Koji su doga\u0111aji obilje\u017eili dana\u0161nji datum kroz historiju:<\/p>\n
– 45. p. n. e. Po\u010detak upotrebe julijanskog kalendara.<\/p>\n
– 404. Odr\u017eana je posljednja gladijatorska bitka u starom Rimu.<\/p>\n
– 439. \u00a0Objavljen Teodozijev zakonik, najve\u0107a zbirka rimskog prava dotada. Zbirku je \u010dinilo 16 knjiga.<\/p>\n
– 1551. Ro\u0111en Faust Vran\u010di\u0107, hrvatski polihistor, jezikoslovac, pronalaza\u010d, diplomat, in\u017eenjer, sve\u0107enik, biskup.<\/p>\n
– 1801. Kraljevina Velika Britanija i Kraljevina Irska spojile su se u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.<\/p>\n
– 1801. Otkrivena Cerera, prva patuljasta planeta u Sun\u010devom sistemu.<\/p>\n
– 1803. Danska zabranila uvoz robova u svoju koloniju Zapadna Indija i prva je zemlja koja je zabranila ropstvo.<\/p>\n
– 1808. Zabranjen uvoz robova u SAD.<\/p>\n
– 1863. Tijekom Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata predsjednik SAD-a Abraham Lincoln potpisao je Zakon o osloba\u0111anju robova.<\/p>\n
-1895. Ro\u0111en ameri\u010dki politi\u010dar i pravnik John Edgar Hoover, \u0161ef Federalnog istra\u017enog biroa od 1924. do smrti 1972.<\/p>\n
– 1901. Odr\u017eana prva slu\u017ebena parada nijemih glumaca.<\/p>\n
– 1912. Ro\u0111en engleski dupli agent Harold Adrian Russell Philby, poznat kao “Kim” Philby, jedan od najuspje\u0161nijih u sovjetskoj obavje\u0161tajnoj slu\u017ebi u koju je stupio kao student u Cambridgeu 1934.<\/p>\n
– 1915. Ro\u0111en je Branko \u0106opi\u0107, bosanskohercegova\u010dki knji\u017eevnik.<\/p>\n
– 1932. Otok Alcatraz je postao ameri\u010dki savezni zatvor.<\/p>\n
– 1942. Na konferenciji predstavnika vlada SAD-a, SSSR-a, Velike Britanije, Kine i jo\u0161 22 dr\u017eave u Washingtonu je u Drugom svjetskom ratu potpisana deklaracija UN-a. Potpisnice su preuzele obavezu da rat protiv sila Osovine nastave do njihove kapitulacije i da s njima ne zaklju\u010duju separatni mir ili primirje.<\/p>\n
– 1949. Ro\u0111en bh. politi\u010dar Nijaz Durakovi\u0107.<\/p>\n
-1956. Sudan se osamostalio od Egipta i Ujedinjenog Kraljevstva.<\/p>\n
– 1958. Osnovana je Europska ekonomska zajednica, prete\u010da Europske unije.<\/p>\n
– 1959. U Santiago de Cubi Fidel Castro s balkona vije\u0107nice proglasio pobjedu nad vojskom diktatora Batiste.<\/p>\n
– 1965. Pod vodstvom lidera pokreta “Al fatah” Jasera Arafata formirana je Palestinska oslobodila\u010dka organizacija, ali su izvan nje ostale pojedine palestinske grupe, uklju\u010duju\u0107i Narodni front za oslobo\u0111enje Palestine Georga Habasha. PLO je u po\u010detku korisio i teororisti\u010dke metode, te su odgovorni za ubojstvo 11 izraelskih sporta\u0161a na Olimpijskim igrama 1972. u Muenchenu.<\/p>\n
– 1973. Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo postale \u010dlanice Europske zajednice.<\/p>\n
– 1979. Uspostavljeni su slu\u017ebeni diplomatski odnosi izme\u0111u SAD-a i Kine.<\/p>\n
– 1980. Umro \u00a0talijanski politi\u010dar Pietro Sandro Nenni, vo\u0111a talijanskih socijalista.<\/p>\n
– 1981. Gr\u010dka se pridru\u017euje Europskoj zajednici.<\/p>\n
– 1986. \u0160panjolska i Portugal ulaze u Europsku zajednicu.<\/p>\n
– 1992. Slu\u017ebeno je formirana Ruska Federacija.<\/p>\n
– 1993. \u010ce\u0161ka i Slova\u010dka postale samostalne dr\u017eave, \u010dime je prestalapostojati \u010cehoslova\u010dka, osnovana 1918.<\/p>\n
– 1995. Austrija, Finska, i \u0160vedska ulaze u Europsku uniju.<\/p>\n
– 2001. U Zagrebu umro Fabijan \u0160ovagovi\u0107 (68), jedan od najve\u0107ih glumaca Hrvatske.<\/p>\n
– 2002. Euro je postao slu\u017ebena valuta u 12 zemalja EU.<\/p>\n
– 2007. Bugarska i Rumunjska postale \u010dlanice Europske unije, a Slovenija u\u0161la u Eurozonu.<\/p>\n
– 2012. Umro Kiro Gligorov, prvi predsjednik neovisne Makedonije.<\/p>\n
– 2017. U no\u0107nom klubu Reina u Istanbulu na do\u010deku Nove godine u napadu militanta IS-a ubijeno 39 gostiju, a 69 ranjeno. Napada\u010d Abulkadir Masharipov (1983) iz Uzbekistana je bio preru\u0161en u Djeda Mraza kada je pucao po gostima, a zatim je pobjegao. Uhi\u0107en je 16. sije\u010dnja u kvartu Esenjurt u Istanbulu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Koji su doga\u0111aji obilje\u017eili dana\u0161nji datum kroz historiju: – 45. p. n. e. Po\u010detak upotrebe julijanskog kalendara. – 404. Odr\u017eana je posljednja gladijatorska bitka u starom Rimu. – 439. \u00a0Objavljen Teodozijev zakonik, najve\u0107a zbirka rimskog prava dotada. Zbirku je \u010dinilo 16 knjiga. – 1551. Ro\u0111en Faust Vran\u010di\u0107, hrvatski polihistor, jezikoslovac, pronalaza\u010d, diplomat, in\u017eenjer, sve\u0107enik, biskup. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":226604,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[304,292],"tags":[9274,9273],"class_list":["post-226599","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istaknuto","category-magazin","tag-1-januar","tag-historija"],"yoast_head":"\n