U Sve\u010danoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu odr\u017eana je panel diskusija pod nazivom \u201eJedna historija, jedna istina, jedna Bosna i Hercegovina\u201c, u organizaciji Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. Veliki broj prisutnih u\u010desnika i gostiju potvrdio je zna\u010dajan interes javnosti za pitanja historijske istine, nau\u010dnog istra\u017eivanja i dru\u0161tvene odgovornosti u tuma\u010denju pro\u0161losti Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Poseban segment doga\u0111aja bio je posve\u0107en predstavljanju edicije \u201eHistorija Bosne i Hercegovine\u201c u \u0161est tomova, kao jednog od najzna\u010dajnijih savremenih nau\u010dnih izdava\u010dkih projekata u oblasti historijskih nauka u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
U panel diskusiji su u\u010destvovali dr. Sedad Be\u0161lija, nau\u010dni savjetnik i direktor Instituta za historiju UNSA, glavni i odgovorni urednik i autor na projektu, prof. dr. Adnan Busulad\u017ei\u0107, dekan Filozofskog fakulteta UNSA i urednik na projektu, doc. dr. Edin Bujak, docent na Filozofskom fakultetu UNSA i autor na projektu, dr. D\u017eenita Sara\u010d-Rujanac, vi\u0161a nau\u010dna saradnica Instituta za historiju UNSA, urednica i autorica na projektu, te dr. Muamer D\u017eananovi\u0107, vi\u0161i nau\u010dni saradnik i direktor Instituta za istra\u017eivanje zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava UNSA, autor na projektu.<\/p>\n
Da historiju treba prepustiti nauci, izvorima i argumentima, a ne proizvoljnim interpretacijama i dnevnopoliti\u010dkim interesima, ukazao je dr. Sedad Be\u0161lija.<\/strong> Podsjetio je na mitolo\u0161ke konstrukcije o Bosni kao geografiji ili zavi\u010daju u sklopu srpske ili hrvatske dr\u017eave nagla\u0161avaju\u0107i da nauka potvr\u0111uje njen vi\u0161estoljetni politi\u010dki, teritorijalni i dru\u0161tveni kontinuitet. Istakao je da je Bosna kao dr\u017eava stara vi\u0161e od 1170 godina, da se nikada nije teritorijalno cijepala, pomjerala ili selila iz svog geohistorijskog jezgra \u0161to je slu\u010daj sa susjednim dr\u017eavama, te da se nije sastavljala iz nekih oblasti ili regija kroz povijest, ve\u0107 da je uvijek bila jedinstvena, unitarna, a ne savezna dr\u017eava.<\/p>\n Dr. Muamer D\u017eananovi\u0107<\/strong> istakao je da se Bosna i Hercegovina danas istovremeno bori za svoju budu\u0107nost, ali i za o\u010duvanje elementarnih istina o vlastitoj pro\u0161losti. Naglasio je da je pro\u0161lost u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu jo\u0161 uvijek \u010desto predmet politi\u010dkih osporavanja, relativizacija i poku\u0161aja da se nau\u010dno dokazene i pravno utvr\u0111ene \u010dinjenice predstave kao sporne. Dodao je da je Bosna i Hercegovina tokom svoje duge historije pre\u017eivjela razli\u010dite politi\u010dke sisteme, krize, ideologije i poku\u0161aje osporavanja, te naglasio va\u017enost ja\u010danja institucija koje \u010duvaju i razvijaju znanje, poput univerziteta, instituta, arhiva, biblioteka i muzeja.<\/p>\n Govore\u0107i o izazovima s kojima se historijska nauka danas suo\u010dava, prof. dr. Adnan Busulad\u017ei\u0107<\/strong> upozorio je na pojave u kojima se o slo\u017eenim historijskim pitanjima u javnom prostoru \u010desto izja\u0161njavaju osobe bez odgovaraju\u0107ih stru\u010dnih kompetencija, \u010dime se potiskuje glas nauke i struke. Prema njegovim rije\u010dima, odgovornost histori\u010dara jeste da javnosti ponude provjerene i vjerodostojne interpretacije pro\u0161losti zasnovane na nau\u010dnim \u010dinjenicama, dok su razvoj historijske pismenosti i dostupnost kvalitetnih nau\u010dnih sadr\u017eaja najbolji odgovor na manipulacije historijom i ideolo\u0161ke zloupotrebe pro\u0161losti.<\/p>\n Dr. D\u017eenita Sara\u010d-Rujanac<\/strong> kao jednu od \u010destih zabluda navela je poistovje\u0107ivanje Bosne i Hercegovine s nekada\u0161njom Jugoslavijom kroz tezu o \u201eJugoslaviji u malom\u201c, nagla\u0161avaju\u0107i da historijski razvoj Bosne i Hercegovine daleko nadilazi jugoslavensko iskustvo. Podsjetila je da historija potvr\u0111uje kako su politi\u010dka stabilnost, me\u0111usobno povjerenje i saradnja klju\u010dni preduslovi dru\u0161tvenog i privrednog razvoja. Naglasila je da su rad, razumijevanje, empatija i me\u0111usobno po\u0161tovanje vrijednosti na kojima treba graditi budu\u0107nost Bosne i Hercegovine.<\/p>\n Na izazove s kojima se danas suo\u010dava historijska nauka i obrazovni sistem ukazao je doc. dr. Edin Bujak<\/strong>, posebno nagla\u0161avaju\u0107i op\u0107i pad interesa za \u010ditanje, u\u010denje i kriti\u010dko promi\u0161ljanje. Dodao je da takvi trendovi dodatno ote\u017eavaju rad histori\u010dara, arheologa i drugih nau\u010dnih istra\u017eiva\u010da te umanjuju mogu\u0107nost kvalitetnog razumijevanja pro\u0161losti i kulturnog naslije\u0111a. Prema njegovim rije\u010dima, razvoj kulture \u010ditanja i ja\u010danje kriti\u010dkog mi\u0161ljenja predstavljaju neophodne pretpostavke za odgovoran odnos prema historiji i identitetu dru\u0161tva.<\/p>\n Zaklju\u010deno je da edicija \u201eHistorija Bosne i Hercegovine\u201c predstavlja jedan od najzna\u010dajnijih nau\u010dnih projekata iz oblasti historiografije u Bosni i Hercegovini te vrijedan doprinos razumijevanju historijskog razvoja zemlje, njenog dr\u017eavnog kontinuiteta i bogatog kulturnog naslije\u0111a.<\/p>\n Doga\u0111aj je realizovan u okviru kampanje \u201eHistorija BiH: jedna zemlja, jedna knjiga za sve nas\u201c, \u010diji je cilj poticanje dijaloga o historijskom naslije\u0111u i ja\u010danje svijesti o zna\u010daju nau\u010dno utemeljenog razumijevanja pro\u0161losti.<\/p>\n Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu zahvaljuje svim u\u010desnicima, partnerima, predstavnicima medija i posjetiocima koji su svojim prisustvom podr\u017eali ovaj zna\u010dajan doga\u0111aj i dali doprinos afirmaciji nau\u010dne misli i kulture sje\u0107anja u Bosni i Hercegovini, saop\u0161teno je sa Univerziteta u Sarajevu – Institut za historiju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Sve\u010danoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu odr\u017eana je panel diskusija pod nazivom \u201eJedna historija,…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":305408,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[291],"tags":[14038],"acf":[],"yoast_head":"\n