Prema odluci Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih naroda, 2. aprila obilje\u017eava se Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Znak svjesnosti autizma \u2013 puzzle ozna\u010davaju \u017eelju za povezivanje djeli\u0107a i kona\u010dnim shvatanjem autizma.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
\u0160ta je autizam?<\/p>\n
<\/p>\n
Termin autizam naj\u010de\u0161\u0107e koristimo za osobe koje zapravo imaju poreme\u0107aj iz spektra autizma (PSA).<\/p>\n
<\/p>\n
Poreme\u0107aj iz spektra autizma je vrlo slo\u017een neurorazvojni poreme\u0107aj koji zahva\u0107a sve aspekte li\u010dnosti (komunikacija, motorika, pona\u0161anje i u\u010denje).<\/p>\n
<\/p>\n
Pojam autizam u psihijatriju uvodi E. Bleuer 1911. godine, a autisti\u010dni poreme\u0107aj prvi opisuje ameri\u010dki psihijatar L. Kanner 1943. godine i naziva ga infantilnim autizmom (zbog simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje).<\/p>\n
<\/p>\n
Kako se radi o \u0161irokom rasponu poreme\u0107aja u razvoju, a ne o jedinstvenom poreme\u0107aju, svaka dijagnoza je druga\u010dija te svaka osoba u spektru ima razli\u010dite simptome i potrebe.<\/p>\n
<\/p>\n
Postoji pet glavnih tipova poreme\u0107aja iz spektra autizma koji uklju\u010duju:<\/p>\n
<\/p>\n
autizam<\/p>\n
Aspergerov sindrom<\/p>\n
Rettov sindrom,<\/p>\n
dezintegrativni poreme\u0107aj u djetinjstvu,<\/p>\n
pervazivni razvojni poreme\u0107aj \u2013 koji nije druga\u010dije specificiran.<\/p>\n
Osobe sa poreme\u0107ajima iz spektra autizma vide, \u010duju i osje\u0107aju, ali te utiske te\u0161ko sklapaju u smislenu cjelinu, pa se stoga povla\u010de u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost. Zbog toga osobe s autizmom imaju pote\u0161ko\u0107a u izra\u017eavanju svojih osje\u0107aja, \u017eelja, potreba, sposobnosti i problema s kojima se svakodnevno bore, a \u0161to se odra\u017eava na njihovo pona\u0161anje koje mo\u017ee biti vrlo neobi\u010dno.<\/p>\n
<\/p>\n
Primjeri karakteristika dru\u0161tvene komunikacije i dru\u0161tvene interakcije vezane uz poreme\u0107aje iz spektra autizma mogu uklju\u010divati:<\/p>\n
<\/p>\n
izbjegava ili ne odr\u017eava kontakt o\u010dima<\/p>\n
ne reagira na ime do 9 mjeseci starosti<\/p>\n
ne pokazuje izraze lica poput sretnog, tu\u017enog, ljutog i iznena\u0111enog do 9 mjeseci starosti<\/p>\n
ne igra jednostavne interaktivne igre do 12 mjeseci starosti<\/p>\n
koristi malo ili nimalo gesta do 12. mjeseci starosti (npr. ne ma\u0161e za pozdrav)<\/p>\n
ne dijeli interese s drugima do 15. mjeseci starosti (npr. pokazuje vam predmet koji im se svi\u0111a)<\/p>\n
ne pokazuje kako bi vam ukazao na ne\u0161to zanimljivo do 18. mjeseca starosti<\/p>\n
ne primje\u0107uje kada su drugi povrije\u0111eni ili uzrujani do druge godine starosti<\/p>\n
ne primje\u0107uje drugu djecu i ne pridru\u017euje im se u igri do tre\u0107e godine starosti<\/p>\n
ne pretvara se da je ne\u0161to drugo, poput u\u010ditelja ili superheroja tijekom igre do \u010detvrte godine starosti<\/p>\n
ne pjeva, ple\u0161e ili glumi za vas do pete godine starosti<\/p>\n
ograni\u010dena ili ponavljaju\u0107a pona\u0161anja ili interesi.<\/p>\n
Primjeri ograni\u010denih ili ponavljaju\u0107ih pona\u0161anja i interesa povezani sa poreme\u0107ajima iz spektra autizma mogu uklju\u010divati:<\/p>\n
<\/p>\n
poreda igra\u010dke ili druge predmete i uznemiri se kad se redoslijed promijeni<\/p>\n
ponavlja rije\u010di ili fraze iznova i iznova (naziva se eholalija)<\/p>\n
svaki put se igra igra\u010dkama na isti na\u010din<\/p>\n
fokusiran je na dijelove predmeta<\/p>\n
uzrujava se na manje promjene<\/p>\n
ima opsesivne interese<\/p>\n
mora slijediti odre\u0111ene rutine<\/p>\n
ma\u0161e rukama, nji\u0161e tijelo ili se vrti u krug<\/p>\n
ima neobi\u010dne reakcije na na\u010din na koji stvari zvu\u010de, miri\u0161u, imaju ukus ili izgledaju itd.<\/p>\n
Osobe sa poreme\u0107ajima iz spektra autizma \u010desto imaju popratna stanja, uklju\u010duju\u0107i epilepsiju, depresiju, anksioznost, poreme\u0107aj pa\u017enje, hiperaktivnost, pote\u0161ko\u0107e sa spavanjem, samoozlje\u0111ivanje, nedostatak straha ili ve\u0107i strah od o\u010dekivanog itd.<\/p>\n
<\/p>\n
Sposobnosti i potrebe autisti\u010dnih osoba variraju i mogu se razvijati tijekom vremena. Dok neke osobe s autizmom mogu \u017eivjeti neovisno, druge imaju te\u0161ke invaliditete i zahtijevaju cjelo\u017eivotnu njegu i podr\u0161ku. Autizam \u010desto uti\u010de na obrazovanje i mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n
<\/p>\n
Razina intelektualnog funkcioniranja me\u0111u autisti\u010dnim osobama varira, prote\u017eu\u0107i se od dubokog o\u0161te\u0107enja do visoke razine intelektualnog funkcioniranja.<\/p>\n
<\/p>\n
Dijagnoza<\/p>\n
<\/p>\n
Dijagnosticiranje poreme\u0107aja iz autisti\u010dnog spekta mo\u017ee biti te\u0161ko jer ne postoji medicinski test, poput testa krvi, za dijagnosticiranje poreme\u0107aja.<\/p>\n
<\/p>\n
Lije\u010dnici gledaju djetetovu razvojnu historiju i pona\u0161anje kako bi postavili dijagnozu. Simptomi autizma naj\u010de\u0161\u0107e se javljaju u prve tri godine i ostaju prisutni do kraja \u017eivota. Iako se simptomi javljaju jo\u0161 u ranom djetinjstvu, autizam se \u010desto dijagnosticira mnogo kasnije.<\/p>\n
<\/p>\n
Prema rezulttaima vi\u0161e studija, poreme\u0107aji iz spektra autizma mnogo su \u010de\u0161\u0107i kod mu\u0161karaca nego kod \u017eena.<\/p>\n
<\/p>\n
\u201cAutisti\u010dna porodica\u201d<\/p>\n
<\/p>\n
Autizam znatno djeluje na porodi\u010dnu strukturu, posebno zato \u0161to do postavljanja dijagnoze \u010desto pro\u0111e i nekoliko godina. Iako roditelji ponekad zapa\u017eaju pote\u0161ko\u0107e i pona\u0161anje tipi\u010dno za autizam, suo\u010davanje s dijagnozom za njih predstavlja velik stres. Pri verifikaciji dijagnoze roditelji nemaju zadovoljavaju\u0107i stupanj emocionalne podr\u0161ke u svojoj okolini, a to ote\u017eava prihva\u0107anje dijagnoze i objektivnog stanja djeteta te uzrokuje znatno pove\u0107anje stepena zabrinutosti za djetetovu budu\u0107nost.<\/p>\n
<\/p>\n
Nerijetko \u010dlanovi obitelji sve podre\u0111uju brizi za dijete ili osobi s autizmom. Takav pristup uzrokuje nastanak \u201eautisti\u010dne obitelji\u201c, \u010diji \u010dlanovi postaju zatvoreni i izolirani od okoline zbog nemogu\u0107nosti da se dijete primjereno pona\u0161a u sredinama izvan porodi\u010dnog okru\u017eenja. Razvijaju\u0107i poseban odnos sa djetetom i\/ili odraslom osobom s autizmom, obitelj postaje psiholo\u0161ki i socijalno ranjiva.<\/p>\n
<\/p>\n
Uzroci<\/p>\n
<\/p>\n
Autizam nastaje kao posljedica vi\u0161estrukih uzroka, a ta\u010dna etiologija nastanka do danas nije nau\u010dno potvr\u0111ena.<\/p>\n
<\/p>\n
Prevladavaju stavovi da je za nastanak autisti\u010dnog poreme\u0107aja odgovorno naslije\u0111e, o\u0161te\u0107enje mozga i poreme\u0107aji mo\u017edane funkcije, poreme\u0107aji kognitivnih procesa i govorno-jezi\u010dnog razvoja, poreme\u0107aj emocionalnog razvoja te interakcije navedenih uzro\u010dnika.<\/p>\n
<\/p>\n
Dostupni epidemiolo\u0161ki podaci zaklju\u010duju da nema dokaza o uzro\u010dnoj povezanosti izme\u0111u vakcina protiv ospica, zau\u0161njaka i rubeole i autizma. Prethodne studije koje su upu\u0107ivale na uzro\u010dnu vezu bile su pune metodolo\u0161kih nedostataka.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako\u0111er nema dokaza koji bi upu\u0107ivali na to da bilo koja druga vakcina u djetinjstvu mo\u017ee pove\u0107ati rizik od razvijanja autizma.<\/p>\n
<\/p>\n
Stanje u svijetu<\/p>\n
<\/p>\n
Procjenjuje se da u svijetu jedno od 100 djece ima autizam. Ova procjena predstavlja prosje\u010dnu brojku, a prijavljena prevalencija zna\u010dajno varira me\u0111u studijama.<\/p>\n
<\/p>\n
Zdravstvena i socijalna za\u0161tita<\/p>\n
<\/p>\n
\u0160irok raspon intervencija koje kre\u0107u od ranog djetinjstva i traju cijeli \u017eivot, mo\u017ee optimizirati razvoj, zdravlje, dobrobit i kvalitetu \u017eivota osoba s autizmom. Pravovremeni pristup ranim psihosocijalnim intervencijama utemeljenim na dokazima mo\u017ee pobolj\u0161ati sposobnost autisti\u010dne djece za u\u010dinkovitu komunikaciju i dru\u0161tvenu interakciju. Preporu\u010duje se pra\u0107enje razvoja djeteta kao dio rutinske zdravstvene za\u0161tite majke i djeteta.<\/p>\n
<\/p>\n
Va\u017eno je da se, nakon \u0161to je autizam dijagnosticiran, djeci, adolescentima i odraslim osobama s autizmom i njihovim skrbnicima ponude relevantne informacije, usluge, preporuke i prakti\u010dna podr\u0161ka, u skladu s njihovim individualnim i rastu\u0107im potrebama.<\/p>\n
<\/p>\n
Va\u017ena je saradnja zdravstvenog sektora s drugim sektorima, posebno sa institucijama uklju\u010denim u obrazovanje, zapo\u0161ljavanje i socijalnu skrb.<\/p>\n
<\/p>\n
Zdravstvena njega osoba s autizmom temelji se na holisti\u010dkom pristupu u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, uva\u017eavanju osobnosti svakog pojedinca, kvalitetnoj i u\u010dinkovitoj komunikaciji, bezuvjetnom prihva\u0107anju, po\u0161tovanju i povjerenju. Cilj zdravstvene njege je pove\u0107ati samostalnost osobe s autizmom, pobolj\u0161ati kvalitetu porodi\u010dnih odnosa i funkcionisanje osobe s autizmom i porodice te upotrijebiti metode za pove\u0107anje stepena kvalitete \u017eivota.<\/p>\n
<\/p>\n
Autisti\u010dne osobe \u010desto su izlo\u017eene stigmi i diskriminaciji, uklju\u010duju\u0107i nepravedno uskra\u0107ivanje zdravstvene njege, obrazovanja i prilika da se anga\u017eiraju i sudjeluju u svojim zajednicama.<\/p>\n
<\/p>\n
Osobe s autizmom imaju iste zdravstvene probleme kao i op\u0107a populacija. Oni mogu biti osjetljiviji na razvoj hroni\u010dnih nezaraznih stanja zbog bihevioralnih \u010dimbenika rizika kao \u0161to su tjelesna neaktivnost i lo\u0161e prehrambene navike te su izlo\u017eeni ve\u0107em riziku od nasilja, ozljeda i zlostavljanja.<\/p>\n
<\/p>\n
Osobe s autizmom zahtijevaju dostupne zdravstvene usluge za op\u0107e zdravstvene potrebe kao i ostala populacija, uklju\u010duju\u0107i promotivne i preventivne usluge te lije\u010denje akutnih i hroni\u010dnih bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema odluci Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih naroda, 2. aprila obilje\u017eava se Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Znak svjesnosti autizma \u2013 puzzle ozna\u010davaju \u017eelju za povezivanje djeli\u0107a i kona\u010dnim shvatanjem autizma. \u0160ta je autizam? Termin autizam naj\u010de\u0161\u0107e koristimo za osobe koje zapravo imaju poreme\u0107aj iz spektra autizma (PSA). Poreme\u0107aj iz spektra autizma je […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":51544,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[304,292],"tags":[1829,6602],"class_list":["post-201155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istaknuto","category-magazin","tag-autizam","tag-svjetski-dan-svjesnosti-o-autizmu"],"yoast_head":"\n