Iako Bosna i Hercegovina formalno te\u017ei evropskim integracijama, njeno izborno zakonodavstvo i dalje se temelji na modelu koji mnogi ocjenjuju kao diskriminatoran, zastario i duboko etni\u010dki podijeljen. To je bila sredi\u0161nja poruka sa konferencije o reformi Izbornog zakona, odr\u017eane u Parlamentarnoj skup\u0161tini BiH, na kojoj su stru\u010dnjaci, biv\u0161i i aktuelni politi\u010dari i predstavnici me\u0111unarodne zajednice upozorili da bez ozbiljnog suo\u010davanja sa stvarnim problemima, BiH ostaje zarobljena u politi\u010dkim obrascima pro\u0161losti.<\/p>\n
Zastupnik \u0160emsudin Mehmedovi\u0107 poru\u010dio je da BiH mora iza\u0107i iz za\u010daranog kruga u kojem Izborni zakon slu\u017ei za o\u010duvanje postoje\u0107ih politi\u010dkih pozicija, a ne za stvaranje demokratskog ambijenta. Naglasio je potrebu da se u zakon uvedu mehanizmi koji omogu\u0107avaju raspu\u0161tanje parlamenata i odr\u017eavanje vanrednih izbora \u2013 jer u postoje\u0107em sistemu, vlast se te\u0161ko mo\u017ee smijeniti \u010dak i kada izgubi povjerenje gra\u0111ana.<\/p>\n
Govore\u0107i o svakodnevnim problemima bira\u010da, posebno je istakao pitanje prava slabovidnih osoba koje, zbog potrebe za asistencijom, \u010desto gube pravo na tajnost glasanja. Dodao je da trenutni sistem P2 obrazaca, koji omogu\u0107ava glasanje prema prebivali\u0161tu iz 1991. godine, samo dodatno cementira etni\u010dku geografiju zemlje.<\/p>\n
S druge strane, Azra Zorni\u0107, \u010dija je tu\u017eba pred Evropskim sudom za ljudska prava rezultirala presudom protiv BiH, podsjetila je da se bez izmjena Ustava \u2013 sve ostaje na mrtvoj ta\u010dki. Njena poruka je jasna: \u201cNe mo\u017eete imati po\u0161ten izborni zakon ako je Ustav po svojoj prirodi diskriminatoran.\u201d Dodala je da politi\u010dke elite namjerno odugovla\u010de implementaciju presuda jer im odgovara sistem u kojem kampanje temelje na etni\u010dkim strahovima, a ne na stvarnim problemima gra\u0111ana.<\/p>\n
Sudija Evropskog suda Faris Vehabovi\u0107 podsjetio je da presude ove institucije nisu prijedlog \u2013 ve\u0107 obaveza. Naglasio je da Evropski sud ne tra\u017ei da se ukine etni\u010dki princip, ve\u0107 da se prestane s njegovom primjenom na na\u010din koji isklju\u010duje, diskrimini\u0161e i dijeli gra\u0111ane na podobne i nepodobne.<\/p>\n
\u201cIzbori u demokratskim dru\u0161tvima po\u010divaju na principu jednakosti i prava svakog gra\u0111anina da bira i bude biran. Ako se toga ne dr\u017eimo, onda ni ne govorimo o demokratiji,\u201d poru\u010dio je Vehabovi\u0107.<\/p>\n
Konferencija je okupila brojna imena iz pravnog, politi\u010dkog i akademskog svijeta. Me\u0111u njima i akademik Mirko Pejanovi\u0107, profesor Neven An\u0111eli\u0107, predsjednica CIK-a BiH Irena Had\u017eiabdi\u0107, \u010dlan CIK-a Suad Arnautovi\u0107, te Reuf Bajrovi\u0107, potpredsjednik Ameri\u010dko-evropske alijanse.<\/p>\n
I dok se o sudbini Izbornog zakona i dalje odlu\u010duje iza zatvorenih vrata, poruke sa ove konferencije ostaju kao podsjetnik da prava gra\u0111ana nisu pregovara\u010dka stavka i da je promjena mogu\u0107a samo ako se u centar politi\u010dkog procesa vrati ono od \u010dega bi svaka demokratija trebala po\u010deti \u2013 \u010dovjek, a ne etni\u010dka grupa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako Bosna i Hercegovina formalno te\u017ei evropskim integracijama, njeno izborno zakonodavstvo i dalje se temelji…<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":191462,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[291],"tags":[475,1929],"acf":[],"yoast_head":"\n