Brojni zakoni u Bosni i Hercegovini postoje samo na papiru, a kad treba da se provedu, negdje zaka\u017ee. Procedure su spore, pravda \u010desto predaleka. Tako i izmjene Krivi\u010dnog zakona kojima je negiranje genocida postalo ka\u017enjivo digle su veliku pra\u0161inu. Dr\u017eavne institucije su upravo zbog toga bile blokirane. No, izmjene su ostale, institucije kako-tako po\u010dele s radom, ali primjena zakona, \u010dini se, u praksi jo\u0161 nije za\u017eivjela.<\/p>\n
23. jula pro\u0161le godine tada\u0161nji visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je izmjene Krivi\u010dnog zakona kojima negiranje genocida i drugih presu\u0111enih ratnih zlo\u010dina postaje ka\u017enjivo. Jedanaest mjeseci kasnije u Tu\u017eila\u0161tvu Bosne i Hercegovine stoji vi\u0161e od 40 prijava, ali za negiranje genocida niko nije ka\u017enjen, niti je podignuta ijedna optu\u017enica.<\/p>\n
Satko Mujagi\u0107, danas magistar prava, a nekada zarobljenik dva podrinjska logora, podnio je prijavu protiv Milorada Dodika, \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine jo\u0161 10. augusta, a zbog njegovih izjava o genocidu u medijima. U decembru je posljednji put razgovarao s tu\u017eiocima, a nakon toga, pri\u010da nam Mujagi\u0107, ne zna ni\u0161ta o svojoj prijavi. Pretpostavlja samo, ka\u017ee nam, da prijavljenog Dodika nikad niko nije pozvao ni na razgovor.<\/p>\n
\u201cNe mogu re\u0107i ni dokle se stiglo, a kamo li da je neko to obradio, da je oti\u0161ao na sud. Ne znam \u0161ta je problem. Mogu da ka\u017eem da sam jako razo\u010daran postupanjem Tu\u017eila\u0161tva, odnosno nepostupanjem\u201d, komentira Mujagi\u0107.<\/p>\n
Identi\u010dno je i u drugim slu\u010dajevima. Razo\u010daranost \u0161to nakon skoro godinu niko nije odgovarao ne kriju ni u Pokretu majke enklava Srebrenica i \u017depa i Udru\u017eenju \u017ertava i svjedoka genocida. S njima je razgovarao vr\u0161ilac du\u017enosti glavnog tu\u017eioca, ali sve \u0161to su saznali je da se na predmetima radi. Od Tu\u017eila\u0161tva tra\u017ee konkretnu akciju, ali poru\u010duju i da se ne\u0107e libiti da pi\u0161u \u017ealbe vi\u0161im organima sudske vlasti.<\/p>\n
\u201cDat \u0107emo odre\u0111eni period i slobodu Tu\u017eila\u0161tvu da odradi svoj dio posla, obratit \u0107emo se Visokom sudskom i tu\u017eila\u010dkom vije\u0107u i nakon njih, ukoliko ni tada ne bude reakcije, postoji i ona zadnja opcija: da tra\u017eimo od Ustavnog suda BiH za\u0161titu prava gra\u0111ana i pojedinaca\u201d, isti\u010de Murat Tahirovi\u0107, predsjednik Udru\u017eenja \u017ertava i svjedoka genocida.<\/p>\n
Iz Tu\u017eila\u0161tva, s druge strane, za Federalnu televiziju poru\u010duju da rade na svim zaprimljenim prijavama. Ali dodaju da krajnju odluku ote\u017eava to \u0161to prijave ne dolaze od nadle\u017enih policijskih agencija, ve\u0107 gra\u0111ana protiv drugih gra\u0111ana ili politi\u010dara zbog izjava u janom prostoru.<\/p>\n