Na dana\u0161nji dan, 22. jula 1993. godine, Sarajevo je do\u017eivjelo najintenzivniji artiljerijski napad u periodu opsade, kada je na grad palo rekordnih 3.777 granata u jednom jedinom danu. Taj doga\u0111aj ostao je upam\u0107en kao jedan od najmra\u010dnijih trenutaka u vi\u0161egodi\u0161njoj opsadi glavnog grada Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Opsada Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, bila je najdu\u017ea u modernoj historiji i predstavljala je sistematski poku\u0161aj agresora da grad slomi gla\u0111u, strahom i svakodnevnim granatiranjem. U prosjeku, na Sarajevo je dnevno padalo 329 granata, ali 22. juli 1993. nadma\u0161io je sve prethodne dane po brutalnosti. Toga dana granate su padale na bolnice, porodili\u0161ta, muzeje, \u0161kole, ambasade, redove za vodu, igraonice i stambene zgrade, ne biraju\u0107i metu.<\/p>\n
U ljeto 1993. godine Sarajevo je bilo pod pritiskom dvostruke ofanzive \u2013 agresorske snage poku\u0161avale su okru\u017eiti grad sa sjevera i juga, ciljaju\u0107i ne samo vojnu predaju, ve\u0107 i uni\u0161tenje \u017eivota i duha gra\u0111ana. Vi\u0161e od 120 minobaca\u010da i 250 tenkova sa okolnih brda svakodnevno su ispaljivali granate na civilne ciljeve, uz upotrebu modificiranih avionskih bombi te\u017eine do 250 kilograma.<\/p>\n
Uprkos svemu, Sarajevo nije palo. Vi\u0161e od 11.000 ljudi je ubijeno, me\u0111u njima 1.601 dijete, ali grad je nastavio da \u017eivi, prkosi i stvara. Ljudi su danima pre\u017eivljavali bez struje, vode i hrane, improvizovali grijanje, skupljali ki\u0161nicu, zamjenjivali prozore plasti\u010dnim folijama i pronalazili na\u010dine da odr\u017ee svakodnevni \u017eivot. \u010cak i tokom naj\u017ee\u0161\u0107ih granatiranja organizovani su koncerti, izlo\u017ebe, predstave, a duh zajedni\u0161tva postajao je glasniji od topova.<\/p>\n
Najtragi\u010dniji pojedina\u010dni zlo\u010din tokom opsade dogodio se 5. februara 1994. kada je granata ispaljena na sarajevsku pijacu Markale usmrtila 68 i ranila 144 civila. Posljednja civilna \u017ertva opsade bila je Mirsada Duri\u0107, koja je ubijena 9. januara 1996. godine u tramvaju, nekoliko sedmica nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.<\/p>\n
Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud u Hagu kasnije je osudio odgovorne za terorisanje Sarajeva \u2013 generala Stanislava Gali\u0107a na do\u017eivotnu kaznu zatvora, a njegovog nasljednika Dragomira Milo\u0161evi\u0107a na 29 godina. Taj 22. juli 1993. ostaje kao dan kada su granate poku\u0161ale ugu\u0161iti Sarajevo, ali nisu uspjele.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na dana\u0161nji dan, 22. jula 1993. godine, Sarajevo je do\u017eivjelo najintenzivniji artiljerijski napad u periodu opsade, kada je na grad palo rekordnih 3.777 granata u jednom jedinom danu. Taj doga\u0111aj ostao je upam\u0107en kao jedan od najmra\u010dnijih trenutaka u vi\u0161egodi\u0161njoj opsadi glavnog grada Bosne i Hercegovine. Opsada Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, bila je […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":274987,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291],"tags":[463,43],"class_list":["post-274985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","tag-opsada","tag-sarajevo"],"yoast_head":"\n