Gra\u0111ani Bosne i Hercegovine mogli bi se u narednim mjesecima suo\u010diti s novim pritiskom na cijene hrane. Globalne cijene prehrambenih proizvoda u 2026. mogle bi porasti za \u010dak 11,8 posto, a najve\u0107i udar o\u010dekuje se na tr\u017ei\u0161tu p\u0161enice, \u0161to bi se posljedi\u010dno moglo odraziti na cijene bra\u0161na, hljeba, peciva i tjestenine.<\/p>\n
Procjena britanske analiti\u010dke ku\u0107e Oxford Economics, koju prenosi Euronews, pokazuje da bi nakon ovogodi\u0161njeg dvocifrenog rasta globalne cijene hrane u 2027. mogle porasti za dodatnih 4,8 posto. Najizlo\u017eenije su \u017eitarice, vo\u0107e, povr\u0107e i mlije\u010dni proizvodi.<\/p>\n
Takva kretanja te\u0161ko bi mogla zaobi\u0107i i Bosnu i Hercegovinu. BiH je zna\u010dajan uvoznik p\u0161enice: prema podacima me\u0111unarodne trgovine koje obra\u0111uje OEC na osnovu UN Comtradea, zemlja je samo tokom 2024. uvezla p\u0161enice u vrijednosti od oko 65,8 miliona dolara. Zbog toga promjene cijena na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu mogu relativno brzo postati va\u017ene i za doma\u0107e mlinove, pekare i potro\u0161a\u010de.<\/p>\n
Hljeb bi mogao biti me\u0111u prvim proizvodima pod pritiskom
\nP\u0161enica je trenutno pod najve\u0107im pritiskom. Oxford Economics o\u010dekuje da bi njena cijena u tre\u0107em kvartalu 2026. mogla biti \u010dak 36 posto vi\u0161a nego godinu ranije. Razlog nije samo slabiji urod, nego i \u010dinjenica da proizvodnja p\u0161enice zahtijeva velike koli\u010dine gnojiva, \u010dija bi cijena ove godine mogla porasti za 22 posto.<\/p>\n
Za BiH to ne zna\u010di automatski da \u0107e hljeb ili bra\u0161no poskupjeti za isti procenat. Cijena p\u0161enice samo je jedan od tro\u0161kova u kona\u010dnoj cijeni proizvoda, uz energiju, prijevoz, radnu snagu, ambala\u017eu i trgova\u010dke mar\u017ee. Ipak, istovremeni rast vi\u0161e ulaznih tro\u0161kova pove\u0107ava rizik da dio poskupljenja bude preba\u010den na kupce.<\/p>\n
Poseban problem predstavljaju energenti. Globalne cijene dizela u julu bile su 36 posto vi\u0161e nego godinu ranije, prema podacima koje navodi Oxford Economics, dok poreme\u0107aji u snabdijevanju naftom i drugim sirovinama dodatno pove\u0107avaju tro\u0161kove poljoprivredne proizvodnje i transporta.<\/p>\n
Taj kanal posebno je zna\u010dajan za BiH. Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, ukupne potro\u0161a\u010dke cijene u junu 2026. bile su 4,2 posto vi\u0161e nego godinu ranije, dok je kategorija prijevoza zabilje\u017eila rast od \u010dak 17,5 posto. Istovremeno su cijene hrane i bezalkoholnih pi\u0107a na godi\u0161njem nivou bile ni\u017ee za 0,5 posto.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, novi svjetski cjenovni \u0161ok mogao bi prekinuti period relativnog smirivanja cijena hrane u BiH, posebno ako visoki tro\u0161kovi goriva i transporta potraju.<\/p>\n
Vru\u0107ine i su\u0161e smanjile o\u010dekivani urod u Evropi
\nProblemi ne dolaze samo s energetskog tr\u017ei\u0161ta. Ekstremne vru\u0107ine i su\u0161e o\u0161tetile su usjeve \u0161irom Evrope.<\/p>\n
Briselsko udru\u017eenje trgovaca \u017eitaricama i uljaricama Coceral zbog toga je u julu smanjilo prognozu uroda \u017eitarica u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu sa 295,5 na 286,6 miliona tona. Pro\u0161le godine proizvedeno je oko 310 miliona tona.<\/p>\n
Dodatni problem predstavlja nastavak rata u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno u\u010destvuju s ne\u0161to manje od 30 posto u ukupnom svjetskom izvozu p\u0161enice i s vi\u0161e od 10 posto u izvozu kukuruza. Napadi na luke, terminale i brodove te poreme\u0107aji u izvozu preko Crnog i Azovskog mora mogli bi ugroziti kapacitete koji predstavljaju gotovo 17 posto globalnog izvoza \u017eitarica.<\/p>\n
Sve to zna\u010di ve\u0107u neizvjesnost i za zemlje poput BiH koje dio svojih potreba zadovoljavaju kupovinom na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n
Prva poskupljenja mogu\u0107a ve\u0107 najesen
\nPrema procjenama Oxford Economicsa, efekti bi se najbr\u017ee mogli osjetiti kod svje\u017ee hrane.<\/p>\n
Kod vo\u0107a i povr\u0107a promjene na svjetskom tr\u017ei\u0161tu mogle bi postati vidljive u maloprodajnim cijenama za dva do tri mjeseca, odnosno ve\u0107 tokom oktobra i novembra 2026.<\/p>\n
Kod prera\u0111ene hrane, me\u0111u kojom su hljeb, tjestenina, sir, ulje, keksi i drugi proizvodi, preno\u0161enje vi\u0161ih tro\u0161kova traje du\u017ee. Najve\u0107i efekat o\u010dekuje se za \u0161est do devet mjeseci, odnosno izme\u0111u februara i maja 2027. godine.<\/p>\n
To ne zna\u010di da \u0107e svi proizvodi u BiH nu\u017eno poskupjeti niti da \u0107e rast biti jednak globalnom rastu cijena sirovina. Me\u0111utim, kombinacija skuplje p\u0161enice, goriva, gnojiva, slabijih evropskih uroda i poreme\u0107aja u globalnom transportu predstavlja rizik koji bi doma\u0107i potro\u0161a\u010di mogli osjetiti upravo na proizvodima koji se gotovo svakodnevno nalaze na stolu.<\/p>\n
Ako se prognoze ostvare, hljeb, bra\u0161no, tjestenina, ulje, mlije\u010dni proizvodi te vo\u0107e i povr\u0107e mogli bi ponovo postati jedan od glavnih izvora pritiska na ku\u0107ne bud\u017eete u BiH.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gra\u0111ani Bosne i Hercegovine mogli bi se u narednim mjesecima suo\u010diti s novim pritiskom na cijene hrane. Globalne cijene prehrambenih proizvoda u 2026. mogle bi porasti za \u010dak 11,8 posto, a najve\u0107i udar o\u010dekuje se na tr\u017ei\u0161tu p\u0161enice, \u0161to bi se posljedi\u010dno moglo odraziti na cijene bra\u0161na, hljeba, peciva i tjestenine. Procjena britanske analiti\u010dke ku\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":215223,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291],"tags":[3795,1866,10776],"class_list":["post-313304","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","tag-hrana","tag-poskupljenje","tag-psenica"],"yoast_head":"\n