Ameri\u010dka firma koja je odnedavno i suvlasnik u \u201cPretisu\u201d, jednoj od najva\u017enijih doma\u0107ih fabrika oru\u017eja, ponudila je da uveze preko te kompanije eksploziv iz Kine u vrijednosti od gotovo milijardu dolara, \u0161to je koli\u010dina koju \u201cPretis\u201d prema trenutnim kapacitetima ne bi mogao obraditi ni za vi\u0161e od 200 godina, otkriva Detektor. Takav dogovor bio bi protivan praksi namjenske industrije u BiH da ne sara\u0111uje s Kinom i potencijalno bi donio probleme u poslovanju sa zemljama NATO-a.<\/p>\n
Oktobar je 2024. godine i mediji u Bosni i Hercegovini izvje\u0161tavaju da je velike pakete dionica u dvije kompanije namjenske industrije \u2013 \u201cPretis\u201d i \u201cBinas\u201d \u2013 kupila ameri\u010dka kompanija \u201cRegulus Global\u201d.<\/p>\n
U nadzorne odbore dvije bh. kompanije ameri\u010dki partner je postavio svog vi\u0161eg direktora za specijalne poslove Akosa Laszlu Horvatha.<\/p>\n
U isto vrijeme iza kulisa traju pregovori za saradnju. Horvathova uloga je klju\u010dna, jer upravo on nudi \u201cPretisu\u201d uvoz 122.000 tona trinitrotoluena, eksploziva poznatijeg po svojoj skra\u0107enici \u2013 TNT.<\/p>\n
Prema ponudi od 8. oktobra 2024., u koju je Detektor imao uvid, isporuka TNT-a vrijednog 976 miliona ameri\u010dkih dolara po\u010dela bi u februaru 2025. godine, kada bi inicijalno iz Kine bile isporu\u010dene 2.000 tona. Nakon toga, do kraja godine planirana je isporuka dodatnih 40.000 tona TNT-a, koliko bi stizalo i tokom 2026. i 2027. godine.<\/p>\n
Berko Ze\u010devi\u0107, vojni analiti\u010dar i nekada\u0161nji vode\u0107i projektant na razvoju raketnog naoru\u017eanja u \u201cPretisu\u201d, za Detektor je objasnio da ta firma ima godi\u0161nji kapacitet da u proizvodnji potro\u0161i tek ne\u0161to vi\u0161e od jedan posto od planiranog uvoza TNT-a iz Kine u 2025. godini.<\/p>\n
Istra\u017eivanje Detektora pokazalo je da je ameri\u010dka firma \u201cRegulus Global\u201d, koja dr\u017ei vi\u0161e od 40 posto udjela u fabrici oru\u017eja \u201cPretis\u201d u Vogo\u0161\u0107i, preko posrednika u Bugarskoj i luke Plo\u010de, nudila uvoz eksploziva TNT iz Kine u BiH. Analiza trenutnih kapaciteta bh. fabrike i razgovor sa ekspertom pokazuju i da bi se taj TNT, \u010diji bi krajnji korisnik na papiru zvani\u010dno bio \u201cPretis\u201d, te\u0161ko zadr\u017eao u BiH, te da bi se izvozio u druge dr\u017eave, jer bi bilo potrebno vi\u0161e od 200 godina za njegovu obradu. To bi potencijalno predstavljalo geopoliti\u010dki problem i za BiH, ali i za poslovanje sa ameri\u010dkim vlastima.<\/p>\n
Iz \u201cRegulus Globala\u201d za Detektor su potvrdili kako je ova ponuda postojala, ali su dodali da ona nije odgovarala njihovim potrebama.<\/p>\n
\u201cPonudu je s \u2018Pretisom\u2019 podijelio gospodin Horvath u informativne svrhe samo da bi se ustanovile cijene TNT-a na tr\u017ei\u0161tu\u201d, navodi se u pisanom odgovoru za Detektor koji potpisuje glasnogovornik \u201cRegulus Globala\u201d.<\/p>\n
S druge strane, dokumenti u koje je Detektor imao uvid pokazuju da je u svrhu uvoza od \u201cPretisa\u201d zatra\u017eeno izdavanje end user certifikata. To je uvjerenje o krajnjem korisniku, \u0161to je standardno u me\u0111unarodnoj trgovini oru\u017ejem. Akos Laszlo Horvath je ovaj certifikat ponudio na potpisivanje \u201cPretisu\u201d, a prema njegovoj sadr\u017eini, bugarska kompanija \u201cBulgarian Industrial Engineering Company Ltd.\u201d (BIEC) bila bi ovla\u0161tena da kupi navedeni TNT iz Kine i uveze ga u BiH.<\/p>\n
Kako se navodi u ponudi, u ime Ministarstva odbrane BiH, potpisivanjem certifikata ovla\u0161tene osobe iz \u201cPretisa\u201d potvrdile bi da je BiH krajnji korisnik 122.000 tona TNT-a, koji se koristi za vojnu upotrebu \u2013 punjenja u artiljerijskim granatama, bombama i drugim eksplozivnim napravama.<\/p>\n
\u201cGarantiramo da \u0107e gore pomenute proizvode koristiti samo preduze\u0107a Ministarstva odbrane BiH i da oni ne mogu biti transferirani bilo kojem tre\u0107em licu, bez pisane saglasnosti kompetentnog odsjeka kineske vlade\u201d, navedeno je u certifikatu koji je Horvath ponudio \u201cPretisu\u201d.<\/p>\n
Njegovu ponudu je potpisao uposlenik iz bugarske posredni\u010dke firme BIEC, a po\u0161iljka bi iz kineske luke bila isporu\u010dena u BiH, preko luke Plo\u010de u Hrvatskoj. Prema podacima analiti\u010dke platforme o me\u0111unarodnoj trgovini ImportGenius, najve\u0107i me\u0111unarodni partneri bugarskog BIEC-a su ukrajinske kompanije, s kojima su trgovali u periodu od 2017. do 2024. godine. Detektor nije mogao nezavisno potvrditi da bi kineski TNT, uvezen preko BiH, mogao zavr\u0161iti u Ukrajini.<\/p>\n
Prva tran\u0161a za uvoz u BiH predvi\u0111ala bi pla\u0107anje u iznosu ve\u0107em od 164 miliona dolara, sedam dana nakon potpisivanja ugovora. Do kraja 2025. predvi\u0111eno je i pla\u0107anje dodatna 64 miliona dolara za osiguravanje isporuke eksploziva u 2026. godini. Istim sistemom trebalo je do kraja 2026. uplatiti isti iznos za isporuku u narednoj godini.<\/p>\n
Nakon inicijalnih uplata, potpisnik ugovora bi se obavezao da upla\u0107uje 70 posto vrijednosti svake isporuke prije njenog slanja iz kineske luke. Iz bugarske kompanije BIEC negirali su bilo kakvu saradnju sa Pretisom ili bilo kakvim predstavnikom te bh. kompanije, ali nisu odgovorili na dalje upite novinara o specifi\u010dnoj ponudi u koju je Detektor imao uvid.<\/p>\n
Ta ponuda BIEC-a koju je Horvath dostavio \u201cPretisu\u201d nije naslovljena na bh. preduze\u0107e, nego na izvjesnog Willa Sumerindykea iz kompanije \u201cRegulus Global\u201d.<\/p>\n
Tada\u0161nja direktorica \u201cPretisa\u201d Almira Zuli\u0107, koja je smijenjena s te pozicije u maju 2025. godine, za Detektor je potvrdila da je odbila da potpi\u0161e ponu\u0111eni end user certifikat. Ona nije bila dostupna za daljnje komentare.<\/p>\n
Iz kompanije \u201cPretis\u201d u pisanom odgovoru za Detektor potvrdili su da nemaju saznanja da je u posljednjih pet godina ostvarena bilo kakva saradnja s kineskim partnerima.<\/p>\n
Iz kompanije su odgovorili kako trenutna poslovna politika podrazumijeva da ne ostvaruju saradnju s kineskim kompanijama, s obzirom na to da posluju u skladu sa standardima NATO-a.<\/p>\n
\u201cTrenutna uprava nije upoznata s ponudama, niti je potpisala bilo kakav ugovor ili end user certificate (EUC), a upravljanje dru\u0161tvom preuzela je prije dva i po mjeseca\u201d, naveli su iz \u201cPretisa\u201d.<\/p>\n
Glasnogovornik \u201cRegulusa\u201d za Detektor je kazao kako su uvijek u potrazi za novim dobavlja\u010dima i posrednicima \u0161irom svijeta.<\/p>\n
\u201cOva ponuda kineskog TNT-a bila je ne\u017eeljena ponuda, koja nije odgovarala potrebama \u2018Regulusa\u2019, i bila je odbijena\u201d, dodao je glasnogovornik \u201cRegulus Globala\u201d.<\/p>\n
Pojasnio je i kako su, nakon upita Detektora, provjerili svoje evidencije, u kojima nisu prona\u0161li ugovore ili naloge za kupovinu s kineskim kompanijama, kao i da vode ra\u010duna da svaka transakcija koju obavljaju bude u skladu s va\u017ee\u0107im zakonima o trgovini i izvozu u jurisdikcijama u kojima posluju.<\/p>\n
Berko Ze\u010devi\u0107, koji je nekada radio u \u201cPretisu\u201d a sada je vojni analiti\u010dar, je za Detektor uporedio realne kapacitete bh. fabrike s ponudom u kojoj je navedeno da bi samo u 2025. godini stiglo 60.000 tona kineskog TNT-a.<\/p>\n
\u201cUgrubo, 155 milimetara projektil ima negdje sedam kilograma TNT-a, a godi\u0161nji kapacitet u ovom momentu je negdje, hajde da ka\u017eemo, maksimalno 70.000. Zna\u010di, 70.000 puta sedam [490.000 kilograma], to je koliko kilograma u jednoj godini mo\u017ee \u2018Pretis\u2019 da potro\u0161i\u201d, naveo je Ze\u010devi\u0107.<\/p>\n
Ze\u010devi\u0107 je kazao kako za uvoz oru\u017eja, municije ili opreme iz Kine u BiH postoje ograni\u010denja. Dodao je i da su njegova saznanja da bosanskohercegova\u010dki \u201cPretis\u201d trenutno ima dovoljne koli\u010dine TNT-a, koji nije nabavio iz Kine, te da nije upoznat s informacijom da ijedno preduze\u0107e namjenske industrije u BiH uvozi bilo kakve kineske sirovine.<\/p>\n
\u201cJeste problemati\u010dno ako se ho\u0107e izvoziti prema Americi, s jedne strane, i drugo ako ho\u0107ete da imate saradnju sa Amerikom. Vrlo jednostavno. Zna\u010di, ako tako defini\u0161ete, onda jeste da [ameri\u010dki predsjednik Donald] Trump ne prihvata da se sara\u0111uje s Kinom u vojnoj oblasti, ni generalno\u201d, pojasnio je Ze\u010devi\u0107.<\/p>\n
Ameri\u010dki propisi predvi\u0111aju da se u vojnoj industriji prioritet daje upotrebi robe doma\u0107e proizvodnje, uz neke izuzetke, me\u0111u kojima nije Kina.<\/p>\n
Ured za odgovornost ameri\u010dke vlade odbio je u februaru 2025. godine \u017ealbu kompanije \u201cSystecon\u201d, sa sjedi\u0161tem na Floridi, na ishod natjecanja za izgradnju doma\u0107eg postrojenja za proizvodnju trinitrotoluena (TNT). Ameri\u010dka vojska je prethodno \u201cSystecon\u201d isklju\u010dila iz natjecanja, smatraju\u0107i kompaniju neprihvatljivom jer zbog njenih veza s kineskim partnerima predstavlja nacionalno sigurnosni rizik.<\/p>\n
U BiH ne postoji eksplicitna zabrana uvoza oru\u017eja iz Kine, ali strate\u0161ko partnerstvo sa \u010dlanicama Sjevernoatlantskog saveza (NATO) ograni\u010dava trgovinu svim vrstama oru\u017eja, uklju\u010duju\u0107i i sirovine za proizvodnju oru\u017eja, zbog posebnih kontrola koje postoje. S obzirom na \u010dinjenicu da je za \u201cPretis\u201d uvoz eksploziva iz Kine predlagala ameri\u010dka kompanija, to dodatno uslo\u017enjava cijelu situaciju, zbog \u010dinjenice da izme\u0111u SAD-a i Kine traje \u201ccarinski rat\u201d.<\/p>\n
Katarina \u0110oki\u0107, stru\u010dnjakinja za oru\u017eje iz Me\u0111unarodnog instituta za istra\u017eivanje mira iz Stockholma, objasnila je za Detektor da formalne prepreke za uvoz sirovina iz Kine ne bi postojale ukoliko bi neka ameri\u010dka firma proizvodila oru\u017eje s kineskim sirovinama van SAD-a, te ga prodavala van SAD-a, pod uslovom da proizvo\u0111a\u010d sirovina nije na listi sankcija. Detektor nije mogao utvrditi od koje kineske kompanije bi se TNT uvozio.<\/p>\n
Ali ni to za proizvo\u0111a\u010de ne bi bilo najsigurnije rje\u0161enje.<\/p>\n
\u201cTo svakako mo\u017ee da ima negativne posledice po tu firmu u smislu mogu\u0107nosti da ubudu\u0107e sara\u0111uje sa sistemom odbrane SAD-a\u201d, dodala je \u0110oki\u0107.<\/p>\n
Za Evropsku uniju stvar je druga\u010dija, pojasnila je, jer su evropske zemlje poprili\u010dno ovisne o Kini za rijetke sirovine, zbog \u010dega bi, prema njenom mi\u0161ljenju, za zemlje EU bilo prihvatljivije uvoziti oru\u017eje proizvedeno sa sirovinama iz Kine.<\/p>\n
Ipak, podsjetila je na izjave nekih od vode\u0107ih ljudi evropske vojne industrije koji su upozoravali da je Evropa previ\u0161e ovisna o kineskim sirovinama, \u0161to je potencijalno prijetnja za sigurnost cijelog kontinenta.<\/p>\n
\u201cEvropska unija trenutno poku\u0161ava da re\u0161i problem zavisnosti od Kine i pove\u0107a sigurnost snabdevanja u oblasti sirovina generalno, a ne samo za potrebe namenske industrije\u201d, navela je \u0110oki\u0107.<\/p>\n
\u201cRegulus\u201d je u bh. namjensku industriju do\u0161ao u prolje\u0107e 2024. godine. Vlasni\u0161tvo nad dionicama u kompaniji \u201cPretis\u201d obznanjeno je tek u narednim mjesecima, kroz medijske izvje\u0161taje, i istupe zvani\u010dnika \u201cRegulusa\u201d, te uvide u izvode iz sudskih registara.<\/p>\n
Dionice \u201cPretisa\u201d i \u201cBinasa\u201d u vrijednosti od 14,8 miliona maraka, koje su osigurale vlasni\u0161tvo nad 41,5 posto dionica u prvoj i 25,6 posto dionica u drugoj kompaniji, kupila je firma \u201cSikto\u201d registrovana u Sarajevu.<\/p>\n
Ova kompanija je osnovana u februaru 2024. godine sa osnovnim kapitalom od 1.000 maraka. U vrijeme prodaje dionica \u201cPretisa\u201d promijenila je vlasnika i direktora, te je od 17. aprila direktor kompanije Akos Laszlo Horvath, a vlasnik kompanija \u201cSitko Aquisition LLC\u201d.<\/p>\n
Ova ameri\u010dka kompanija zapravo je dru\u0161tvo sa ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u, \u010dije sjedi\u0161te je prijavljeno u offshore zoni Delawarea, a Horvath je naveden i kao direktor ove kompanije. Jedini \u010dlan dru\u0161tva jeste kompanija \u201cDefense Resource Master Fund, LP\u201d s generalnim partnerom DRF GP, LLC-om, \u010diji je direktor William M. Somerindyke Jr.<\/p>\n
Somerindyke Jr. je ujedno i predsjednik uprave \u201cRegulusa\u201d, a na njegovo ime naslovljena je i ponuda bugarskog BIEC-a, prema kojoj je TNT iz Kine trebao zavr\u0161iti u BiH.<\/p>\n
Vlasti Ukrajine upozoravale su krajem pro\u0161le i po\u010detkom ove godine vlasti u Sarajevu da je Somerindyke, s \u201cRegulusom\u201d, izigrao povjerenje ukrajinskih vlasti o nabavci oru\u017eja vrijednog gotovo 200 miliona dolara. Kako se obja\u0161njava, on je ugovor sklopio, ali, kako tvrde ukrajinske vlasti, nikada nije dostavio sve oru\u017eje, niti nastavio komunikaciju s ukrajinskim vlastima.<\/p>\n
\u201cRegulus\u201d je za Financial Times, komentari\u0161u\u0107i taj slu\u010daj, negirao krivicu i optu\u017eili su ukrajinsko preduze\u0107e za kr\u0161enje finansijskog dijela ugovornih obaveza.<\/p>\n
Slu\u010daj sada \u010deka razrje\u0161enje u procesu ukrajinskog dr\u017eavnog preduze\u0107a za izvoz i uvoz oru\u017eja protiv \u201cRegulusa\u201d pred Londonskim sudom za me\u0111unarodnu arbitra\u017eu (LCIA).<\/p>\n
Jo\u0161 ranije, 2012. godine, regulatornom presudom Komisije za vrijednosne papire Commonwealtha Virginije, Somerindyke je osu\u0111en zbog kr\u0161enja Zakona o vrijednosnim papirima Virginije. Presudom je utvr\u0111eno da je neregistrovano prodavao vrijednosne papire i promovirao to kao legitimnu prodaju. Zbog svega, zabranjeno mu je kr\u0161enje zakona ubudu\u0107e, jer je rije\u010d o administrativnoj, a ne o krivi\u010dnoj presudi.<\/p>\n
Mediji u BiH izvijestili su kako je \u201cRegulus Global\u201d u aprilu 2025. godine Vladi Federacije uputio pismo izraziv\u0161i nezadovoljstvo odnosom Vlade i rukovodstva \u201cPretisa\u201d i optu\u017euju\u0107i ih za nezakonito upravljanje.<\/p>\n
U aprilu 2025. mediji su izvijestili da se \u201cRegulus Global\u201d u pisanoj formi \u017ealio ve\u0107inskom vlasniku \u201cPretisa\u201d \u2013 Vladi Federacije BiH \u2013 o lo\u0161em upravljanju ovom kompanijom. Nakon toga, iz Vlade su poja\u0161njavali da su s \u201cRegulusom\u201d odr\u017eavali sastanke, te da su u medijima plasirane neta\u010dne informacije s ciljem uru\u0161avanja ugleda namjenske industrije, posebno \u201cPretisa\u201d.<\/p>\n
Nakon toga, intenzivirana je komunikacija Vlade i \u201cRegulusa\u201d, ali je po\u010detkom jula ameri\u010dka kompanija ponovo kritikovala odnos uprave i ve\u0107inskog vlasnika prema \u201cPretisu\u201d i manjinskim suvlasnicima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ameri\u010dka firma koja je odnedavno i suvlasnik u \u201cPretisu\u201d, jednoj od najva\u017enijih doma\u0107ih fabrika oru\u017eja, ponudila je da uveze preko te kompanije eksploziv iz Kine u vrijednosti od gotovo milijardu dolara, \u0161to je koli\u010dina koju \u201cPretis\u201d prema trenutnim kapacitetima ne bi mogao obraditi ni za vi\u0161e od 200 godina, otkriva Detektor. Takav dogovor bio bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":277039,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291],"tags":[8766,12496],"class_list":["post-277038","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","tag-kompanija","tag-pretis"],"yoast_head":"\n