Obra\u0107aju nam se zdravstvene ustanove s molbom da se sprije\u010di ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji \u010desto imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a \u010dijom primjenom se ispoljavaju brojna ne\u017eeljena dejstva kod pacijenata.<\/p>\n
Tvrde to iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALM BiH), te dodaju da su u pitanju problemi koji se odnose na zloupotrebu institucije interventnog uvoza koji postoje i naro\u010dito su izra\u017eeni od 2018. godine, a za koji dozvole daju entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Br\u010dko distrikta BiH, pi\u0161u Nezavisne novine.<\/p>\n
“Neregistrovani lijekovi koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu putem interventnog uvoza ne podlije\u017eu kontroli kvaliteta (osim rizi\u010dnih lijekova) i radi se o potpuno nekontrolisanim lijekovima”, naveli su iz Agencije.<\/p>\n
Kako nagla\u0161avaju, odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rje\u0161avanja hitnih potreba za odre\u0111enim lijekom.<\/p>\n
“A trenutno imamo situaciju da se implementacijom ove odredbe vr\u0161i redovno snabdijevanje tr\u017ei\u0161ta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed za period od \u0161est mjeseci do tri godine”, upozoreno je u Prijedlogu izvje\u0161taja o radu ALM BiH za 2022. godinu.<\/p>\n
S druge strane, iz Ministarstva zdravlja i socijalne za\u0161tite RS ka\u017eu da uvoz lijeka koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet mogu odobriti nadle\u017ena ministarstva RS, FBiH i Odjel za zdravstvo Br\u010dko distrikta u nekoliko slu\u010dajeva.<\/p>\n
Recimo, kako dodaju, to se mo\u017ee uraditi za potrebe odre\u0111enog pacijenta ili uvoza ograni\u010denih koli\u010dina lijekova neophodnih za za\u0161titu zdravlja stanovni\u0161tva na prijedlog zdravstvene ustanove, u slu\u010daju izdavanja lijeka na teret institucije nadle\u017ene za zdravstveno osiguranje, za potrebe nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog rada ili za potrebe uvoza neophodnih lijekova humanitarnog porijekla.<\/p>\n
“Ministarstvo postupa u skladu sa va\u017ee\u0107im propisima, a po zahtjevu za uvoz lijeka koji podnosi pravno lice koje ima dozvolu za obavljanje prometa lijekova na veliko, tj. veleprometnik lijekova, uz prilo\u017eenu propisanu obaveznu dokumentaciju, a koja, izme\u0111u ostalog, podrazumijeva i sertifikat proizvo\u0111a\u010da o kvalitetu lijeka, kao i va\u017ee\u0107u potvrdu nadle\u017enog organa da je lijek proizveden u skladu sa dobrom proizvo\u0111a\u010dkom praksom i da se nalazi u prometu u zemlji izvoznici”, ka\u017eu za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne za\u0161tite RS.<\/p>\n
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS nagla\u0161avaju da im je na prvom mjestu da za svoje osiguranike nabavljaju lijekove koji su kvalitetni, efikasni i bezbjedni. Kako dodaju, imaju\u0107i u vidu da je upravo rje\u0161enje o registraciji lijeka najbolja garancija toga, Fondu je prvenstveno u interesu da lijekovi koji se nabavljaju budu i registrovani.<\/p>\n
“Me\u0111utim, u praksi je situacija, na\u017ealost, druga\u010dija i \u010desto se de\u0161ava da se na tendere Fonda za nabavku odre\u0111enih lijekova ne javi nijedan dobavlja\u010d sa registrovanim lijekom. U tim slu\u010dajevima FZO RS nema drugu opciju izuzev da ugovor potpi\u0161e sa dobavlja\u010dem neregistrovanih lijekova. U suprotnom, pacijenti bi ostali bez potrebne terapije”, ka\u017eu iz FZO RS.<\/p>\n
Primjera radi, kako dodaju, od devet lijekova koje nabavljaju za rijetke bolesti u okviru Programa lijekova, \u010dak \u0161est nije registrovano u BiH i nije bilo drugih ponuda.<\/p>\n
“Postavlja se pitanje \u0161ta u tim situacijama FZO RS treba da radi?! Naravno da je na\u0161e opredjeljenje da nabavimo lijekove za oboljele bez obzira na to \u0161to nisu registrovani u BiH”, ka\u017eu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.<\/p>\n
Dakle, kako dodaju, ako se na tender ne prijavi dobavlja\u010d sa registrovanim lijekom, bilo da nema registrovanog lijeka na tr\u017ei\u0161tu BiH ili da dobavlja\u010di nemaju finansijski interes, tada ne preostaje ni\u0161ta drugo nego da se nabavi neregistrovani lijek.<\/p>\n
“Napominjemo da nam dobavlja\u010di \u010desto ukazuju na problem dugog \u010dekanja na registraciju lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao i na obnovu rje\u0161enja za registraciju, na \u0161ta \u010dekaju i du\u017ee od godinu dana. Prema tome, a\u017eurniji rad Agencije mogao bi upravo da uti\u010de na to da se smanji uvoz neregistrovanih lijekova u Republici Srpskoj i BiH”, isti\u010du iz FZO RS.<\/p>\n
Iz ALM BiH, me\u0111utim, imaju opravdanje za ka\u0161njenja.<\/p>\n
“Ka\u0161njenja u postupcima obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet uzrokovana su velikim odlivom visokokvalifikovanog kadra posljednjih nekoliko godina iz Agencije, \u010dija mjesta se ne popunjavaju, \u0161to pogoduje pove\u0107anju interventno uvezenih lijekova. To postaje goru\u0107i problem \u010dijem se rje\u0161avanju treba pristupiti \u0161to prije”, tvrde iz ALM BiH.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Obra\u0107aju nam se zdravstvene ustanove s molbom da se sprije\u010di ulazak neprovjerenih, neregistrovanih lijekova koji \u010desto imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a \u010dijom primjenom se ispoljavaju brojna ne\u017eeljena dejstva kod pacijenata. Tvrde to iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALM BiH), te dodaju da su u pitanju problemi koji se odnose […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":74578,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[291,304],"tags":[3054,28,6120],"class_list":["post-195202","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-istaknuto","tag-agencija-za-lijekove","tag-lijekovi","tag-neegistrovni-lijekovi"],"yoast_head":"\n