Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u januaru 2026. godine uputilo je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine prednacrt novog Zakona o radu, kojim se predla\u017eu zna\u010dajne promjene u oblasti radnog zakonodavstva.<\/p>\n
Nakon \u0161to Vlada FBiH usvoji prednacrt, tekst \u0107e biti upu\u0107en u parlamentarnu proceduru u formi nacrta, nakon \u010dega slijedi javna rasprava u trajanju od 30 do 90 dana. Kona\u010dni prijedlog zakona bit \u0107e utvr\u0111en nakon razmatranja pristiglih prijedloga i primjedbi. Da bi novi zakon stupio na snagu, moraju ga u istovjetnom tekstu usvojiti Vlada FBiH i oba doma Parlamenta FBiH.<\/p>\n
Prema predlo\u017eenim rje\u0161enjima, rije\u010d je o jednoj od najobimnijih reformi radnog zakonodavstva u Federaciji BiH u posljednjih deset godina. Iz resornog ministarstva navode da je osnovni cilj unapre\u0111enje i ve\u0107a za\u0161tita radni\u010dkih prava.<\/p>\n
Jedna od klju\u010dnih novina odnosi se na ugovore o radu. Ugovor na neodre\u0111eno vrijeme trebao bi postati osnovni oblik zapo\u0161ljavanja, dok bi ugovor na odre\u0111eno bilo mogu\u0107e zaklju\u010diti samo uz jasno naveden i objektivno opravdan razlog.<\/p>\n
To bi, izme\u0111u ostalog, bilo mogu\u0107e u slu\u010daju zamjene privremeno odsutnog radnika, rada na vremenski ograni\u010denom projektu, privremenog pove\u0107anja obima posla, hitnih narud\u017ebi ili sezonskog i privremenog rasta proizvodnje.<\/p>\n
Ukoliko u ugovoru ne bude precizirano njegovo trajanje, smatrat \u0107e se da je radni odnos zasnovan na neodre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n
S istim radnikom mo\u0107i \u0107e biti zaklju\u010dena najvi\u0161e tri uzastopna ugovora na odre\u0111eno vrijeme, \u010dije ukupno trajanje ne mo\u017ee biti du\u017ee od dvije godine.<\/p>\n
Prekid rada kra\u0107i od 60 dana ne bi prekidao ra\u010dunanje ovog roka, dok bi se u kontinuitet ra\u010dunala i odre\u0111ena odsustva, poput bolovanja, godi\u0161njeg i porodiljskog odsustva.<\/p>\n
Nakon isteka dvije godine ili iskori\u0161tena tri ugovora, isti ili povezani poslodavac mogao bi radnika ponovo anga\u017eovati na odre\u0111eno tek nakon najmanje \u0161est mjeseci pauze.<\/p>\n
Radni odnos na neodre\u0111eno vrijeme smatrao bi se zasnovanim ako je ugovor zaklju\u010den suprotno zakonu, ako radnik nastavi raditi nakon isteka ugovora ili ako na odre\u0111eno vrijeme radi du\u017ee od dvije godine bez zakonom priznatog prekida.<\/p>\n
Prednacrt predvi\u0111a i dodatnu za\u0161titu osoba koje rade bez ugovora. Ako osoba radi uz naknadu bez zaklju\u010denog ugovora o radu, pretpostavljalo bi se da je zaposlena na neodre\u0111eno vrijeme, osim ako poslodavac na sudu doka\u017ee suprotno.<\/p>\n
Radnici zaposleni na odre\u0111eno vrijeme trebali bi imati jednake uslove rada kao radnici na neodre\u0111eno vrijeme koji kod istog poslodavca obavljaju iste ili sli\u010dne poslove i imaju odgovaraju\u0107e kvalifikacije.<\/p>\n
To se odnosi na platu, uslove rada, stru\u010dno usavr\u0161avanje, obrazovanje, kao i informacije o slobodnim radnim mjestima za stalno zaposlenje.<\/p>\n
Prednacrtom se prvi put posebno defini\u0161e ugovor o radu za sezonske poslove, koji bi mogao trajati najvi\u0161e \u0161est mjeseci tokom godine. Poslodavci bi unaprijed morali definisati koji se poslovi smatraju sezonskim.<\/p>\n
Detaljnije bi bio ure\u0111en i rad putem agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje. Ustupljeni radnici ne bi smjeli imati lo\u0161ije uslove rada od zaposlenih kod korisnika, a preciznije bi se definisale obaveze agencije i kompanije u kojoj radnik stvarno obavlja posao.<\/p>\n
Probni rad mogao bi trajati najvi\u0161e \u0161est mjeseci, dok bi kod ugovora na odre\u0111eno njegova du\u017eina morala biti srazmjerna trajanju anga\u017emana i prirodi posla.<\/p>\n
Ako je radnik ve\u0107 pro\u0161ao probni rad za odre\u0111eno radno mjesto, poslodavac mu pri novom ugovoru za iste poslove ne bi mogao ponovo nametati probni rad.<\/p>\n
Kod izmjene uslova rada poslodavac bi morao pismeno obrazlo\u017eiti razloge za zaklju\u010divanje aneksa i radniku ostaviti razuman rok za izja\u0161njenje.<\/p>\n
Potpisivanje aneksa radi zadr\u017eavanja posla ne bi zna\u010dilo gubitak prava radnika da kasnije pred sudom osporava njegovu zakonitost.<\/p>\n
Me\u0111u zna\u010dajnijim promjenama je i prijedlog prema kojem bi radnici koji rade najmanje \u0161est sati dnevno imali pravo na pauzu od 30 minuta koja bi se ra\u010dunala u radno vrijeme.<\/p>\n
To bi zna\u010dilo da radnik koji radi, naprimjer, od 8 do 16 sati ne bi morao ostajati do 16:30 sati zbog kori\u0161tenja pauze.<\/p>\n
Za maloljetnike koji rade du\u017ee od \u010detiri i po sata predvi\u0111ena je pauza od 30 minuta. Na\u010din kori\u0161tenja pauze u djelatnostima u kojima priroda posla ne omogu\u0107ava prekid rada morao bi biti ure\u0111en pravilnikom ili kolektivnim ugovorom.<\/p>\n
Prekovremeni rad prema predlo\u017eenim rje\u0161enjima trebao bi biti izuzetak i opravdan stvarnim vanrednim okolnostima. Manjak radnika ne bi se mogao predstavljati kao vanredna okolnost.<\/p>\n
Poslodavci bi bili du\u017eni voditi preciznu evidenciju radnog vremena, a u slu\u010daju neuredne evidencije teret dokazivanja odra\u0111enih sati u eventualnom sudskom sporu bio bi na poslodavcu.<\/p>\n
Poslodavci bi morali unaprijed utvrditi po\u010detak i zavr\u0161etak radnog dana, smjene i dane odmora. Time bi se nastojala ograni\u010diti praksa anga\u017eovanja radnika \u201ena poziv\u201c.<\/p>\n
Posebna pravila odnosila bi se i na preraspodjelu radnog vremena. U periodima pove\u0107anog obima posla radnici bi mogli raditi du\u017ee, ali bi se vi\u0161ak sati morao kompenzovati kra\u0107im radom u periodima manjeg obima posla.<\/p>\n
Za radnike kojima no\u0107ni rad naru\u0161i zdravlje, na osnovu ocjene ljekara, poslodavac bi morao omogu\u0107iti prelazak u dnevnu smjenu na iste ili druge odgovaraju\u0107e poslove.<\/p>\n
No\u0107ni rad maloljetnika bio bi zabranjen, dok bi posebna za\u0161tita bila predvi\u0111ena za trudnice, majke i usvojitelje.<\/p>\n
Radnici bi imali pravo na najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora u okviru 24 sata. Sedmi\u010dni odmor za punoljetne radnike iznosio bi najmanje 24 sata neprekidno, a za maloljetnike najmanje 48 sati.<\/p>\n
U situacijama kada organizacija rada onemogu\u0107i kori\u0161tenje odmora, poslodavac bi morao omogu\u0107iti zamjenski odmor.<\/p>\n
Prednacrt predvi\u0111a najmanje 20 radnih dana pla\u0107enog godi\u0161njeg odmora, dok bi maloljetnici i radnici na te\u0161kim radnim mjestima imali pravo na najmanje 25 dana.<\/p>\n
Istovremeno se predla\u017ee ukidanje dosada\u0161njeg ograni\u010denja maksimalnog trajanja godi\u0161njeg odmora, \u0161to bi omogu\u0107ilo da kolektivnim ugovorom ili pravilnikom bude utvr\u0111en i du\u017ei odmor.<\/p>\n
Godi\u0161nji odmor ne bi se mogao zamijeniti nov\u010danom naknadom tokom trajanja radnog odnosa, a praznici, bolovanja i pla\u0107ena odsustva ne bi se ura\u010dunavali u godi\u0161nji odmor.<\/p>\n
Za vjen\u010danje, ro\u0111enje djeteta, te\u017eu bolest ili smrt \u010dlana u\u017ee porodice radnici bi mogli imati do sedam radnih dana pla\u0107enog odsustva godi\u0161nje.<\/p>\n
Predvi\u0111eno je i pravo o\u010deva na odsustvo nakon ro\u0111enja djeteta, kao i pravo jednog roditelja na slobodan dan za polazak djeteta u prvi razred.<\/p>\n
Dobrovoljni davaoci krvi imali bi pravo na jedan pla\u0107eni slobodan dan, koji se ne bi oduzimao od fonda dana za li\u010dne potrebe.<\/p>\n
Prednacrt predvi\u0111a izme\u0111u \u010detiri i \u0161est pla\u0107enih slobodnih dana godi\u0161nje za vjerske ili tradicijske potrebe.<\/p>\n
Radnici bi, na vlastiti zahtjev, jednom sedmi\u010dno mogli koristiti i pauzu do 60 minuta za vjerske potrebe, koja bi ulazila u radno vrijeme.<\/p>\n
Radnici bi imali pravo na do pet radnih dana nepla\u0107enog odsustva godi\u0161nje radi li\u010dne njege bolesnog \u010dlana u\u017ee porodice, uz odgovaraju\u0107i medicinski dokaz.<\/p>\n
Hranitelji bi imali pravo na do 10 radnih dana nepla\u0107enog odsustva.<\/p>\n
Novim zakonom predla\u017ee se i jasno razdvajanje pojmova radnog sta\u017ea i radnog iskustva.<\/p>\n
Radni sta\u017e odnosio bi se na ukupan period proveden u radnom odnosu i osiguranju, dok bi radno iskustvo ozna\u010davalo konkretna znanja i vje\u0161tine ste\u010dene obavljanjem odre\u0111enih poslova.<\/p>\n
Time bi se trebale smanjiti nedoumice prilikom zapo\u0161ljavanja, jer ukupan radni sta\u017e ne zna\u010di nu\u017eno i iskustvo na konkretnom radnom mjestu.<\/p>\n
Prednacrtom se, izme\u0111u ostalog, predvi\u0111aju i posebna pravila za radnike na pomorskim ribarskim plovilima, za koje bi dodatni pravilnik uredio radno vrijeme, odmore i odsustva.<\/p>\n
Iako su predlo\u017eene brojne promjene, ugovori na odre\u0111eno, sezonski i probni rad te agencijsko zapo\u0161ljavanje ne bi bili ukinuti. Njihova upotreba bila bi preciznije ure\u0111ena i vezana za jasno utvr\u0111ene privremene potrebe poslodavca.<\/p>\n
Prednacrt novog Zakona o radu FBiH tek treba pro\u0107i proceduru usvajanja, javnu raspravu i parlamentarnu proceduru, \u0161to zna\u010di da se predlo\u017eena rje\u0161enja do kona\u010dnog usvajanja mogu mijenjati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u januaru 2026. godine uputilo je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine prednacrt novog Zakona o radu, kojim se predla\u017eu zna\u010dajne promjene u oblasti radnog zakonodavstva. Nakon \u0161to Vlada FBiH usvoji prednacrt, tekst \u0107e biti upu\u0107en u parlamentarnu proceduru u formi nacrta, nakon \u010dega slijedi javna rasprava u trajanju od […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":181399,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291,304],"tags":[3260,9999],"class_list":["post-314805","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-istaknuto","tag-radnici","tag-zakon-o-radu"],"yoast_head":"\n