Vrijeme je da promijenimo na\u010din na koji proizvodimo, konzumiramo i odla\u017eemo plastiku koju koristimo. Iako je plastika jako korisna, postali smo ovisni o plasti\u010dnim proizvodima za jednokratnu upotrebu sa te\u0161kim ekolo\u0161kim, dru\u0161tvenim, ekonomskim i zdravstvenim posljedicama – navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane povodom Svjetskog dana za\u0161tite okoli\u0161a.<\/p>\n
U svijetu se svake minute kupi milion plasti\u010dnih boca, dok se svake godine u svijetu koristi do pet milijardi plasti\u010dnih vre\u0107ica. Ukupno, polovina sve proizvedene plastike je dizajnirana za jednokratnu upotrebu \u2013 upotrijebljena je samo jednom, a zatim ba\u010dena.<\/p>\n
Plastika, uklju\u010duju\u0107i mikroplastiku, sada je sveprisutna u prirodnom okru\u017eenju. Oni postaju dio Zemljinog fosilnog zapisa i oznaka antropocena, trenutne geolo\u0161ke ere. \u010cak su i dali ime novom morskom mikrobnom stani\u0161tu zvanom “plastisfera”.<\/p>\n
Od pedesetih do sedamdesetih godina dvadesetog vijeka proizvedena je samo mala koli\u010dina plastike, i kao rezultat, koli\u010dina plasti\u010dnog otpada je bila relativno podno\u0161ljiva. Me\u0111utim, od sedmdesetih do po\u010detka ovog vijeka proizvodnja plasti\u010dnog otpada se vi\u0161e nego utrostru\u010dila, \u0161to odra\u017eava sli\u010dan porast proizvodnje plastike.<\/p>\n
Od 2000. do 2010. koli\u010dina plasti\u010dnog otpada koju smo proizveli porasla je vi\u0161e u jednoj deceniji nego u prethodnih 40 godina. Danas se proizvori oko 400 miliona tona plasti\u010dnog otpada svake godine. Stopa proizvodnje plastike je rasla br\u017ee od bilo kojeg drugog materijala.<\/p>\n
Ako se istorijski trendovi rasta nastave, predvi\u0111a se da \u0107e globalna proizvodnja primarne plastike dosti\u0107i 1.100 miliona tona do 2050. Otprilike 36 posto sve proizvedene plastike koristi se u ambala\u017ei, uklju\u010duju\u0107i plasti\u010dne proizvode za jednokratnu upotrebu kao posude za hranu i pi\u0107e, od kojih otprilike 85 posto zavr\u0161ava na deponijama ili kao neregulisani otpad.<\/p>\n
Dodatni problem je \u0161to se oko 98 posto plasti\u010dnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva tj. od osnovne sirovine. Ovi plasti\u010dni proizvodi za jednokratnu upotrebu su posvuda.<\/p>\n
Za mnoge od nas one su postale sastavni dio na\u0161eg svakodnevnog \u017eivota. Potrebna je sistemska promjena kako bi se zaustavila bujica plasti\u010dnog otpada koji zavr\u0161ava u okoli\u0161u. Od sedam milijardi tona plasti\u010dnog otpada koji je do sada proizveden u svijetu, manje od 10 posto je reciklirano.<\/p>\n
Milioni tona plasti\u010dnog otpada se gube u okoli\u0161u ili se ponekad otpremaju hiljadama kilometara do odredi\u0161ta gdje se uglavnom spaljuje ili odla\u017ee. Procijenjeni godi\u0161nji gubitak u vrijednosti plasti\u010dnog ambala\u017enog otpada samo pri sortiranju i preradi iznosi 80-120 milijardi ameri\u010dkih dolara, navode iz Instituta.<\/p>\n
Opu\u0161ci, \u010diji filteri sadr\u017ee si\u0107u\u0161na plasti\u010dna vlakna naj\u010de\u0161\u0107i su tip plasti\u010dnog otpada koji se nalazi u okoli\u0161u. Omoti za hranu, plasti\u010dne boce, plasti\u010dni \u010depovi za fla\u0161e, plasti\u010dne vre\u0107ice za namirnice, plasti\u010dne slamke i ka\u0161i\u010dice su sljede\u0107i naj\u010de\u0161\u0107i artikli. Mnogi od nas koriste ove proizvode svaki dan, ne razmi\u0161ljaju\u0107i o tome gdje bi mogli zavr\u0161iti.<\/p>\n
Procjenjuje se da se u okeanima trenutno nalazi 75 do 199 miliona tona plastike. Ukoliko ne promijenimo na\u010din na koji proizvodimo, koristimo i odla\u017eemo plastiku, koli\u010dina plasti\u010dnog otpada koji ulazi u vodene ekosisteme mogla bi se skoro utrostru\u010diti sa 9-14 miliona tona godi\u0161nje u 2016. na projektovanih 23-37 miliona tona godi\u0161nje do 2040.<\/p>\n
Rijeke i jezera nose plasti\u010dni otpad iz dubokog kopna u more, \u0161to ih \u010dini glavnim doprinositeljima zaga\u0111enja okeana. Procjenjuje se da je 1.000 rijeka odgovorno za skoro 80 posto globalne godi\u0161nje rije\u010dne emisije plastike u okean, koje se kre\u0107u izme\u0111u 0,8 i 2,7 miliona tona godi\u0161nje, a male urbane rijeke su me\u0111u najve\u0107im zaga\u0111iva\u010dima.<\/p>\n
Plasti\u010dni otpad, bilo da se nalazi u rijeci, okeanu ili na kopnu, mo\u017ee postojati u okoli\u0161u vijekovima. Ista svojstva koja plastiku \u010dine tako korisnom zbog njene izdr\u017eljivosti i otpornosti na degradaciju, tako\u0111er ih \u010dine gotovo nemogu\u0107im da se priroda potpuno razbije.<\/p>\n
Ve\u0107ina plasti\u010dnih predmeta nikada ne nestane u potpunosti, samo se raspadaju na sve manje i manje komade. Ta mikroplastika mo\u017ee u\u0107i u ljudsko tijelo udisanjem i apsorpcijom i akumulirati se u organima. Mikroplastika je prona\u0111ena u plu\u0107ima, jetri, slezeni i bubrezima, a studija je nedavno otkrila mikroplastiku u posteljici novoro\u0111en\u010dadi.<\/p>\n
Potpuni obim uticaja ovoga na ljudsko zdravlje jo\u0161 je nepoznat. Me\u0111utim, postoje zna\u010dajni dokazi da hemikalije povezane s plastikom, kao \u0161to su metil \u017eiva, plastifikatori i usporiva\u010di gorenja, mogu u\u0107i u tijelo i povezani su sa zdravstvenim problemima.<\/p>\n
INZ na dana\u0161nji dan organizuje seminar na kojem \u017eeli ukazati o neophodnosti borbe za \u010di\u0161\u0107i okoli\u0161 upravo smanjenjem upotrebe plasti\u010dnih proizvoda.<\/p>\n
Mnogo je stvari koje vi kao pojedinac mo\u017eete u\u010diniti, od toga da tra\u017eite od restorana koje posje\u0107ujete da prestanu koristiti plasti\u010dne slamke, do no\u0161enja vlastite \u0161olje za kafu na posao, sve do pritiska na lokalne vlasti da pobolj\u0161aju na\u010din na koji upravljaju otpadom u va\u0161em gradu ili dr\u017eavi.<\/p>\n
– O\u010distiti rijeku, obalu, pla\u017eu, kupovati odr\u017eivo, hranu bez ili sa \u0161to manje plasti\u010dne ambala\u017ee, ponesite ceker ili vre\u0107icu za vi\u0161ekratnu upotrebu, kupujte lokalne proizvode i posu\u0111e za vi\u0161ekratnu upotrebu kako biste smanjili plasti\u010dni otpad i utjecaj na okoli\u0161.\u00a0Mnogo toga \u0107e vam pomo\u0107i da u\u0161tedite novac i \u0161tite prirodu, kako ku\u0107i, tako i na putovanju, uklju\u010duju\u0107i kupovinu odje\u0107e, obu\u0107e ili li\u010dnu njegu – saop\u0107eno je iz\u00a0Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Vrijeme je da promijenimo na\u010din na koji proizvodimo, konzumiramo i odla\u017eemo plastiku koju koristimo. Iako je plastika jako korisna, postali smo ovisni o plasti\u010dnim proizvodima za jednokratnu upotrebu sa te\u0161kim ekolo\u0161kim, dru\u0161tvenim, ekonomskim i zdravstvenim posljedicama – navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane povodom Svjetskog dana za\u0161tite okoli\u0161a. U svijetu se svake minute […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":143235,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[292],"tags":[4030],"class_list":["post-206572","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-magazin","tag-zastita-okolisa"],"yoast_head":"\n