na\u010din glasanja bira\u010da koji su slijepi, nepismeni ili zbog invaliditeta, starosti ili bolesti vezani za svoj dom ili neku od socijalnih ustanova.<\/p>\n
\u201eZa osobe koje su vezane za svoje domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta i za osobe koje su vezane za ustanove, a imaju bira\u010dko pravo op\u0107inske\/gradske izborne komisije formiraju mobilne timove (bira\u010dke odbore) koje po utvr\u0111enoj proceduri obilaze domove i ustanove i omogu\u0107avaju glasanje osobama koje su na spiskovima za glasanje putem mobilnog tima. Ukoliko bira\u010du na osnovu otiska prsta nije mogu\u0107e izvr\u0161iti autentifikaciju, predsjednik bira\u010dkog odbora i \u010dlan bira\u010dkog odbora zadu\u017eeni za identifikaciju\/autentifikaciju na osnovu<\/p>\n
dvostruke provjere va\u017ee\u0107eg li\u010dnog dokumenta utvr\u0111uju identitet bira\u010da i izdaju \u0161tampanu potvrdu o izvr\u0161enoj identifikaciji bez autentifikacije koju bira\u010d potpisuje i predaje \u010dlanu bira\u010dkog odbora za identifikaciju\/autentifikaciju, a koji potvrdu odla\u017ee u kutiju za odlaganje potvrda o izvr\u0161enoj identifikaciji\/autentifikaciji bira\u010da. Prilikom glasanja bira\u010da koji je slijep, nepismen ili lice s invaliditetom, bira\u010d ima pravo koristiti pomo\u0107 drugog lica kojeg on izabere i uz odobrenje predsjednika bira\u010dkog odbora \u0161to je detaljno regulirano \u010dlanom 24. Pravilnika o provo\u0111enju Op\u0107ih izbora 2026. godine u Bosni i Hercegovini.\u201c \u2013 poja\u0161njavaju iz CIK-a. To prakti\u010dno zna\u010di da \u0107e i nove tehnologije raditi po starim pravilima uz kori\u0161tenje, ranije ve\u0107 vi\u0111ene mogu\u0107nosti nazvane PDL \u2013 \u201ePomo\u0107 drugog lica\u201c, a kojoj se osobe sa invaliditetom, u prvom redu slijepi i slabovidni, poput Tife Tu\u010di\u0107 godinama i protive.<\/p>\n
U Pravilniku o provo\u0111enju izbora u Bosni i Hercegovini stoji kako pravo na pomo\u0107 drugog lica imaju slijepi, slabovidni, nepismeni i fizi\u010dki nesposobni bira\u010di. Za one, koji zbog fizi\u010dkih prepreka i bira\u010dkog mjesta neprilago\u0111enog njihovom invaliditetu, ne budu mogli u\u0107i na birali\u0161te, omogu\u0107it \u0107e se i glasanje u kabini izmje\u0161tenoj na pogodniju lokaciju, ali opet uz pomo\u0107 drugog lica koje \u0107e, kako se navodi u CIK-ovom obja\u0161njenju, \u201eu za\u0161titnoj fascikli glasa\u010dke listi\u0107e odnijeti do glasa\u010dke kutije, otvoriti fasciklu, staviti glasa\u010dke listi\u0107e u skener\u201c, te tako finalizirati \u010din glasanja svog izabranika \u2013 daleko od bira\u010da sa invaliditetom, kojem ponovo ostaje uskra\u0107ena potpuna tajnost glasanja i naru\u0161eno pravo na njegovu izbornu samostalnost. Kakvo-takvo rje\u0161enje, barem za osobe o\u0161te\u0107enog vida, Tifa i njene kolege iz Vije\u0107a za osobe sa invaliditetom BiH vide u primjeni Brajeve matrice, odnosno specijalnog tehni\u010dkog pomagala izra\u0111enog od \u010dvrstog materijala, koja bi se vrlo jednostavno mogla umetnuti preko glasa\u010dkog listi\u0107a \u010dime bi se slijepim i slabovidnim osobama omogu\u0107ilo da prepoznaju utisnuti pripadaju\u0107i redni broj \u017eeljenog kandidata ili vi\u0161e njih, te samostalno glasaju popunjavaju\u0107i markerom unaprijed pripremljen prorez na listi\u0107u. Takvo glasanje ve\u0107 je vi\u0111eno u susjednoj Crnoj Gori, ali u Bosni i Hercegovini, \u010dini se, te\u0161ko da \u0107e biti na raspolaganju do 4. oktobra. Nisu optimisti\u010dni ni u Koaliciji \u201ePod lupom\u201c odakle potvr\u0111uju kako je upotreba Brajeve matrice tek samo preporuka za koju ne postoje jasne naznake da \u0107e biti iskori\u0161tena u praksi. \u201ePostoje mogu\u0107nosti da se cjelokupna primjena novih tehnologija iskoristi kako bi i bira\u010dima sa invaliditetom olak\u0161ala proces glasanja, naro\u010dito kada znamo da i skeneri glasa\u010dkih listi\u0107a nude opcije za emitovanje audio instrukcija uz mogu\u0107nosti prikop\u010davanja slu\u0161alica, za koje, tako\u0111er, nismo sigurni da \u0107e se koristiti na ovogodi\u0161njim izborima\u201c \u2013 ka\u017ee portparol Koalicije, Hasan Kamenjakovi\u0107.<\/p>\n
\u201ePristup bira\u010dkom mjestu dugotrajni je problem s kojim se susre\u0107u bira\u010di sa invaliditetom na birali\u0161tima u BiH. Podaci iz ranijih izbornih procesa pokazuju kako vi\u0161e od 30 posto birali\u0161ta nije prilago\u0111eno ovoj populaciji \u0161to predstavlja trajni problem. Nove tehnologije, same po sebi, ne bi trebale uzrokovati prevelike smetnje osobama svih vrsta i stepena invalidnosti, ali tamo gdje ipak bude prepreka, zagarantovana je mogu\u0107nost kori\u0161tenja tzv. PDL instituta koji ovoga puta podrazumijeva i biometrijsku identifikaciju osobe koja poma\u017ee bira\u010du sa invaliditetom. Cilj je da se smanji zloupotreba takve pomo\u0107i za razliku od ranijih izbornih godina, kada je jedna osoba vi\u0161e puta posredovala pri glasanju\u201c \u2013 zaklju\u010duje Kamenjakovi\u0107.<\/p>\n
Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj ne postoji jedinstven registar osoba sa invaliditetom na nivou dr\u017eave. Posljednji relevantni podaci dostupni javnosti su iz 2013. godine kada je prema<\/p>\n
popisu stanovni\u0161tva, u zemlji evidentirano 294.058 osoba sa odre\u0111enim stepenom invaliditeta ili nekim drugim pote\u0161ko\u0107ama pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini \u017eivi izme\u0111u 300.000 i 550.000 osoba sa invaliditetom, uklju\u010duju\u0107i i ratne vojne invalide i civilne \u017ertve rata. Ako se zna da je vi\u0161e od 90% osoba od ovih brojki punoljetno, onda mo\u017eemo govoriti o skoro 10% bira\u010dkog tijela koje nije zanemarivo s aspekta utjecaja kakav mogu napraviti na izborni rezultat pojedinih stranaka i kandidata.<\/p>\n
Upravo zato, predsjedniku Organizacije amputiraca Republike Srpske \u201eUDAS\u201c, \u017deljku Vola\u0161u, nije jasno kako su nove izborne tehnologije mogle biti stavljene u punu primjenu, bez prethodnog testiranja na razli\u010ditim profilima osoba sa invaliditetom. CIK BiH je to, ka\u017ee, trebao, ali nije u\u010dinio iako se radi o izuzetno \u0161irokoj populaciji dru\u0161tva. \u201eCentralna izborna komisija BiH je to trebala uraditi, kako bi se vidjelo na koji na\u010din \u0107e napraviti ili sprije\u010diti novu barijeru prema osobama sa invaliditetom. Naro\u010dito smo zabrinuti jer i bez novih tehnologija, izborni proces godinama ve\u0107 stvara dosta diskriminacije prema osobama sa pote\u0161ko\u0107ama.\u201c \u2013 isti\u010de Vola\u0161 koji je prisustvovao i jednoj od edukacija o novim izbornim tehnologijama koju su u glavnom gradu BiH, neposredno pred po\u010detak predizborne kampanje, organizovali Centralna izborna komisija i Misija OSCE-a u BiH. \u201eOno \u0161to smo tada mogli vidjeti iz prezentacije CIK-a i novi listi\u0107i su dosta komplikovaniji, naro\u010dito za osobe sa umanjenim intelektualnim sposobnostima. Osobe koje su bez ruku ili imaju ote\u017eane funkcije svojih gornjih ekstremiteta, jako \u0107e te\u0161ko mo\u0107i koristiti nove tehnologije, te nije jasno kako \u0107e takve osobe zaista mo\u0107i u\u010destvovati u izbornom danu. Najgore od svega je \u0161to smo, iz razgovora s \u010delnim ljudima Izborne komisije, stekli dojam kako ni oni ne znaju kako \u0107e nove tehnologije izgledati u\u017eivo na birali\u0161tima tog 4. oktobra. Na\u0161a glavna primjedba i ovoga puta je \u0161to CIK, \u010dini se, minimizirala pitanja koja su osobama sa invaliditetom od velikog zna\u010daja.\u201c \u2013 poja\u0161njava Vola\u0161.<\/p>\n
\u201ePri\u010damo o po\u0161tenim izborima, a ustvari radimo diskriminaciju prema jednoj grupi bira\u010da koja uop\u0161te nije mala. Oko 10% glasa\u010dkog tijela su osobe sa invaliditetom. Govorimo o skoro svakom desetom bira\u010du koji se ponovo susre\u0107e s barijerama i diskriminacijom od samih politi\u010dkih partija, njihovih kampanja, programa u kojima su minimalno zastupljeni \u2013 ako su ih se uop\u0161te i sjetili, od programa koji nisu dovoljno jasni, pa sve do izbornog procesa koji nam ponovo nije prilago\u0111en. To nam govori kako i politi\u010dari i sistem, pitanja osoba sa invaliditetom tretiraju kao pitanja na najni\u017eem nivou jer se na\u0161om populacijom, smatraju, treba baviti samo s aspekta socijalnih tema i milosr\u0111a. Tome u prilog ide i \u010dinjenica da, ni u kampanjama koje mnogi vode, nemamo dovoljno prilago\u0111ene strana\u010dke materijale kako bismo se pravovremeno mogli informisati o njihovim programima kao ostali gra\u0111ani Bosne i Hercegovine. \u2013 akcentuje predsjednik Vola\u0161 i dodaje kako \u0107emo 4. oktobra mo\u017eda imati po\u0161tenije izbore, ali \u0107e oni sigurno biti u znaku diskriminacije. \u201eUpravo zbog toga, sve vi\u0161e osoba sa invaliditetom, bez obzira \u0161to su upisani u centralni bira\u010dki spisak s pravom glasa, na Izbore ne\u0107e iza\u0107i, spremni da se odreknu vlastitih prava kako bi se spasili nelagode uzrokovane diskriminacijom\u201c \u2013 dodaje na kraju.<\/p>\n
Pilot projekat djelomi\u010dnog implementiranja novih izbornih tehnologija iz 2024. godine, Bosna i Hercegovina ipak nije iskoristila kako bi izborni proces u\u010dinila inkluzivnijim. Pokazuje to i<\/p>\n
Komparativna studija Vije\u0107a Evrope o u\u010de\u0161\u0107u osoba sa invaliditetom u izbornim procesima u kojoj se jasno nagla\u0161ava kako se BiH i dalje suo\u010dava s izazovima u pogledu osiguravanja nezavisnog, tajnog i ravnopravnog u\u010de\u0161\u0107a bira\u010da sa invaliditetom. Studija pokazuje kako fizi\u010dka pristupa\u010dnost i dalje predstavlja jedan od najistaknutijih problema budu\u0107i da su posmatra\u010di na Lokalnim izborima 2024. godine konstatovali da \u010dak svako drugo uzorkovano birali\u0161te nije omogu\u0107avalo samostalan pristup bira\u010dima sa invaliditetom, dok je svako peto bira\u010dko mjesto, unutra\u0161njim rasporedom bilo neodgovaraju\u0107e za ovu populaciju.<\/p>\n
Nove tehnologije 4. oktobra na birali\u0161ta donose skeniranje glasa\u010dkih listi\u0107a prije nego \u0161to oni zavr\u0161e u glasa\u010dkoj kutiji. To nije elektronsko glasanje, zato \u0161to je glavnina procesa, iako izmijenjena, i dalje svima poznata \u2013 navodi se u Studiji. \u201eAko se o pitanju pristupa\u010dnosti ne bude vodilo ra\u010duna prilikom nabavke, testiranja, obuke osoblja, informiranja o glasa\u010dkom listi\u0107u, postavljanju skenera, definiranju alternativnih procedura i edukacije bira\u010da, nove tehnologije mogu reproducirati ili produbiti postoje\u0107e prepreke. Stoga je neposredni prioritet osigurati da cjelokupan bira\u010dki proces bude funkcionalan za osobe s invaliditetom: od provjere informacija, dolaska na bira\u010dko mjesto i prolaska kroz postupak identifikacije, preko razumijevanja glasa\u010dkog listi\u0107a i rednih brojeva kandidata, popunjavanja glasa\u010dkog listi\u0107a i njegovog umetanja u skener, do mogu\u0107nosti kori\u0161tenja pomo\u0107i druge osobe na zahtjev i podno\u0161enja prigovora u slu\u010daju da pristup nije osiguran.\u201c \u2013 stoji me\u0111u zaklju\u010dcima.<\/p>\n
Da mo\u017ee druga\u010dije pokazuju i primjeri \u010detiri dr\u017eave \u010dlanice Evropske Unije, kao \u0161to su Hrvatska, Irska, Njema\u010dka i Estonija u kojima je, navodi se dalje u Studiji, ostvaren veliki inkluzivni pomak u izbornim procesima i to zahvaljuju\u0107i mjerama koje nisu iziskivale ustavne ili zakonske reforme \u2013 nego samo dobru volju. U Hrvatskoj bira\u010di na raspolaganju imaju audio upustva za glasanje; u Irskoj su uvedene taktilne podlo\u0161ke glasa\u010dkih listi\u0107a uz besplatnu telefonsku liniju sa informacijama o svim kandidatima; Njema\u010dka nudi informacije na znakovnom jeziku; dok Estonija ide i korak dalje pa nudi pove\u0107ala prilikom glasanja, kao i mogu\u0107nost glasanja na daljinu, \u010dak i u online formi. Zajedni\u010dko svim ovim zemljama je to \u0161to su osobama sa invaliditetom prilago\u0111ene i visina glasa\u010dkih kabina kao i raspored unutar samog birali\u0161ta.<\/p>\n
\u201eZa jedan dio bira\u010da izbori \u0107e jo\u0161 jednom biti ‘festival demokratije’, za drugi dio ‘samo mu\u010denje'\u201c \u2013 slikovito obja\u0161njava Elvir \u010corhod\u017ei\u0107, iz Mre\u017ee \u201eMoje pravo\u201c koja okuplja vi\u0161e od 50 udru\u017eenja osoba sa invaliditetom iz Federacije BiH. Daleko od interesa nadle\u017enih, a jo\u0161 dalje od inkluzije su, u svemu ovome, i osobe sa neuropsihi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama u razvoju za koje, nerijetko, \u010dlanovi bira\u010dkih odbora, nisu dovoljno dobro edukovani i spremni. \u201eBiH \u010dak i sistemski diskrimini\u0161e svoje gra\u0111ane sa neuropsihi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama u razvoju koje imaju pravo glasa samo ako imaju radnu sposobnost, dok one kojima je takva sposobnost oduzeta, automatski bri\u0161e iz bira\u010dkog spiska\u201c \u2013 nagla\u0161ava \u010corhod\u017ei\u0107. Takva praksa, i prema ranije spomenutoj Studiji Vije\u0107a Evrope, suprotna je od onoga \u0161to propisuju Evropski sud za ljudska prava i Venecijanska komisija, ali to je ionako tema sama za sebe.<\/p>\n
\u201eAko \u0107e nove tehnologije smanjiti zloupotrebe prilikom glasanja na izborima i pomo\u0107i da se dogode reforme, a bira\u010di, bez obzira na vrstu invaliditeta, osje\u0107aju bolje i sigurnije na dan<\/p>\n
glasanja, onda \u0107e to biti jako dobro. Ukoliko ne\u0107e \u2013 onda \u0107emo imati nove tehnologije u sjeni starih problema\u201c \u2013 zaklju\u010duje Elvir \u010corhod\u017ei\u0107 iz Mre\u017ee \u201eMoje pravo\u201c.<\/p>\n
Sli\u010dnih razmi\u0161ljanja o novim tehnologijama su i u sedam udru\u017eenja okupljenih oko Gradskog odbora udru\u017eenja invalida u Banjoj Luci. Jovica Gajin, koji je predsjedavaju\u0107i ovog neformalnog tijela ne spori \u010dinjenicu da su svaki izbori va\u017eni, ali dostojanstvo gra\u0111ana ipak mora biti malo va\u017enije. \u201ePo\u0161tuju\u0107i zakonsku regulativu, izbori su jedini legitimni na\u010din utjecanja na politi\u010dku, ekonomsku, socijalnu, kulturnu i druge sfere u dru\u0161tvu. Izlazak i pravo na izbore trebalo bi da ima svaki punoljetni \u010dlan dru\u0161tva. Iako je deklarativno tako, u praksi to, naravno, u na\u0161em dru\u0161tvu, optere\u0107eno raznim anomalijama, nije slu\u010daj. Nove tehnologije, iako je zami\u0161ljeno da slu\u017ee svrsi, u nedostatku nau\u010dene prakse, ne ispunjavaju tu formu, u onoj mjeri koliko bi trebalo. Stoga nove tehnologije ne\u0107e povoljnije utjecati \u2013 prvo na pove\u0107anje broja osoba sa invaliditetom koje \u0107e iza\u0107i na izbore, a drugo \u2013 ne\u0107e utjecati ni na to da lica sa invaliditetom kvalitetnije razumiju glasa\u010dke listi\u0107e, novi sistem glasanja i sve ostalo. Zato bi bilo zanimljivo poslije svega uraditi analizu koja bi nam dala smjernice za budu\u0107a postupanja prema osobama sa invaliditetom.\u201c \u2013 ka\u017ee Gajin.<\/p>\n
Autor: Tahir \u017dustra, novinar, reporter i urednik.<\/p>\n
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta MediaLit, koji realizuje Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsin\u0161kim odborom za ljudska prava u Srbiji, Helsin\u0161kim odborom za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji, Tirana Centrom za novinarsku izvrsnost u Albaniji i Atlantskom Inicijativom u Bosni i Hercegovini. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore. Sadr\u017eaj ovog teksta isklju\u010diva je odgovornost autora i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove CGO-a, partnerskih organizacija, Evropske unije ili Ministarstva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U zemlji u kojoj predizborna kampanja nikada ne prestaje, ona formalna, zakonom propisana \u2013 jednomjese\u010dna trka na bira\u010de pred Op\u0107e izbore 2026. godine uveliko je po\u010dela. Stotine kandidatkinja i kandidata za raznorazne pozicije od kantonalnih skup\u0161tina, preko parlamenata, pa sve do Predsjedni\u0161tva, danima se ve\u0107 smije\u0161e sa reklamnih panela, dok cijelo dru\u0161tvo \u010deka! \u010cekaju se […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":316663,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291],"tags":[2441,475,14543],"class_list":["post-316662","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","tag-diskriminacija","tag-izbori","tag-tehnologije"],"yoast_head":"\n