Najava da bi najni\u017ea plata u Federaciji Bosne i Hercegovine u narednom mandatu mogla dosti\u0107i 1.500 KM, a prosje\u010dna se pribli\u017eiti iznosu od 2.500 KM, na prvi pogled djeluje kao nastavak sna\u017enog rasta primanja kojem svjedo\u010dimo posljednje dvije godine.<\/p>\n
Brojke, me\u0111utim, pokazuju da je iza takvog cilja mnogo slo\u017eenija ra\u010dunica.<\/p>\n
Najni\u017ea plata u Federaciji BiH po\u010detkom 2025. godine pove\u0107ana je sa 619 na 1.000 KM, odnosno za \u010dak 61,6 posto. Godinu kasnije vi\u0161e nije bilo sli\u010dnog skoka. Minimalna plata za 2026. utvr\u0111ena je na 1.027 KM, \u0161to je pove\u0107anje od svega 2,7 posto.<\/p>\n
Ako bi se sa sada\u0161njih 1.027 KM stiglo do najavljenih 1.500 KM, rije\u010d je o dodatnom rastu od oko 46 posto.<\/p>\n
Sli\u010dna ra\u010dunica vrijedi i za prosje\u010dnu platu.<\/p>\n
Prema posljednjim podacima, prosje\u010dna neto plata u Federaciji BiH u junu 2026. iznosila je 1.714 KM. Godinu ranije bila je 1.577 KM. To zna\u010di da je za godinu nominalno porasla za 8,7 posto, dok je realni rast, kada se ura\u010duna pove\u0107anje cijena, iznosio 4,6 posto.<\/p>\n
Da bi dana\u0161nji prosjek od 1.714 KM stigao do 2.500 KM, morao bi porasti za jo\u0161 gotovo 46 posto.<\/p>\n
Ako je rije\u010d o cilju za kraj \u010detverogodi\u0161njeg mandata, takav rast podrazumijevao bi pribli\u017eno deset posto nominalnog pove\u0107anja plata svake godine. To nije matemati\u010dki nemogu\u0107e. Ali upravo tu po\u010dinje pitanje odr\u017eivosti.<\/p>\n
Problem nije u tome \u0161to plate rastu. Naprotiv, vi\u0161egodi\u0161nje niske zarade jedan su od razloga odlaska radne snage iz Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Problem nastaje kada rast plata du\u017ee vrijeme zna\u010dajno nadma\u0161uje rast produktivnosti \u2013 odnosno vrijednosti koju ekonomija proizvodi po zaposlenom.<\/p>\n
Evropska komisija je ve\u0107 upozorila da su realne plate u BiH tokom prvih sedam mjeseci 2025. rasle za oko deset posto, dok je rast produktivnosti bio tek izme\u0111u dva i 2,5 posto godi\u0161nje. Takav jaz, upozorava Komisija, mo\u017ee pove\u0107avati inflatorne pritiske i slabiti konkurentnost doma\u0107e privrede.<\/p>\n
Jo\u0161 nepovoljniju sliku za prvo polugodi\u0161te 2025. daje Svjetska banka. Prema njihovoj analizi, BiH je imala rast realnih jedini\u010dnih tro\u0161kova rada od 10,4 posto \u2013 najve\u0107i u regiji \u2013 dok je produktivnost rada rasla svega 1,6 posto.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, kompanije su za rad izdvajale sve vi\u0161e, ali proizvodnja po radniku nije rasla pribli\u017eno istom brzinom.<\/p>\n
Takav model mo\u017ee funkcionisati neko vrijeme. Dugoro\u010dno, me\u0111utim, razlika mora biti pokrivena ve\u0107om produktivno\u0161\u0107u, ve\u0107im cijenama proizvoda i usluga, ni\u017eim profitom kompanija ili smanjenjem drugih tro\u0161kova.<\/p>\n
Koliki je zapravo skok do 1.500 KM mo\u017eda najbolje pokazuju plate po djelatnostima.<\/p>\n
U junu ove godine prosje\u010dna neto plata u ugostiteljstvu i hotelijerstvu iznosila je 1.139 KM. U gra\u0111evinarstvu 1.331 KM, trgovini 1.368 KM, a u prera\u0111iva\u010dkoj industriji 1.400 KM.<\/p>\n
Dakle, kada bi se minimalac od 1.500 KM primijenio na dana\u0161nju strukturu plata, bio bi vi\u0161i \u010dak i od trenutne prosje\u010dne plate u nekim od djelatnosti koje zapo\u0161ljavaju veliki broj radnika.<\/p>\n
Naravno, ako je rije\u010d o cilju za nekoliko godina, do tada \u0107e i prosje\u010dne plate u ovim sektorima vjerovatno rasti. Ali upravo ovi podaci pokazuju koliko bi sna\u017ene promjene morale pro\u0107i djelatnosti sa niskim mar\u017eama i velikim udjelom tro\u0161kova rada.<\/p>\n
IMF je nakon pove\u0107anja minimalne plate na 1.000 KM upozoravao da su rizici najve\u0107i upravo za male firme i djelatnosti sa ni\u017eim platama, te da nagli rast tro\u0161kova rada mo\u017ee utjecati na konkurentnost, podsta\u0107i sivu ekonomiju ili smanjivanje drugih primanja zaposlenih.<\/p>\n
Jedan od glavnih argumenata protiv pove\u0107anja minimalca na 1.000 KM bio je da \u0107e uslijediti masovna otpu\u0161tanja.<\/p>\n
Agregatni podaci zasad ne potvr\u0111uju takav scenario.<\/p>\n
Prema Poreznoj upravi FBiH, 30. juna 2025. bilo je 547.055 zaposlenih, a godinu kasnije 548.609. To je oko 1.550 zaposlenih vi\u0161e, odnosno rast od svega 0,3 posto. Istovremeno je broj aktivnih poslovnih subjekata porastao sa 134.030 na 137.155.<\/p>\n
Dakle, nije do\u0161lo do dramati\u010dnog pada zaposlenosti, ali se te\u0161ko mo\u017ee govoriti i o sna\u017enoj ekspanziji broja radnih mjesta.<\/p>\n
Uz to, iz tih podataka nije mogu\u0107e zaklju\u010diti da je upravo minimalna plata izazvala sva kretanja na tr\u017ei\u0161tu rada. Na broj zaposlenih istovremeno uti\u010du nedostatak radne snage, odlazak stanovni\u0161tva, rast pojedinih sektora, poslovni ciklus i niz drugih faktora.<\/p>\n
Va\u017eno je i kako je provedeno pove\u0107anje iz 2025.<\/p>\n
Nakon \u0161to je minimalna plata sko\u010dila sa 619 na 1.000 KM, Vlada FBiH je izdvojila 100 miliona KM za finansijsku pomo\u0107 dijelu privatnih poslodavaca radi refundiranja dijela doprinosa i o\u010duvanja radnih mjesta.<\/p>\n
Od 1. jula 2025. dodatno je smanjena stopa doprinosa na teret poslodavca za 5,5 procentnih poena. Ukupna stopa doprinosa tako je sa 41,5 smanjena na 36 posto.<\/p>\n
To je va\u017ena lekcija za svako novo veliko pove\u0107anje minimalne plate: pitanje nije samo koliko \u0107e radnik dobiti na ra\u010dun, nego koliko \u0107e njegovo ukupno zaposlenje ko\u0161tati poslodavca.<\/p>\n
Bez daljeg smanjenja poreza i doprinosa, pove\u0107anja produktivnosti ili drugih rastere\u0107enja, novi veliki skok minimalca mogao bi biti znatno te\u017ei za privredu od postepenog pove\u0107avanja kroz nekoliko godina.<\/p>\n
Postoji jo\u0161 jedna va\u017ena razlika izme\u0111u obe\u0107anja o minimalnoj i prosje\u010dnoj plati.<\/p>\n
Minimalnu platu Vlada mo\u017ee propisati odlukom.<\/p>\n
Prosje\u010dnu platu od 2.500 KM ne mo\u017ee.<\/p>\n
Prosje\u010dna plata rezultat je zarada stotina hiljada zaposlenih u privatnom i javnom sektoru. Vlada na nju mo\u017ee utjecati minimalnom platom, poreznom politikom, javnim platama, investicijama i ekonomskim rastom, ali je ne mo\u017ee administrativno propisati.<\/p>\n
Zato je najava prosjeka od 2.500 KM prije svega projekcija onoga \u0161to bi se trebalo dogoditi u ekonomiji.<\/p>\n
A za takav rast ne\u0107e biti dovoljno samo nekoliko novih odluka o visini plata.<\/p>\n
Bi\u0107e potreban rast investicija, produktivnosti, izvoza i kompanija koje mogu stvarati ve\u0107u dodanu vrijednost.<\/p>\n
Jer klju\u010dno pitanje vi\u0161e nije mogu li plate biti pove\u0107ane politi\u010dkom odlukom.<\/p>\n
Pitanje je mo\u017ee li privreda proizvesti dovoljno da ih takve i zadr\u017ei.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najava da bi najni\u017ea plata u Federaciji Bosne i Hercegovine u narednom mandatu mogla dosti\u0107i 1.500 KM, a prosje\u010dna se pribli\u017eiti iznosu od 2.500 KM, na prvi pogled djeluje kao nastavak sna\u017enog rasta primanja kojem svjedo\u010dimo posljednje dvije godine. Brojke, me\u0111utim, pokazuju da je iza takvog cilja mnogo slo\u017eenija ra\u010dunica. Najni\u017ea plata u Federaciji BiH […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":288735,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291,304],"tags":[12198,486,1309],"class_list":["post-314922","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-istaknuto","tag-minimalac","tag-plata","tag-privreda"],"yoast_head":"\n