Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novali\u0107, obrazla\u017eu\u0107i Prijedlog bud\u017eeta FBiH za 2023. godinu delegatima na sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta, kazao je da nakon \u0161to su finansijski zahtjevi po pojedina\u010dnim ekonomskim kodovima detaljno analizirani i po potrebi korigovani, bud\u017eet za 2023. predlo\u017een je u iznosu 6.725.847.563,00 KM, \u0161to je za 20,1 posto vi\u0161e od pro\u0161logodi\u0161njeg bud\u017eeta, odnosno za 1,1 milijardu KM.<\/p>\n
Strukturu bud\u017eeta za 2023. karakteri\u0161e rast poreznih prihoda, kazao je Novali\u0107, a posebno prihoda iz doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje \u00a0od oko 21 posto te prihoda od indirektnih poreza od oko 23 posto u bruto iznosu. Prera\u010dunato u neto iznos, to je oko 8 posto.<\/p>\n
Razlog za to, isti\u010de Novali\u0107, jeste \u0161to je u ovoj godini zna\u010dajno uve\u0107ano servisiranje vanjskog duga te je rast raspolo\u017eivog bud\u017eetskog prihoda po ovom osnovu znatno manji. \u00a0Na drugoj strani, planiran je porast iznosa bud\u017eetskih rashoda.<\/p>\n
Iako su revidirane projekcije prihoda povoljne i optimisti\u010dne, uz smanjenje primitaka od finansijske imovine i zadu\u017eivanja, zna\u010dajan iznos sredstava predvi\u0111en je za izdatke za otplate dugova u odnosu na prethodnu fiskalnu godinu.<\/p>\n
Dakle, dva su osnovna razloga za ovo pove\u0107anje bud\u017eeta – prvi je rast prihoda od poreza, a drugi je porast servisa vanjskog duga, konstatirao je premijer te ovogodi\u0161nji predlo\u017eeni bud\u017eet nazvao historijskim, budu\u0107i da je najve\u0107i u Federaciji ikad.<\/p>\n
Govore\u0107i o planiranim rashodima, Novali\u0107 isti\u010de da se tu najve\u0107e pove\u0107anje odnosi na teku\u0107e transfere pojedincima za isplatu penzija po vi\u0161e zakonskih osnova i to za cca. 400 mil KM. Ovaj iznos sadr\u017ei sva planirana pove\u0107anja penzija u ovoj godini, a uobziru je\u00a0i vanredno pove\u0107anja najni\u017eih penzija od novembra 2022. godine za 5 posto. Procentulano pove\u0107anje ukupnih sredstava za isplatu penzija je 25 posto u odnosu na pro\u0161lu godinu.<\/p>\n
Teku\u0107i transferi pojedincima za invalidnine planiran je u iznosu od 278\u00a0 mil KM i ve\u0107i je za 6,3 mil KM.<\/p>\n
Tako\u0111er, na razdjelu\u00a0Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila\u010dkog rata planirali su ve\u0107e izdvajanje finansijskih sredstava za isplate penzija ostvarenih po osnovu Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodila\u010dkog rata u iznosu do 22,2 mil KM i za invalidnine za 6,3 mil KM.<\/p>\n
Teku\u0107i transferi drugim nivoima vlasti i fondovima, u bud\u017eetu Federacije BiH za 2023. godinu planirani su u iznosu od 506,5 mil KM te su ve\u0107i za 65,5 mil KM ili 15 posto u odnosu na finansijska sredstva planirana u bud\u017eetu Federacije BiH za 2022. godinu. Planirana su sredstva za ni\u017ee nivoe vlasti, i to za kantone 200 mil KM i op\u0107ine 10 mil KM, kao \u0161to je bilo i u 2022. godini, kazao je premijer.<\/p>\n
Zatim je dodao da je u okviru teku\u0107ih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima, planiran novi transfer na ime projekta – \u00a0Podr\u0161ka Evropske unije Bosni i Hercegovini u cilju ubla\u017eavanja negativnog socio-ekonomskog uticaja energetske krize u iznosu od 90,4 mil. KM. Ovaj paket finansijske pomo\u0107i EU se sastoji iz tri segmenta: (i) Paket pomo\u0107i ugro\u017eenim kategorijama stanovni\u0161tva kroz subvencije tro\u0161kova grijanja, (ii) Paket pomo\u0107i stanovni\u0161tvu odnosno doma\u0107instvima kroz pomo\u0107 u projektima energetske efikasnosti i (iii) Paket pomo\u0107i malim i srednjim preduze\u0107ima kroz projekte energetske efikasnosti.<\/p>\n
Dalje, na razdjelu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, za provo\u0111enje Zakona o podr\u0161ci porodicama sa djecom roditeljima njegovateljima u Federaciji BiH je planirano \u00a028\u00a0 mil KM, \u010dime je \u00a0pove\u0107an za 10,5 mil KM, zatim za transfer za lica sa invaliditetom \u2013 neratni invalidi, iznos od 160\u00a0 mil KM koji je tako\u0111er pove\u0107an za 18\u00a0 mil KM i transfer pojedincima za implementaciju Zakona o podr\u0161ci porodicama sa djecom u Federaciji BiH u iznosu od 106 mil KM, koji predstavlja pove\u0107anje za 56 mil\u00a0 KM u odnosu na fiskalnu 2022. godinu. Implementacijom ovih zakona, FBiH nastavlja finansiranje ili sufinansiranje finansijskih obaveza ni\u017eih nivoa vlasti te im na taj na\u010din osloba\u0111a zna\u010dajan iznos sredstava za druge mjere i aktivnosti, obrazla\u017ee Novali\u0107.<\/p>\n
Novaliu\u0107 ka\u017ee da izdvajamo i dva teku\u0107a transfera na razdjelu Federalnog ministarstva zdravstva, jedan prema \u00a0Zavodu za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH koji je planiran u iznosu od 33,5 mil KM, \u0161to je pove\u0107anje za 5 mil KM, a drugi u svrhu implementacije Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji u iznosu od 10 mil KM, koja se prvi put\u00a0finansira iz bud\u017eeta Federacije BiH. Bitno je za ista\u0107i i da nastavljamo za finansijskom konsolidacijom zdravstva te smo za tu namjenu planirali 75 miliona KM.<\/p>\n
“Uzimaju\u0107i u obzir rast cijena hrane koje su u pro\u0161loj godini predstavljale zna\u010dajan teret na\u0161im gra\u0111anima, u vi\u0161e navrata sam rekao da \u0107emo u narednim godinama raditi na tome da postanemo nezavisniji u uvoza i da osna\u017eimona\u0161u doma\u0107u proizvodnju. Zadovoljan\u00a0sam \u0161to ovogodi\u0161nji bud\u017eet to i ocrtava.\u00a0 Dakle, na razdjelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva planirano je pove\u0107anje na ime Subvencije privatnim preduze\u0107ima i poduzetnicima \u2013 Podsticaj za poljoprivredu planiran u iznosu od 160\u00a0 mil. KM, to jest za 54 mil KM vi\u0161e od iznosa u Bud\u017eetu Federacije BiH za prethodnu godinu, \u0161to je na tragu opredjeljenja Vlade FBiH da Federacija BiH u dogledno vrijeme sama mo\u017ee obezbijediti osnovne prehrambene namirnice”<\/strong>, Novali\u0107eve su rije\u010di.<\/p>\n Prema njegovim daljnjim navodima, nastavlja se praksa podr\u0161ke Vlade \u00a0nastavkom finansiranja stambene kreditne linije putem Union banke, usmjerene za mlade, i to u iznosu od dodatnih 15 mil KM, \u010demu \u0107e Union banka pridru\u017eiti i vlastiti novac.<\/p>\n “Podsje\u0107am da je na ovaj na\u010din, u periodu 2018-2022. godina odobreno 143,3 mil KM, odnosno 1.388 korisnika stambenih kredita. Me\u0111utim, efekti su puno ve\u0107i jer su i ostale banke reagovale pobolj\u0161anjem svojih kreditnih uslova za rje\u0161avanje prvog stambenog pitanja”<\/strong>, kazao je federalni premijer.<\/p>\n Nastavlja se i\u00a0 subvencija javnim preduze\u0107ima kao \u0161to su \u017deljeznice Federacije, aerodromi Mostar, Tuzla i Biha\u0107, kao i subvencije prema JP Elektroprivreda BiH po osnovu subvencija tro\u0161kova elektri\u010dne energije za najugro\u017eenije kategorije stanovni\u0161tva.\u00a0\u0160to se aerodroma u Tuzli, Mostaru i Sarajevu ti\u010de, predvi\u0111ena je subvencija u ukupnom iznosu od 1,3 mil KM na ime unapre\u0111enja avionskog prometa u FBiH, dok je za Biha\u0107, uz novac za izgradnju, predvi\u0111eno i dodatnih 170 hiljada KM.<\/p>\n U bud\u017eetu Federacije BiH za 2023. godinu, pla\u0107e, naknade tro\u0161kova zaposlenih i doprinosi poslodavca i ostali doprinosi planirani su u ukupnom iznosu od 339\u00a0 mil KM.<\/p>\n Bruto pla\u0107e i naknade po osnovu redovnog rada planirane su za 8.441 zaposlenika uz primjenu osnovice za obra\u010dun pla\u0107a od 385\u00a0 KM i boda za obra\u010dun koji iznosi 1,0. Ovo pove\u0107anje osnovice za obra\u010dun pla\u0107e sa 330 KM na 385 KM se temelji na Sporazumu koji su potpisali Vlada Federacije BiH i Samostalni sindikat dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika u organima vlasti u FBbiH, kojim se pla\u0107a uposlenih efektivno pove\u0107ava za 11,2 posto u odnosu na predhodnu godinu.<\/p>\n “Ovaj rast je i dalje ni\u017ei od stope inflacije i smatramo da predstavlja dobar balans izme\u0111u na\u0161ih dugogodi\u0161njih napora da ograni\u010dimo rast plata u javnom sektoru, ali i objektivne potrebe da se svim zaposlenima nadoknadi barem dio izgubljenog \u017eivotnog standarda usljed inflacije.\u00a0Ukupno planirana finansijska sredstva u bud\u017eetu Federacije BiH za 2023. godinu na ovoj poziciji iznose 268,8 mil KM, \u0161to predstavlja pove\u0107anje od 31,4 mil KM ili 13,0 posto u odnosu na iznos u bud\u017eetu Federacije BiH za 2022. godinu. Ovaj iznos tako\u0111er uklju\u010duje i sredstva za novouposlene, odnosno nova radna mjesta kod pojedinih bud\u017eetskih korisnika, kao \u0161to su interni revizori, sudski policajci, pove\u0107an broj delegata u Domu naroda te druge zakonske obaveze”,<\/strong>\u00a0isti\u010de Novali\u0107.<\/p>\n Subvencije privatnim preduze\u0107ima i poduzetnicima planirane su, po njegovim rije\u010dima, \u00a0u iznosu 178\u00a0 mil KM, \u0161to je za 57,6 mil KM vi\u0161e u odnosu na bud\u017eet Federacije BiH 2022.<\/p>\n Osim zna\u010dajnijeg izdvajanja za poljoprivredu, pove\u0107ani su rashodi na uvezivanje radnog sta\u017ea za 1 mil KM\u00a0te pove\u0107ane\u00a0i\u00a0subvencije za pokrivanje tro\u0161kova kamate preko Garantnog fonda za 2 mil KM.<\/p>\n Podr\u0161ka za odr\u017eivi povratak izbjeglih i prognanih lica sa podru\u010dja regije Srebrenica planirana je u iznosu od 5\u00a0 mil KM u cilju sna\u017enije podr\u0161ke povratku i odr\u017eivosti povratka u op\u0161tinama regije Srebrenica u periodu 2023.-2025. godina. Plan je implementacija vi\u0161e projekata pomo\u0107i kroz obnovu i izgradnju putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, objekata vjerskog, obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera te izgradnju infrastrukture za privredni razvoj u regiji Srebrenica.<\/p>\n Izdaci za otplate dugova\u00a0sa kamatama su planirani u iznosu od 1.260,5 mil\u00a0KM i zna\u010dajno su ve\u0107i, odnosno za 306,2\u00a0mil KM u odnosu na bud\u017eet\u00a0Federacije BiH za 2022. godinu. Samo je vanjski dug, koji uklju\u010duju glavnicu i kamate, pove\u0107an za ukupno 297,3 miiona KM.<\/p>\n Bez obzira na mnoge globalne neizvjesnosti i izazove, ipak postoji nekoliko razloga za optimizam, smatra premijer.<\/p>\n Prvi razlog je rekordan rast izvoza, \u0161to je rezultat otpornosti i konkurentnosti doma\u0107e privrede, poreme\u0107aja u lancima snabdijevanja, a samim time i rastom tra\u017enje. Drugi se odnosi na relativno nisku zadu\u017eenost koja dr\u017eavi (a posebno Federaciji BiH) omogu\u0107ava da u narednom, izazovnom periodu, budu poduzete velike investicije.<\/p>\n “Kada govorimo u javnom dugu kao udjelu u BDP-u, jo\u0161 jednom \u0107u ista\u0107i da je javni dug FBiH na kraju III kvartala 2022. godine iznosio 24,6 posto BDP-a, odnosno 12 posto ukoliko govorimo u nivou centralne Vlade FBiH. Ovaj udio \u0107e se dodatno umanjiti nakon \u0161to budu objavljeni podaci o BDP-u za IV kvartal. Ovdje poseban fokus treba staviti na pitanje energetske tranzicije. Nadam se da \u0107e ovaj parlament, u \u0161to skorijem roku, usvojiti novi paket energetskih zakona i tako udariti temelje zna\u010dajnih investicija u obnovljive izvore energije, posebno kada su u pitanju solar i vjetar. Ovi ne samo \u0161to \u0107emo pove\u0107ati na\u0161u nezavisnost i konkurentnost, ve\u0107 ujedno i na\u0161 budu\u0107i razvojni potencijal”,<\/strong>\u00a0Novali\u0107eve su rije\u010di.<\/p>\n U i\u0161\u010dekivanju smanjenja inflatornih pritisaka, neophodno je nastaviti mjere o\u010duvanja kupovne mo\u0107i gra\u0111ana. Posebna pa\u017enja se mora posvetiti ugro\u017eenim kategorijama stanovni\u0161tva. Iako odr\u017eavanje kupovne mo\u0107i, kroz pove\u0107anje raznih naknada, predstavlja nekonvencionalni instrument borbe protiv inflacije, jer u su\u0161tini djeluje stimulativno na potro\u0161nju, ovo je u narednom periodu neophodno nastaviti \u010diniti kako bi se ugro\u017eenim kategorijama pomoglo da premoste ovaj veoma te\u017eak period, najavio je premijer.<\/p>\n Nema sumnje da se kod nas uglavnom radi o uvezenoj inflaciji, tako da period usporavanja svjetske ekonomije, a kao rezultat mjera za ubla\u017eavanje inflacije, treba maksimalno posvetiti internim ulaganjima u sektore privrede, koji imaju najve\u0107i potencijal za rast, a koji istovremeno predstavljaju na\u0161u komparativnu prednost. U kontekstu toga, poseban fokus treba staviti na sektore poljoprivrede, energetike, putne, \u017eeljezni\u010dke i aerodromske infrastrukture, rekao je Novali\u0107.<\/p>\n Federalni premijer se osvrnuo i na neke od amandmana koje je ju\u010der uz Prijedlog bud\u017eeta za 2023. odobrio Predstavni\u010dki dom, a mijenjanju zna\u010dajnije odre\u0111ene segmente bud\u017eeta i mogu, po\u00a0 Novali\u0107evim rije\u010dima, proizvesti negativne posljedice.<\/p>\n “Primjera radi, subvencija prema JP \u017deljeznice je bila predvi\u0111ena u\u00a0iznosu od 24,5 mil KM, no na\u017ealost i nakon na\u0161ih upozorenja na sjednici Predstavni\u010dkog doma, do\u0161lo je do umanjenja te pozicije za 10 mil KM, \u0161to \u0107e imati velike posljedice po funkcionisanje JP \u017deljeznice FBiH, ali i po privredni sistem u cjelini.\u00a0Te\u0161ko je re\u0107i da li je amandman nespretno formulisan ili se ipak radilo o namjeri da se izazove problem u JP.\u00a0Datom izmjenom\u00a0\u0107e se ugroziti\u00a0bezbjednost \u017eeljezni\u010dkog saobra\u0107aja, \u0161to mo\u017ee imati ne samo materijalne,\u00a0nego \u010dak i\u00a0ljudske posljedice. \u017deljeznice predstavljaju ki\u010dmu privrednog razvoja\u00a0jedne dr\u017eave, tako da \u0107e\u00a0se, eventualnim usvajanjem ovih amandmana, negativno uticati\u00a0na cjelokupan privredni razvoj.<\/strong><\/p>\n Na veliku \u017ealost svih trenutnih i\u00a0potencijalnih korisnika Garantnog fonda, amandmanima je planirani\u00a0iznos umanjen za 18,7 mil KM, odnosno za 93,5 posto.\u00a0Tako\u0111er su umanjena i sredstva za regres\u00a0kamata, i to za 2 mil KM.\u00a0Ovim \u010dinom je opredjeljenje ka konstantnom ja\u010danju trajnog revolving fonda, koji bi posredstvom komercijalnih banaka, na\u0161im privrednim subjektima omogu\u0107avao vrlo povoljan izvor sredstava, dobrim dijelom devalvirano i obezvrije\u0111eno. Ho\u0107u da vjerujem i nadam se da \u0107e ovo biti samo privremenog karaktera, te da \u0107e se gre\u0161ke brzo uvidjeti i ispraviti”,\u00a0<\/strong>rekao je tako\u0111er Novali\u0107.<\/p>\n Jednim od ju\u010dera\u0161njih amandmana je predlo\u017eeno i umanjenje sredstava za tro\u0161kove arbitra\u017ee u postupku INA\/MOL (u kojem je FBiH skoro pa dobila slu\u010daj u svoju korist) u iznosu od 4,7 mil KM, kojim se ozbiljno ugro\u017eava postupak arbitra\u017ee i zna\u010dajno pove\u0107ava rizik gubitka slu\u010daja, \u010dime bi Federacija BiH potencijalno mogla da izgubi preko 115 mil KM, koliko u svom od\u0161tetnom zahtjevu tra\u017ei INA\/MOL. Ovaj iznos \u0107e naravno biti uve\u0107an i za tro\u0161kove kamata koji nisu zanemarivi. Dokle god postoji mogu\u0107nost o pravnom lijeku, krajnje je nekorektno uskratiti mogu\u0107nost da se izbjegne \u0161teta, isti\u010de Novali\u0107.<\/p>\n