Pristupanjem 2013. godine u \u010dlanstvo Evropske unije, Hrvatska se obavezala ispuniti kriterije za uvo\u0111enje eura i ulazak u schengenski prostor, \u0161to je nakon vi\u0161egodi\u0161njih priprema i evaluacije kriterija od strane nadle\u017enih evropskih tijela i realizirano, tako da \u0107e od pono\u0107i, \u010dim istekne teku\u0107a 2022. godina, Hrvatska slu\u017ebeno biti \u010dlanica eurozone i Schengena.<\/p>\n
Nekoliko minuta iza pono\u0107i, 1.\u00a0januara 2023. godine guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vuj\u010di\u0107 i ministar financija Marko Primorac na bankomatu u blizini HNB-a podi\u0107i \u0107e prve eure kako bi simboli\u010dno ozna\u010dili ulazak Hrvatske u eurozonu.<\/p>\n
Ujutro 1.\u00a0januara predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i Andrej Plenkovi\u0107 oti\u0107i \u0107e na grani\u010dni prijelaz Bregana gdje \u0107e ih do\u010dekati slovenska predsjednica Nata\u0161a Pirc Musar. Potom \u0107e Von der Leyen i Plenkovi\u0107 na Trgu bana Jela\u010di\u0107a popiti kafu i platiti je eurima, kako bi simboli\u010dno obilje\u017eili ulazak Hrvatske u schengenski prostor i eurozonu.<\/p>\n
Rije\u010d je o dva klju\u010dna vanjskopoliti\u010dka cilja koja su Hrvatskoj preostala nakon ulaska u NATO savez i Europsku uniju, dok se kao jo\u0161 neostvaren cilj \u010desto isti\u010de hrvatsko \u010dlanstvo u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).<\/p>\n
Od 1.\u00a0januara 2023. godine Hrvatska postaje 20. dr\u017eava \u010dlanica Evropske unije koja ulazi u eurozonu i svoju nacionalnu valutu, kunu, zamjenjuje eurom.<\/p>\n
Hrvatska je ve\u0107 visoko \u201ceuroizirana\u201d ekonomija jer je vi\u0161e od polovice doma\u0107e \u0161tednje i kredita u euru, dok vi\u0161e od dvije tre\u0107ine\u00a0privredne razmjene i isto toliko turista dolazi iz eurozone.<\/p>\n
Zamjena kune eurom proces je koji je tehni\u010dki zapo\u010deo isticanjem dvostrukih cijena koje su postale obavezne na gotovo svim prodajnim mjestima, a koje su mnogi trgovci uveli i prije propisanog roka, 5. septembra. Euro \u0107e slu\u017ebeno postati hrvatska valuta u pono\u0107 1.\u00a0januara 2023. godine, s tim da \u0107e do 14.\u00a0januara gra\u0111ani jo\u0161 uvijek mo\u0107i pla\u0107ati u kunama, dok \u0107e im povrat novca biti vr\u0161en u eurima, tek u izuzetnim slu\u010dajevima u kunama. O\u010dekuje se\u00a0da \u0107e maloprodajni lanci biti me\u0111u glavnim mjestima za konverziju preostalih kuna u eure, a za zamjenu kuna pripremaju se intenzivno i mali trgovci.<\/p>\n
Odre\u0111en je fiksni te\u010daj konverzije od 7,53450 HRK za 1 euro, po kojem \u0107e sva \u0161tednja na teku\u0107im i \u017eiro kunskim ra\u010dunima gra\u0111ana i poslovnih subjekata\u00a0od 1.\u00a0januara biti u svim bankama automatski pretvorena u euro prema fiksnom te\u010daju.<\/p>\n
Tehni\u010dki proces prelaska na euro u mnogim je aspektima zahtjevan, tako da je od 15.\u00a0decembra zbog reprogramiranja oko 2.700 od ukupno 4.000 bankomata na podru\u010dju Hrvatske izvan funkcije zbog njihove prilago\u0111avanja na euro nov\u010danice. Od 1.\u00a0januara\u00a0van funkcije \u0107e, zbog\u00a0prilago\u0111avanja\u00a0na euro, biti preostalih 1.300 bankomata, tako da je od 15.\u00a0decembra do 15.\u00a0januara podizanje gotovine na svim bankomatima za gra\u0111ane bez naknade, \u010dak i ako je rije\u010d o bankomatu druge banke. Banke upozoravaju gra\u0111ane kako \u0107e bankomati biti uglavnom van funkcije oko pono\u0107i u novogodi\u0161njoj no\u0107i i da se ranije pobrinu za gotovinu.<\/p>\n
Kriti\u010dari uvo\u0111enja eura, uglavnom s politi\u010dke krajnje ljevice i desnice, upozoravaju da je ga\u0161enje kune gubljenje monetarnog suvereniteta i dijela hrvatskog identiteta, ali i prilika trgovcima za pove\u0107anje cijena. No, inflatorni pritisci zbog uvo\u0111enja eura su minorni, izme\u0111u 0,2 i 0,4 posto, isti\u010du iz Ministarstva financija Hrvatske.<\/p>\n
Za euro je trebalo poduzeti \u0161iroke reforme koje su obuhvatale upravljanje javnim firmama, suzbijanje pranja novca, makroekonomske kriterije itd.<\/p>\n
Iz Hrvatska narodne banke poru\u010deno je da \u0107e ulaskom Hrvatske u europodru\u010dje gra\u0111ani i poduzetnici imati konkretne,\u00a0direktne i trajne koristi, kako \u0107e nestati valutni rizik, a Hrvatska \u0107e biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza.<\/p>\n
Od sredine\u00a0augusta 2022. godine vi\u0161e od 16 milijardi kuna, od ukupno 35,2 milijarde, povu\u010deno je iz opticaja, uglavnom jer su gra\u0111ani gotovinu prebacili na bankovne ra\u010dune kako bi konverzija u euro bila automatski izvr\u0161ena.<\/p>\n
Hrvatske eurokovanice proizvode se u Hrvatskoj kovnici novca od\u00a0jula ove godine, a banke, Hrvatska po\u0161ta (HP) i Finansijska agencija (FINA) dobile su po\u010detne pakete nov\u010danica i kovanica eura. Do sada je iskovano vi\u0161e od 400 miliona komada hrvatskih eurokovanica, \u0161to je iznad 96 posto planiranog, a u prodaji su euro paketi s nov\u010danicama i kovanicama za gra\u0111ane kojih je pripremljeno 1,2 miliona, a do sada prodano vi\u0161e od 680.000.<\/p>\n
Zamjena kuna za eure biti \u0107e\u00a0mogu\u0107a u bankama, poslovnicama Finansijske agencije i Hrvatske po\u0161te tokom 12 mjeseci od datuma uvo\u0111enja eura. Gra\u0111ani \u0107e mo\u0107i bez naknade zamijeniti 100 nov\u010danica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Nakon navedenih 12 mjeseci, zamjena kuna u eure vr\u0161it \u0107e se u Hrvatskoj narodnoj banci bez naknade.<\/p>\n
Hrvatska je po\u010detkom\u00a0decembra ove godine dobila jednoglasnu podr\u0161ku svih zemalja \u010dlanica EU-a za ulazak u Schengen od 1.\u00a0januara 2023. godine, \u010dime se schengensko podru\u010dje pro\u0161iruje prvi put nakon vi\u0161e od decenije.<\/p>\n
Ministri unutra\u0161njih poslova Evropske unije slu\u017ebeno su prihvatili da se Hrvatska pridru\u017ei schengenskom prostoru, dok su blokirali Bugarsku i Rumuniju, koje su tako\u0111er bile kandidatkinje.<\/p>\n
Ulaskom u Schengen ukida se grani\u010dna kontrola izme\u0111u Hrvatske i ostalih EU \u010dlanica Schengena, uklju\u010duju\u0107i Sloveniju i Ma\u0111arsku, s ciljem omogu\u0107avanja slobodnog kretanja ljudi i roba. Na vanjskim granicama Hrvatske, na granicama sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom grani\u010dna kontrola ostaje ista.<\/p>\n
Hrvatska tako postaje 27. \u010dlanica schengenskog prostora, od 1.\u00a0januara 2023. godine ukidaju se grani\u010dne kontrole na kopnenim i pomorskim grani\u010dnim prijelazima, a na prolje\u0107e, 26.\u00a0marta 2023, i\u00a0na aerodromima.<\/p>\n
Pristupanje Republike Hrvatske schengenskom prostoru bio je dugotrajan proces za vrijeme kojeg je Hrvatska morala ispuniti 281 kriterij. Tehni\u010dki kriteriji zna\u010de da je Hrvatska, uz pomo\u0107 EU fondova, trebala financirati, izgraditi i opremiti grani\u010dne prijelaze i ostalu infrastrukturu za potrebe policije u skladu s evropskim kriterijima, nabaviti tehni\u010dku opremu za nadzor granice, ulagati u informati\u010dke sisteme, u\u0107i u Schengenski informacioni sistem, uspostaviti sistem viza itd.<\/p>\n
Kao glavna prednost \u010dlanstva isti\u010de se slobodan ulaz u zemlju za turiste koji u Hrvatsku dolaze uglavnom automobilima iz schengenskog prostora, ali i slobodan\u00a0saobra\u0107aj osoba i roba.<\/p>\n
Ulaskom u Schengen, ukidaju se ukupno 73 grani\u010dna prijelaza, od kojih je 12 na moru, najvi\u0161e njih na granici s Ma\u0111arskom i Slovenijom. Hrvatska postaje dr\u017eava s najdu\u017eom kopnenom granicom, du\u017eom od 1.300 kilometara, unutar Schengena, s tim da ve\u0107inu vanjske grani\u010dne\u00a0linije \u010dini granica sa Bosnom i Hercegovinom.<\/p>\n
Migrantska kriza i teroristi\u010dka prijetnja najve\u0107i su izazovi za funkcionisanje schengenskog prostora. Najvi\u0161e kritika Hrvatskoj je upu\u0107eno od strane nevladinih organizacija koje se bave prihvatom migranata koje zamjeraju hrvatskoj policiji brutalna premla\u0107ivanja migranata koji ilegalno poku\u0161avaju, naj\u010de\u0161\u0107e iz BiH, u\u0107i na teritoriju Hrvatske. Smatraju\u00a0da policija ne provodi zakone EU i kr\u0161i ovlasti u postupanju.<\/p>\n
U novogodi\u0161njoj no\u0107i ulazak u Schengen simboli\u010dno \u0107e obilje\u017eiti hrvatski ministar vanjskih poslova i hrvatski ministar unutra\u0161njih poslova sa slovenskim kolegama na grani\u010dnim prijelazima sa Slovenijom koji \u0107e se otvoriti za slobodan saobra\u0107aj.<\/p>\n
Schengen podrazumijeva zajedni\u010dku politiku za vize za gra\u0111ane izvan Evropske unije koji dolaze na kra\u0107i period, omogu\u0107ava zajedni\u010dku borbu protiv kriminala kroz policijsku i pravosudnu saradnju.<\/p>\n
Schengenski prostor, zajedno s Hrvatskom, obuhvata teritorije 27 evropskih zemalja koje su usvojile schengenski sporazum potpisan 1985. godine u Schengenu u Luksemburgu, od \u010dega su 23 \u010dlanice Evropske unije i \u010detiri zemlje ne\u010dlanice \u2013 Norve\u0161ka, Island, \u0160vicarska i Lihten\u0161tajn. Schengenski prostor uglavnom funkcioni\u0161e kao podru\u010dje jedne dr\u017eave, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz podru\u010dja, ali bez unutra\u0161njih grani\u010dnih kontrola, pi\u0161e Preporod.info.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pristupanjem 2013. godine u \u010dlanstvo Evropske unije, Hrvatska se obavezala ispuniti kriterije za uvo\u0111enje eura i ulazak u schengenski prostor, \u0161to je nakon vi\u0161egodi\u0161njih priprema i evaluacije kriterija od strane nadle\u017enih evropskih tijela i realizirano, tako da \u0107e od pono\u0107i, \u010dim istekne teku\u0107a 2022. godina, Hrvatska slu\u017ebeno biti \u010dlanica eurozone i Schengena. Nekoliko minuta iza […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":80572,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[359,5727],"class_list":["post-193617","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sa-svih-strana","tag-hrvatska","tag-schengen"],"yoast_head":"\n