Na izmaku ljeta ponovo rastu cijene nafte i naftnih derivata. Cijene prirodnog plina u Evropi od po\u010detka godine porasle su za oko 120 posto, a obnavljaju se i zalihe. Zemlje u regiji, ali i \u0161ire, interveniraju, dok se na\u0161i politi\u010dari uglavnom bave predstoje\u0107im izborima i novim mandatima.<\/p>\n
Zbog ameri\u010dkog rata s Iranom, Hormu\u0161ki moreuz i dalje je zatvoren, geostrate\u0161ke prilike su nestabilne, a u na\u0161oj zemlji nema efikasnog kontrolnog mehanizma i odgovora na spre\u010davanje eventualnih nesta\u0161ica energenata i lan\u010danog rasta cijena. Kako do stabilnosti na tr\u017ei\u0161tu energenata?<\/p>\n
Cijena nafte ponovo je u naglom porastu i sada iznosi vi\u0161e od 92 dolara po barelu. Iako cijene na benzinskim pumpama ne bi trebale automatski rasti dok se ne potro\u0161e rezerve koje su kupljene po nabavnoj cijeni, prodava\u010de ni\u0161ta ne ograni\u010dava da di\u017eu i diktiraju cijene. Barem ne u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
Dok dr\u017eave u regiji smanjuju akcize i ograni\u010davaju mar\u017ee na naftne derivate, kod nas je sve prepu\u0161teno dobroj volji privatnih kompanija.<\/p>\n
\u201eMi \u0107emo tako\u0111er morati slijediti tu politiku prilago\u0111avanja tr\u017ei\u0161nim cijenama. Uglavnom je to prepu\u0161teno privatnom sektoru i on je do sada pokazao jednu veliku vitalnost i snala\u017eljivost te uspijevao obezbijediti dostatne koli\u010dine nafte i naftnih derivata\u201c, kazao je stru\u010dnjak za energetiku Edhem Bi\u010dak\u010di\u0107.<\/p>\n
Kada je rije\u010d o naftnim derivatima, kod nas je i dalje najskuplji dizel, koji u prosjeku iznosi 3,38 KM po litru. To zna\u010di da je rezervoar goriva skuplji za 30 KM u odnosu na pro\u0161li mjesec.<\/p>\n
Svaka nestabilnost na tr\u017ei\u0161tu koja najavljuje poskupljenje sa sobom nosi i pani\u010dnu kupovinu me\u0111u gra\u0111anima, \u0161to u krajnjem slu\u010daju mo\u017ee dovesti do nesta\u0161ice. Evropa bi se ve\u0107 najesen mogla suo\u010diti s najve\u0107om nesta\u0161icom nafte u posljednjoj deceniji, jer se ruska nafta vi\u0161e ne uvozi, a situacija na Bliskom istoku se uslo\u017enjava.<\/p>\n
Ipak, iz Naftnih terminala Federacije Bosne i Hercegovine uvjeravaju da mjesta za paniku nema.<\/p>\n
\u201e\u0160to se ti\u010de nesta\u0161ice nafte za tr\u017ei\u0161te Bosne i Hercegovine, mogu ovako, po nekoj slobodnoj procjeni, re\u0107i da ne vjerujem da \u0107e do\u0107i do nesta\u0161ica jer se mi ne snabdijevamo s mediteranskog podru\u010dja. Do sada su isporuke iz tih rafinerija koje mi kupujemo, odnosno kojima snabdijevamo tr\u017ei\u0161te Bosne i Hercegovine, stabilne\u201c, poru\u010duje Damir Kreso, predsjednik Uprave Naftnih terminala Federacije Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Zalihe kojima Federacija Bosne i Hercegovine raspola\u017ee dovoljne su za nekoliko dana ili sedmica, u zavisnosti od koli\u010dine i brzine potro\u0161nje tih zaliha u slu\u010daju poreme\u0107aja u snabdijevanju.<\/p>\n
\u201eTerminali Federacije imaju odre\u0111ene koli\u010dine i dizela i benzina za potrebe najhitnijih slu\u017ebi. To su bolnice, hitne slu\u017ebe, civilna za\u0161tita, policija i tako dalje\u201c, pojasnio je Kreso.<\/p>\n
S druge strane, RS uop\u0107e nema zaliha. Ovaj entitet je u velikim zadu\u017eenjima, pa je mo\u017eda to razlog zbog kojeg politi\u010dki vrh na \u010delu sa SNSD-om poku\u0161ava zadr\u017eati svaki fening. Uz opravdanje nadle\u017enosti odbijaju usvojiti ograni\u010davanje akciza i mar\u017ei na gorivo.<\/p>\n
Razloga za to ima milijardu. Konkretnije, milijardu i 126 miliona KM, koliko je od po\u010detka godine na uvoz nafte prikupila Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
\u201eApsolutnu \u0161tetu, mislim, mo\u017eemo pretrpjeti kada je nedovoljan rad institucija na nivou Bosne i Hercegovine kada su u pitanju rezerve nafte, da ih tako nazovemo. \u0160to se ti\u010de Federacije Bosne i Hercegovine, stanje je stabilno u ovom trenutku, me\u0111utim, mi nemamo dovoljno izgra\u0111enih terminala gdje mo\u017eemo skladi\u0161titi svoju naftu\u201c, istakao je Vedran Laki\u0107 (SDP), ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Za dugoro\u010dnu sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine potrebno je izgraditi jo\u0161 \u010detiri terminala i obezbijediti mnogo ve\u0107e rezerve nego \u0161to su trenutno, poja\u0161njava Laki\u0107.<\/p>\n
No, sama Federacija Bosne i Hercegovine ne mo\u017ee mnogo uraditi. Potreban je dogovor na nivou dr\u017eave. Ba\u0161 kao \u0161to se novac od akciza prikuplja na cijeloj njenoj teritoriji, na isti na\u010din potrebno ih je ograni\u010diti u momentima nestabilnog tr\u017ei\u0161ta, poput ovog trenutno, i pokazati gra\u0111anima da su njihovi, kao i interesi cijele dr\u017eave, iznad onih dnevnopoliti\u010dkih, pi\u0161e federalna.ba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na izmaku ljeta ponovo rastu cijene nafte i naftnih derivata. Cijene prirodnog plina u Evropi od po\u010detka godine porasle su za oko 120 posto, a obnavljaju se i zalihe. Zemlje u regiji, ali i \u0161ire, interveniraju, dok se na\u0161i politi\u010dari uglavnom bave predstoje\u0107im izborima i novim mandatima. Zbog ameri\u010dkog rata s Iranom, Hormu\u0161ki moreuz i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":246819,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291,304],"tags":[3009,3010],"class_list":["post-313481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-istaknuto","tag-cijene-goriva","tag-gorivo"],"yoast_head":"\n