U dr\u017eavi u kojoj se i cipele kupuju na rate pove\u0107anje kamate i za 0,5% financijski je problem za ku\u0107ni bud\u017eet.<\/p>\n
Na\u017ealost, rast kamatnih stopa u BiH o\u010dekuje se ve\u0107 u januaru, a mala utjeha je to \u0161to \u0107e, prema najavama, one biti minimalne. U uslovima rasta kamatnih stopa pitanje s kojim se susre\u0107e najve\u0107i broj zadu\u017eenih gra\u0111ana jest kako rast kamata utje\u010de na njihovu ratu kredita.<\/p>\n
Ubla\u017eavanje inflacije<\/strong><\/p>\n U bankama u BiH kamatne stope na kredite prete\u017eno se ve\u017eu uz euribor. Euribor svakodnevno raste i za o\u010dekivati je da i banke u BiH pove\u0107aju rate kredita koji imaju ugovorene promjenjive kamatne stope.<\/p>\n – Europska centralna banka (ECB) tri je puta ove godine, a vrlo vjerovatno \u0107e jo\u0161 jednom do kraja godine, podigla svoje referentne kamatne stope, tako da nakon posljednje izmjene krajem oktobra kamatna stopa na depozite banaka iznosi 1,50%, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja 2% i kamatna stopa na mogu\u0107nost grani\u010dnog posu\u0111ivanja od ECB-a iznosi 2,25% – kazao je za Ve\u010dernji list Senad Softi\u0107, guverner Centralne banke BiH.<\/p>\n Prema njegovim rije\u010dima, ECB je pove\u0107ao kamatne stope u cilju ubla\u017eavanja zna\u010dajnog rasta inflacije, koja je i dalje veoma visoka, mnogo ve\u0107a od ciljanog nivoa ECB-a.<\/p>\n Prema najavama iz ove institucije, ona \u0107e u predstoje\u0107em periodu nastaviti s pove\u0107anjem, a nivo i intenzitet \u0107e ovisiti o njihovu vi\u0111enju ekonomskih i inflatornih kretanja.<\/p>\n Osim pove\u0107anja kamatnih stopa, ECB je promijenio uslove programa ciljanih operacija kreditiranja, koji su sada manje privla\u010dni bankama.<\/p>\n – U skladu s ovim, o\u010dekuje se da \u0107e ekonomska aktivnost posljedi\u010dno sljede\u0107ih mjeseci oslabjeti i vjerovatno \u0107e do kraja godine ostati slaba kao i u prvom dijelu 2023. Zbog visoke inflacije, problema s opskrbom energentima i op\u0107e zabrinutosti za o\u010dekivati je da \u0107e stanovni\u0161tvo manje tro\u0161iti. Vrlo je realno da \u0107e se sve ovo odraziti na ekonomije i bankarski sektor EU-a, pa i druge, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161. U tom smislu mogu\u0107e je da pri uskla\u0111ivanju kamatnih stopa s novim uvjetima kod kreditnih ugovora s promjenjivom kamatnom stopom do\u0111e do uskla\u0111ivanja kamatnih stopa s aktuelnim uslovima. Vjerujem da \u0107e pri tome banke nastojati da to bude minimalno imaju\u0107i u vidu da su trenutno u bankama u BiH puno zna\u010dajniji doma\u0107i izvori financiranja, potra\u017enja za kreditima nije intenzivna, a i procjene kreditne sposobnosti su o\u0161trije zbog makroekonomskog okru\u017eja.<\/p>\n U tom kontekstu ne vjerujem da \u0107e u inicijalnom periodu u\u010dinak prelijevanja politike ECB-a biti sna\u017ean. Banke su svjesne da bi zna\u010dajan rast kamatnih stopa na kredite zna\u010dio i pogor\u0161anje u kvaliteti dijela kreditnog portfelja – ka\u017ee Softi\u0107.<\/p>\n Koliko raste rata<\/strong><\/p>\n \u0160ta ovo pove\u0107anje kamatnih stopa zna\u010di prosje\u010dnom gra\u0111aninu, za Buku je objasnio doktor ekonomskih znanosti i direktor PREF-a Milo\u0161 Gruji\u0107:<\/p>\n – Primjera radi, ako ste uzeli kredit pro\u0161le godine u iznosu od 100.000 KM na 20 godina, po kamatnoj stopi od oko 3,5%, imali ste ratu od 580 KM. Me\u0111utim, tada je euribor bio ispod nule, a po bankarskoj formuli, kada se ra\u010duna kamatna stopa, to je nula plus 3,5%, \u0161to je 3,5%. Sada je euribor pre\u0161ao 2% i kada na to dodate 3,5%, imate 5,5% i mjese\u010dnu ratu od 680 KM. Zna\u010di, rata je ve\u0107a za 100 KM. Do kada \u0107e to jo\u0161 i\u0107i, pitanje je svih pitanja.<\/p>\n Izvor: Ve\u010dernji.ba<\/p>\n<\/div>\n <\/p>\n<\/div>\n