Deponovanje \u0161ljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla zapo\u010deto je jo\u0161 1964. godine, a deponije u Tuzli zauzimaju oko 250 hektara ili prostor na koji bi moglo stati oko 330 nogometnih stadiona. Trenutno je aktivna jedna deponija, ali i ona se bli\u017ei maksimumu. Nusproizvod mora se odlagati negdje, samo je upitno gdje i ho\u0107e li to i kako utjecati na gra\u0111ane?<\/p>\n
Naprvu, iz zraka, zbog svoje plave boje – izgleda nestvarno lijepo. No, ta ljepota prepuna je te\u0161kih metala opasnih za zdravlje. Deponija \u201eJezero 2\u201c nalazi se na samo desetak kilometara od centra Tuzle i jedna je od pet koje su dugi niz godina kori\u0161tene za odlaganje \u0161ljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla. Me\u0111utim, ta deponija skoro je zapunjena.<\/p>\n
\u201cImamo jo\u0161, otprilike, dvije godine prostora za odlaganje nusprodukata na \u2018Jezeru 2\u2019. Analizirane su neke povr\u0161ine i na \u0110ur\u0111eviku i u rudniku Kreka i odlu\u010deno je na osnovu idejnog projekta koji je radio Rudarski institut da je prostor na \u0160ikuljama najpogodniji za odlaganje nusprodukata u narednom periodu\u201d, navodi Fahrudin Tanovi\u0107, izvr\u0161ni direktor za proizvodnju Elektroprivrede BiH.<\/p>\n
\u201cOtkopani prostori na povr\u0161inskom kopu \u0160ikulje su prostori gdje nema stanovnika ili gdje je ve\u0107 trebalo da se uradi otkup postoje\u0107ih objekata i parcela, tako da je to puno povoljnije nego \u0161to je bilo, konkretno, u podru\u010dju povr\u0161inskog kopa \u0160i\u0107ki brod, gdje imamo prili\u010dno gusto naseljen kraj\u201d, isti\u010de Zvjezdan Karad\u017ein, profesor na Rudarsko-geolo\u0161ko-gra\u0111evinskom fakultetu UNTZ.<\/p>\n
To \u0161to je aktivna deponija \u0161ljake i pepela \u201eJezero 2\u201c skoro pa zapunjena, za ekologe i nije toliki problem koliko je problemati\u010dna pra\u0161ina sa deponija koja zaga\u0111uje zrak u okolnim naseljima, kao i nepostojanje brtvenog sloja koji bi onemogu\u0107io zaga\u0111enje podzemnih voda.<\/p>\n
\u201cVe\u0107 decenijama sve deponije na podru\u010dju Tuzle nesmetano zaga\u0111uju podzemne vode te\u0161kim metalima i nastaviti \u0107e s tim zaga\u0111enjam, prema studijama koje su ra\u0111ene u svijetu. Zaga\u0111enje \u0107e se nastaviti 50 do 100 godina\u201d, upozorava Denis \u017di\u0161ko, koordinator programa Energija u AARHUS centru u BiH.<\/p>\n
Gra\u0111ani Tuzle i Lukavca dugi niz godina protivili su se izgradnji deponije na prostoru biv\u0161eg povr\u0161inskog kopa \u0160i\u0107ki brod. Razlozi za to su prirodni izvori pitke vode, jezera i hektari zemlji\u0161ta, ali i negativna iskustva s ve\u0107 postoje\u0107im deponijama. Pet dosada\u0161njih deponija \u0161ljake u Tuzli bile su dovoljan osnov da ne bude data dozvola za izgradnju \u0161este. Ovaj prostor od 296 hektara do sada je \u0161titio aktuelni Prostorni plan Kantona, a, po svemu sude\u0107i, kako je saop\u0161teno iz Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam TK-a, on \u0107e narednih godina ostati kao Zona rekreacije.<\/p>\n
\u201cOsnovnom koncepcijom prostornog razvoja, koja je sastavni dio I faze Prostornog plana za podru\u010dje Tuzlanskog kantona za period 2025\u20132045, preuzeta su navedena opredjeljenja iz va\u017ee\u0107eg Prostornog plana, tj. planirana je i zona rekreacije i sporta \u0160i\u0107ki brod\u201d, navode iz Zavoda za urbanizam TK-a.<\/p>\n
\u201cSkup\u0161tina Tuzlanskog kantona je donijela prostorni plan gdje je izvr\u0161ila prenamjenu \u0160i\u0107kog broda tako da je Termoelektrana Tuzla i JP Elektroprivreda odustala od rekultivacije ovoga prostora\u201d, isti\u010de Tanovi\u0107.<\/p>\n
Stare deponije \u0161ljake i pepela \u201cPlane\u201d, \u201cDivkovi\u0107i 1\u201d i \u201cDivkovi\u0107i 2\u201d prema studiji Elektroprivrede BiH, zajedno sa \u0161umskim pojasom za\u0161tite zauzimaju 170 hektara, a Regulacionom planom Grada Tuzla na ovoj lokaciji mogu\u0107a je i instalacija solarne elektrane. Ekolozi se sla\u017eu da je zelena energija budu\u0107nost, no navode da te deponije, prije svega, treba propisno rekultivisati.<\/p>\n
\u201cNa prostorima \u2018Divkovi\u0107i 1\u2019 i \u2018Divkovi\u0107i 2\u2019, gdje je ve\u0107 zavr\u0161ena rekultivacija, radit \u0107e se fotonaponske elektrane 40-60 MWh, a ostale povr\u0161ine u skladu s prosotrnim planom Grada Tuzla\u201d, navodi Tanovi\u0107.<\/p>\n
\u201cTaj prostor \u0107e nastaviti da zaga\u0111uje podzemne vode sljede\u0107ih 50 ili 100 godina ukoliko se ne uradi brtveni sloj. Prvo uradite brtveni sloj i nakon toga neka rade \u0161ta ho\u0107e na tom prostoru pa i fotonaponske elektrane\u201d, poru\u010duje \u017di\u0161ko.<\/p>\n
A kada dostigne svoj maksimum, \u0161to se predvi\u0111a za dvije godine, deponija \u201cJezero 2\u201d trebala bi biti zatvorena. No, da li \u0107e biti i propisno rekultivisana i ho\u0107e li i ona poslu\u017eiti kao prostor za neku novu solarnu elektranu, vrijeme \u0107e pokazati, pi\u0161e federalna.ba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Deponovanje \u0161ljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla zapo\u010deto je jo\u0161 1964. godine, a deponije u Tuzli zauzimaju oko 250 hektara ili prostor na koji bi moglo stati oko 330 nogometnih stadiona. Trenutno je aktivna jedna deponija, ali i ona se bli\u017ei maksimumu. Nusproizvod mora se odlagati negdje, samo je upitno gdje i ho\u0107e li to […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":73890,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[845,42],"class_list":["post-255542","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-termoelektrana","tag-tuzla"],"yoast_head":"\n