Pitanje kada i kako se mo\u017ee i\u0107i u penziju jedno je od najva\u017enijih za svakog radnika. Dok penzionisanje u BiH zavisi od jasnih zakonskih granica, sve \u010de\u0161\u0107e se o tome govori i u kontekstu \u0161ire evropske slike, jer se stari modeli penzionih sistema sve te\u017ee prilago\u0111avaju stvarnosti u kojoj broj zaposlenih opada, a broj penzionera raste.<\/p>\n
Model na kojem i danas po\u010diva penzioni sistem u Bosni i Hercegovini datira jo\u0161 iz 19. stolje\u0107a, iz vremena njema\u010dkog kancelara Otta von Bismarcka. Temelji se na tzv. me\u0111ugeneracijskoj solidarnosti, prema kojoj sada\u0161nji radnici svojim doprinosima osiguravaju penzije onima koji su ve\u0107 zavr\u0161ili radni vijek. Taj model funkcioni\u0161e sve dok je broj radnika vi\u0161estruko ve\u0107i od broja penzionera, ali taj balans je u BiH ve\u0107 odavno naru\u0161en.<\/p>\n
Danas u BiH na jednog penzionera dolazi tek ne\u0161to vi\u0161e od jednog zaposlenog, i to daleko ispod optimalnog omjera od tri radnika na jednog penzionera. Prema nekim procjenama, za odr\u017eivost sistema bilo bi potrebno najmanje 200.000 dodatno zaposlenih. Zbog tog nepovoljnog odnosa, dio penzija se ispla\u0107uje iz bud\u017eeta, a visina penzija ostaje niska.<\/p>\n
Situaciju dodatno pogor\u0161ava odlazak radne snage iz zemlje. Sve vi\u0161e ljudi tra\u017ei posao u inostranstvu, a istovremeno dru\u0161tvo stari. Takvi izazovi nisu strani ni mnogim drugim evropskim zemljama, koje poku\u0161avaju ubla\u017eiti posljedice uvozom radne snage i postepenim pove\u0107anjem starosne granice za odlazak u penziju.<\/p>\n
U Bosni i Hercegovini, mu\u0161karci u oba entiteta pravo na starosnu penziju sti\u010du sa navr\u0161enih 65 godina. \u017dene u Federaciji BiH mogu se penzionisati ve\u0107 sa 59 godina, dok u Republici Srpskoj ista dobna granica va\u017ei za \u017eene. Ministar rada i socijalne politike FBiH, Adnan Deli\u0107, ranije je izjavio da u ovom trenutku nije planirano pove\u0107anje starosne granice za penzionisanje u BiH.<\/p>\n
Me\u0111utim, trendovi u Evropi su druga\u010diji. Danska je oti\u0161la najdalje \u2013 pove\u0107ala je granicu sa 67 na 70 godina za sve ro\u0111ene nakon 31. decembra 1970. U Francuskoj se trenutno u penziju ide sa 62 godine, ali ta \u0107e granica do 2030. biti pomjerena na 64. Slovenija, s druge strane, ve\u0107 ima jednak prag za oba spola.<\/p>\n
Kako se \u017eivotni vijek produ\u017eava, produ\u017eava se i prosje\u010dan broj godina koje \u010dovjek provede u penziji. To za dr\u017eave zna\u010di i ve\u0107e izdatke, zbog \u010dega se razmatraju novi modeli i dodatni oblici osiguranja. Sve \u010de\u0161\u0107e se savjetuje ulaganje u privatne fondove i dobrovoljna penziona osiguranja, jer se na osnovnu penziju sve manje mo\u017ee ra\u010dunati kao na dovoljan izvor prihoda.<\/p>\n
U Njema\u010dkoj, gdje prosje\u010dna penzija iznosi oko 1.400 eura, na kraju 2022. vi\u0161e od milion penzionera i dalje je radilo. Iako bi se o\u010dekivalo da su finansije glavni motiv, istra\u017eivanja pokazuju da je ve\u0107ina navela \u017eelju za dru\u0161tvenim kontaktima i osje\u0107aj svrhe kao glavne razloge za nastavak rada.<\/p>\n
U realnosti BiH, gdje su penzije znatno ni\u017ee i gdje sistem sve te\u017ee podnosi pritisak, penzionisanje ostaje osjetljivo pitanje koje zahtijeva ozbiljne promjene, ali i li\u010dne pripreme svakog pojedinca za godine koje dolaze.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pitanje kada i kako se mo\u017ee i\u0107i u penziju jedno je od najva\u017enijih za svakog…<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":142165,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[291,304],"tags":[1657,1885],"acf":[],"yoast_head":"\n