Danas se obilje\u017eava 30 godina od doga\u0111aja u nekada\u0161njoj Dobrovolja\u010dkoj ulici u Sarajevu.<\/p>\n
Tre\u0107eg maja 1992. tokom povla\u010denja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku, do\u0161lo do vatrenog okr\u0161aja izme\u0111u Teritorijalne odbrane BiH i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Izlazak kolone pripadnika JNA iz Sarajeva prethodno je dogovoren u zamjenu za pu\u0161tanje na slobodu dan ranije otetog i zarobljenog predsjednika Predsjedni\u0161tva Republike BiH Alije Izetbegovi\u0107a na Sarajevskom aerodromu.<\/p>\n
Tog dana, prema svjedo\u010denju generala Milutina Kukanjca, tada\u0161njeg komandanta Druge vojne oblasti JNA u slu\u010daju \u201cDobrovolja\u010dka\u201d, ubijeno je \u0161est pripadnika JNA, dok je u konvoju ukupno bio 261 pripadnik JNA. Istragom Tu\u017eila\u0161tva BiH utvr\u0111eno je da je tokom napada ubijeno sedam i ranjeno 14 osoba, nakon \u0161to su onesposobljene za borbu.<\/p>\n
O la\u017eima koje godinama prate de\u0161avanja u Dobrovolja\u010dkoj, prije nekoliko godina je u listu Danas pisao Rade Radovanovi\u0107.<\/p>\n
– A la\u017e je u tome da i ove, kao i prethodnih godina, mediji u Srbiji kao i oni u Republici Srpskoj, objavljuju sve i sva\u0161ta o slu\u010daju Dobrovolja\u010dka, o zlo\u010dinu u Sarajevu 3. maja 1992, kada je u napadnutoj koloni pripadnika JNA ubijeno, uporno se tvrdi \u2013 42 ljudi. Banjalu\u010dki Republi\u010dki centar za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina nudi i specifikaciju \u017ertava: poginulo je 10 oficira, 28 vojnika i \u010detiri gra\u0111anska lica. Istina, me\u0111utim, izgleda druga\u010dije. Prilikom napada na kolonu vozila u kojoj su bili pripadnici JNA, 3. maja 1992. u Dobrovolja\u010dkoj ulici u Sarajevu, poginulo je, po sudskoj verziji sedmoro, a po svedo\u010denju generala JNA Milutina Kukanjca, koji je i sam bio u pomenutoj koloni pa \u017ertve navodi po imenu \u2013 \u0161estoro ljudi, pi\u0161e Radovanovi\u0107.<\/p>\n
Da bi se razumjelo u ovom slu\u010daju, mora se znati \u0161ta se de\u0161avalo \u2013 ne 3. nego 2. maja 1992. u ratnom Sarajevu.<\/p>\n
– Tokom aprila 1992. u Sarajevu je ubijeno 225 ljudi, ali \u0107e drugi maj 1992. ostati zabilje\u017een u istoriji kao poslednji propali poku\u0161aj jo\u0161 uvijek formalno postoje\u0107e JNA da zauzme centar grada, podijeli ga i stavi pod svoju kontrolu. Napad je po\u010deo u ranim jutarnjim satima granatiranjem sa ve\u0107 uveliko utvr\u0111enih polo\u017eaja na brdima oko Sarajeva. \u010citav sat i po, Mladi\u0107evi i Karad\u017ei\u0107evi artiljerci tu\u0107i \u0107e iz svih tenkova, topova i ostalih oru\u0111a po Predsjedni\u0161tvu, Skup\u0161tini, Narodnom pozori\u0161tu, Domu sindikata\u2026 Po naju\u017eem gradskom jezgru, po Op\u0161tini Stari grad, ali i po Novom Sarajevu. Bio je to po\u010detak ostvarenja monstruoznog plana \u2013 kasnije ozna\u010denog kao najdu\u017ea opsada jednog grada u novijoj istoriji \u2013 1.395 dana! \u2013 \u0161to \u0107e \u017eivotima platiti 14.011 gra\u0111ana Sarajeva, me\u0111u kojima i vi\u0161e od 1.600 dece\u2026, pi\u0161e Radovanovi\u0107 i nastavlja:<\/p>\n
– Pomenutog drugog maja 1992, nakon kanonade sa brda, uslijedio je napad na centar grada, uz kori\u0161\u0107enje tenkova, oklopnih transportera i pje\u0161adijskog naoru\u017eanja. Ovom iznenadnom akcijom JNA je poku\u0161ala da osvoji zgradu Predsjedni\u0161tva i ostale dr\u017eavne institucije. Stratezi raspada biv\u0161e Jugoslavije tako su htjeli da poka\u017eu kako legalno izabrana vlast, tada ve\u0107 me\u0111unarodno priznate i nezavisne BiH, \u010dlanice Ujedinjenih nacija, ne vlada ni u Sarajevu. Me\u0111utim, na poku\u0161aj proboja i paljbu iz tenkova i oklopnih transportera, u podru\u010dju Skenderije, oko Predsjedni\u0161tva i iz ulica centra grada \u2013 grupe sarajevskih teritorijalaca odgovaraju projektilima iz zolja, osa, ru\u010dnih baca\u010da, automatskog oru\u017eja\u2026 Poslije celodnevnih sukoba 2. maja, tako je pogo\u0111eno i uni\u0161teno nekoliko oklopnih transportera i tenkova, a u njima ginu vojnici i oficiri JNA\u2026 Koliko njih \u2013 tog 2. maja 1992? NJih 35 (trideset petoro!) \u2013 odnosno, ta\u010dno onoliko koliko iznosi razlika izme\u0111u 42 mrtva (kako se tvrdi) i 7 (sedam ) \u2013 koliko je utvr\u0111eno da je stvarno izginulo u Dobrovolja\u010dkoj ulici, 3. maja 1992.<\/p>\n
Tu\u017eila\u0161tvo Bosne i Hercegovine podiglo je optu\u017enicu u predmetu “Dobrovolja\u010dka” kojom je obuhva\u0107eno deset osoba, a koja se odnosi na doga\u0111aje od 3. maja 1992. godine.<\/p>\n
Optu\u017eeni su Ejup Gani\u0107 (1946.), Zaim Backovi\u0107 (1954.), Hamid Bahto (1961.), Hasan Efendi\u0107 (1934.), Fikret Muslimovi\u0107 (1948.), Jusuf Pu\u0161ina (1949.), Bakir Alispahi\u0107 (1956.), Enes Bezdrob (1961.), Ismet Dahi\u0107 (1954.) i Mahir \u017di\u0161ko (1971.), saop\u0107eno je iz Tu\u017eila\u0161tva BiH.<\/p>\n
O slu\u010daju \u201cDobrovolja\u010dka\u201d stav je dao i Ha\u0161ki sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovolja\u010dkoj ulici bila legitimna vojna meta, pi\u0161u Vijesti.ba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas se obilje\u017eava 30 godina od doga\u0111aja u nekada\u0161njoj Dobrovolja\u010dkoj ulici u Sarajevu. Tre\u0107eg maja…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":170505,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[291],"tags":[974],"acf":[],"yoast_head":"\n