Krajem maja u referentnom dr\u017eavnom laboratoriju je, nakon \u0161est godina, dijagnosticirano bjesnilo kod tijela lova\u010dkog psa s podru\u010dja op\u0107ine Srebrenica.<\/p>\n
Jedna od najstarijih bolesti, za koju se zna vi\u0161e od 4.000 godina, bjesnilo je te\u0161ka i po ljude smrtonosna zarazna bolest zoonoza, jer je njezino lije\u010denje nemogu\u0107e i ishod je fatalan.<\/p>\n
Ljudi su ipak uspjeli razviti uspje\u0161ne mjere prevencije koje uklju\u010duju edukaciju stanovni\u0161tva, cijepljenje pasa i ma\u010daka, testiranje ulovljenih divljih \u017eivotinja, te njihovo obvezno testiranje na prisutnost virusa bjesnila. I posljednji registrirani slu\u010daj, 2014. godine, tako\u0111er je bio slu\u010daj zara\u017eenog psa, a u proteklom razdoblju uspje\u0161no su provo\u0111ene mjere cijepljenja \u017eivotinja, navodi se u saop\u0161tenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).<\/p>\n
Preporuke stru\u010dnjaka su da se vr\u0161e cjepljenja, kako bi se izbjegla mogu\u0107nost \u0161irenja bolesti sa divljih na doma\u0107e \u017eivotinje, a onda na ljude. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO\/WHO) godi\u0161nje u svijetu od bjesnila umire 59.000 ljudi, od \u010dega 40 posto djeca mla\u0111a od 15 godina. Od bjesnila mogu oboljeti svi sisari. Lisice, vukovi, rakuni, tvorovi, lisice, \u0161i\u0161mi\u0161i, psi i ma\u010dke, kao i stoka i ljudi naj\u010de\u0161\u0107e obolijevaju od bjesnila. \u017divotinje koje nisu sisari, poput ptica, zmija i riba, ne mogu dobiti bjesnilo. \u017divotinja se zarazi virusom putem pljuva\u010dke, naj\u010de\u0161\u0107e tijekom ujeda zara\u017eene \u017eivotinje.<\/p>\n
Kako navode iz INZ-a, ujedom bjesne \u017eivotinje (psa, lisice, vuka i dr.), oboljeva i krupna stoka koja uklju\u010duje konje, goveda, ovce, koze, svinje i dr. One me\u0111usobno gotovo nikad ne prenose bjesnilo. Ovisno o \u017eivotinjskoj vrsti, glavnom nositelju virusa bjesno\u0107e i \u017eivotnom prostoru u kojem se odr\u017eava infekcija, mogu se razlikovati \u010detiri epizootiolo\u0161ka oblika bolesti od kojih su najva\u017enija dva – urbana bjesno\u0107a, koju ve\u0107inom \u0161ire psi, a manje ma\u010dke. Pojavljuje se u onim zemljama u kojima je veterinarska kontrola pasa slaba, te silvati\u010dna bjesno\u0107a, vezana je za \u0161umske \u017eivotinje (lisice, vukovi ali druge) i ona predstavlja stalni rezervoar infekcije.<\/p>\n
Kod ljudi bolest se javlja u dva razli\u010dita oblika, oba obja\u0161njiva \u010dinjenicom da virus napada \u017eiv\u010dani sustav.<\/p>\n
Prvi znaci bjesnila kod \u010dovjeka javljaju se obi\u010dno po\u0161to su rane od ujeda ve\u0107 zarasle. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnila mogu se javiti ve\u0107 \u010detrnaestog dana nakon ujeda, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnila mo\u017ee pro\u0107i i dva mjeseca.<\/p>\n
Za to vreme rana zaraste kao i svaka druga rana. Ponekad se oko o\u017eiljka javljaju bolovi, “mravci”, peckanja, a sama rana je neosjetljiva.<\/p>\n
U INZ-u napominju kako je prevenciji ove bolesti potrebno posvetiti posebnu pa\u017enju obzirom da je njezin ishod – smrtonosan. Tri su va\u017ena aspekta prevencije bjesnila, izbjegavanje kontakta s bolesnim \u017eivotinjama, posebna pa\u017enja i izbjegavanje potrebna kod osoba izlo\u017eenih poja\u010danom riziku od izlaganja virusu, te prevencija infekcije u osoba koje su bile izlo\u017eene virusu, navode iz INZ-a.<\/p>\n
(Tuzlainfo.ba)<\/strong><\/p>\n <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Krajem maja u referentnom dr\u017eavnom laboratoriju je, nakon \u0161est godina, dijagnosticirano bjesnilo kod tijela lova\u010dkog…<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":80118,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"acf":[],"yoast_head":"\n