Smrt \u010dlana porodice \u010desto, osim tuge, donosi i brojna pitanja o tome kome pripada imovina koja ostaje iza preminule osobe. Upravo zbog nepoznavanja zakonskih pravila, ostavinski postupci nerijetko postaju izvor nesporazuma, pa \u010dak i dugogodi\u0161njih porodi\u010dnih sporova.<\/p>\n
Mnogi gra\u0111ani vjeruju da je dovoljno napisati testament i svu imovinu ostaviti jednoj osobi, dok drugi smatraju da bra\u0107a i sestre automatski imaju pravo na dio nasljedstva. Istina je, me\u0111utim, ne\u0161to druga\u010dija.<\/p>\n
Prema Zakonu o naslje\u0111ivanju Federacije Bosne i Hercegovine, imovina se mo\u017ee naslje\u0111ivati na osnovu ugovora o naslje\u0111ivanju, testamenta ili zakona, a pravo na nasljedstvo nastaje u trenutku smrti ostavitelja.<\/p>\n
U najve\u0107em broju slu\u010dajeva gra\u0111ani ne ostavljaju testament, pa se nasljedstvo dijeli prema zakonskim pravilima. Tada prvenstvo imaju bra\u010dni partner i djeca, koji uglavnom naslje\u0111uju u jednakim dijelovima.<\/p>\n
Jedna od \u010destih zabluda jeste da vanbra\u010dni partner nema nikakva prava. Me\u0111utim, zakon izjedna\u010dava vanbra\u010dnu zajednicu s bra\u010dnom kada su ispunjeni zakonski uslovi za njeno postojanje.<\/p>\n
Tako\u0111er, mnogi smatraju da roditelj mo\u017ee testamentom potpuno isklju\u010diti dijete iz nasljedstva. Iako testament omogu\u0107ava da osoba raspola\u017ee svojom imovinom, zakon \u0161titi odre\u0111ene nasljednike kroz institut nu\u017enog dijela, pa ih nije uvijek mogu\u0107e u potpunosti ostaviti bez nasljedstva.<\/p>\n
Jo\u0161 jedna zabluda jeste da nasljednici preuzimaju samo ku\u0107e, stanove, zemlji\u0161ta ili novac.<\/p>\n
Prije podjele ostavine utvr\u0111uje se ukupna vrijednost imovine, ali i eventualni dugovi koje je ostavitelj imao za \u017eivota. Tek nakon toga odre\u0111uje se \u0161ta zapravo ostaje za nasljednike.<\/p>\n
Upravo zbog toga pojedini nasljednici odlu\u010duju se odre\u0107i nasljedstva, posebno kada procijene da bi obaveze mogle biti ve\u0107e od koristi koju bi dobili prihvatanjem ostavine. Zakon omogu\u0107ava odricanje od nasljedstva, nakon \u010dega se osoba smatra kao da nikada nije ni stekla nasljedno pravo.<\/p>\n
De\u0161ava se i da iza preminule osobe ne ostanu poznati nasljednici. U takvim slu\u010dajevima sud putem javnog oglasa poziva sve koji smatraju da imaju pravo na nasljedstvo da se prijave.<\/p>\n
Ako se u roku od godinu dana niko ne javi, ostavina prelazi u vlasni\u0161tvo lokalne zajednice, odnosno op\u0107ine ili grada. Ipak, zakon ostavlja mogu\u0107nost da se eventualni nasljednik pojavi i naknadno te ostvari svoja prava u zakonom predvi\u0111enom roku.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci godinama upozoravaju da upravo neinformisanost gra\u0111ana predstavlja jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih uzroka sporova me\u0111u \u010dlanovima porodice. Zbog toga savjetuju da se pitanja naslje\u0111ivanja rje\u0161avaju na vrijeme, dok su \u010dlanovi porodice jo\u0161 uvijek u prilici razgovarati i donijeti odluke bez pritiska koji \u010desto dolazi nakon smrti bliske osobe.\/Tuzlainfo.ba\/<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Smrt \u010dlana porodice \u010desto, osim tuge, donosi i brojna pitanja o tome kome pripada imovina…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":289638,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[291,304],"tags":[13997,12533,11567],"acf":[],"yoast_head":"\n