U petak, 16. aprila, u 5.30 ujutro, HVO je istovremeno napao naselja Vitez, Stari Vitez, Ahmi\u0107i, Nadioci, \u0160antici, Piri\u0107i, Novaci, Puti\u0161 i Donja Ve\u010deriska. Hrvatski stanovnici tih sela su pravovremeno upozoreni o napadu, a neki su \u010dak i sudjelovali u njemu. Hrvatske \u017eene i djeca su evakuirani dan prije borbi.<\/p>\n
Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ceste, a napad je zapo\u010deo sa tri strane kako bi se stanovni\u0161tvo u bijegu usmjerilo prema jugu gdje su vojnici \u010dekali i pucali na ljude. Male skupine od oko pet do deset vojnika i\u0161le su od ku\u0107e do ku\u0107e, palili ih te ubijali ili tjerali mje\u0161tane. Na kraju, Ahmi\u0107i su te\u0161ko razoreni. Ubijeno je 116 osoba, od \u010dega su 32 bili \u017eene, a 11 djeca mla\u0111a od 18 godina. Najmanje ubijeno dijete bilo je staro tek tri mjeseca.<\/p>\n
Nakon po\u010dinjenog zlo\u010dina, na lice mjesta stigli su britanski vojnici iz sastava UNPROFOR-a, koje su u selu do\u010dekale nezamislive scene. Prizori\u0161te stra\u0161nog zlo\u010dina bilo je potresno o \u010demu ostaje zabilje\u017eeno svjedo\u010danstvo i u ovom videu.<\/p>\n
Po\u010dinitelji su bili pripadnici sljede\u0107ih jedinica: Anti-teroristi\u010dka bojna Vojne Policije HVO-a \u201cJokeri\u201d, Vite\u0161ka brigada HVO-a, PPN Vitezovi te brigada \u201cNikola \u0160ubi\u0107 Zrinski\u201d.<\/p>\n
Za ovaj zlo\u010din osu\u0111eni su: Dario Kordi\u0107 (25 godina zatvora), Zoran, Mirjan i Vlatko Kupre\u0161ki\u0107 osu\u0111eni su na zatvorsku kaznu od 6 do 10 godina zbog sudjelovanja u napadu, no pravomo\u0107nom presudom su 2001. oslobo\u0111eni krivnje. Drago Josipovi\u0107 dobio je 12, a Vladimir \u0160anti\u0107 18 godina zatvora. Dragan Papi\u0107 oslobo\u0111en je krivice.<\/p>\n
Planirani pokolj<\/strong><\/p>\n Da je pokolj u Ahmi\u0107ima bio detaljno planiran tvrdi i\u00a0dr. Amir Kliko<\/strong>, v. d. direktora Instituta za istra\u017eivanje zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Njegovo izlaganje od prije dvije godine ponovo prenosimo u nastavku:<\/p>\n \u2013 Zlo\u010dini, koje je izvr\u0161io HVO u Ahmi\u0107ima i drugim vite\u017eanskim selima i naseljima 16. aprila i u danima poslije, nisu slu\u010dajni niti po\u010dinjeni od nekontroliranih jedinica koje nisu priznavale komandu Tihomira Bla\u0161ki\u0107a i Darija Kordi\u0107a. Ti zlo\u010dini nisu neplanirana posljedica borbenih djelovanja, a \u017ertve nisu njihova kolateralna \u0161teta. Naprotiv, pomno su isplanirani od strane Bla\u0161ki\u0107a, Kordi\u0107a i njihovih najbli\u017eih saradnika. Ahmi\u0107i nikako nisu \u201eslu\u010daj\u201c nego dobro osmi\u0161ljen plan. To dokazuje i \u010dinjenica da Bla\u0161ki\u0107 nije htio izdati pismenu naredbu za napad iako su to od njega zahtijevali predstavnici vlade HVO Vitez. Nije \u017eelio ostaviti nikakav pisani trag jer je odli\u010dno znao \u0161ta \u0107e se desiti.<\/p>\n Za izvr\u0161enje zlo\u010dina, doveo je u rejon Viteza i specijalne jedinice HVO-a sa drugih op\u0107ina, a koje su ve\u0107 ranije \u201eomirisale krv\u201c u oru\u017eanim sukobima sa ARBiH. Tako su 14. aprila stigli D\u017eokeri, specijalna jedinica HVO-a iz Busova\u010de pod komandom Ante Sli\u0161kovi\u0107a. Sa lokalnim jedinicama odmah su blokirali grad i narednog dana po\u010deli hapsiti bo\u0161nja\u010dke mu\u0161karce starije od 14 godina. Sutradan je iz zatvora HVO-a u Kaoniku, kojim je upravljao Zlatko Aleksovski, pu\u0161ten na slobodu Miroslav Bralo zvani Cicko. On je u januaru 1993. na posebno svirep na\u010din u Nadiocima, selu blizu Ahmi\u0107a, ubio Salki\u0107 Esada u njegovoj ku\u0107i. Stavio je eksploziv na Salki\u0107evo tijelo i uni\u0161tio ga. U Ahmi\u0107ima je 16. aprila ubio desetine Bo\u0161njaka. Zbog ubijanja je i pu\u0161ten na slobodu \u0161to zorno pokazuje planiranost izvr\u0161enja pokolja Bo\u0161njaka u tom selu.<\/p>\n Referent Slu\u017ebe informativne sigurnosti brigade Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinski iz Busova\u010de procjenjivao je u svom izvje\u0161taju Bla\u0161ki\u0107u 14. aprila da bi ARBiH mogla izvesti napad na Busova\u010du novim pravcima radi te\u0161ke konfiguracije terena preko kojih je ranije napadala. Ova procjena bitna je zbog utvr\u0111ivanja zna\u010daja Ahmi\u0107a za HVO i razumijevanje \u017eestine i brutalnosti njegovog napada na to selo. HVO je prepoznao va\u017enost Ahmi\u0107a, Donje i Gornje Rovne, Pezi\u0107a, Vranjske i Kru\u0161\u010dice za ono \u0161to je planirao izvesti u srednjoj Bosni. Glavninu snaga koncentrirao je do 15. aprila prema tim selima, a Slu\u017eba informativne sigurnosti brigade Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinski otkriva zbog \u010dega. Ta slu\u017eba procijenila je da ARBiH namjerava pokrenuti ve\u0107e snage pravcem: Zenica \u2013 Vra\u017eale \u2013 Dobriljeno \u2013 Vrhovine \u2013 Ahmi\u0107i \u2013 Donja Rovna \u2013 Vranjska sa ciljem odsjecanja Busova\u010de od Viteza koje bi nastalo nakon fizi\u010dkog spoja ARBiH iz pravca Ahmi\u0107a sa svojim snagama koje su se od januara nalazile odsje\u010dene u \u0161irem rejonu Kru\u0161\u010dice. Doga\u0111aji koji su uslijedili nakon 16. aprila pokazali su da ARBiH nije imala nikakvih sli\u010dnih namjera.<\/p>\n U informaciji datoj Slu\u017ebi informativne sigurnosti HR HB 8. februara 1994. predsjednik vlade HVO Vitez, Ivan \u0160anti\u0107, i predstojnik ureda za informiranje iste vlade, Pero Skopljak, objasnili su ko je i zbog \u010dega po\u010deo sukob na podru\u010dju Viteza 16. aprila 1993. godine. Prema njihovim svjedo\u010denjima, 15. aprila 1993. odr\u017ean je pro\u0161ireni sastanak komande operativne zone Srednja Bosna kojeg su vodili Kordi\u0107 i Bla\u0161ki\u0107. Tom prilikom donesena je odluka da se sljede\u0107i dan otpo\u010dne sa \u201enapadom na muslimane.\u201c Kada su saznali za planirani napad, \u0160anti\u0107 i Skopljak su oti\u0161li do Kordi\u0107a da ga zamole da se napad odlo\u017ei za jedan dan kako bi se izvr\u0161ile kvalitetne pripreme za tako op\u0161irnu akciju. Odbio je. Napad je, prema \u0160anti\u0107evim i Skopljakovim rije\u010dima, po\u010deo po planu, ali situacija zate\u010dena na terenu \u201epobila je\u201c, kako su izjavili njih dvojica, \u201eKordi\u0107eve tvrdnje da su muslimani bili spremni za napad na HVO.\u201c Oni dalje ka\u017eu: \u201eu Ahmi\u0107ima su muslimani na\u0111eni u pid\u017eamana\u2026Ubrzo se planirani napad, koji je imao za namjeru ostvariti totalnu pobjedu HVO-a, po\u010deo odvijati ne\u017eeljenim tokom. Produkt toga je prerastanje dota\u0161anjih sukoba sa muslimanima u pravi rat\u2026\u201c<\/p>\n Vlada HVO Vitez odr\u017eala je, nakon \u0160anti\u0107evog i Skopljakovog razgovora sa Bla\u0161ki\u0107em i Kordi\u0107em, vanrednu sjednicu u 22,00 sati. Naredila je svim predstojnicima da u toku no\u0107i izvr\u0161e pripreme u duhu Bla\u0161ki\u0107eve naredbe za napad koju je tra\u017eila napismeno jer ju je dobila usmeno. Iako su svi predstojnici vlade prihvatili da izvr\u0161e zadatke koje su dobili od Kordi\u0107a i Bla\u0161ki\u0107a, jednoglasno su zaklju\u010dili da \u0107e naredba izazvati katastrofalne posljedice. U zaklju\u010dku, koji su svi potpisali, ka\u017eu: \u201e\u2026I pored toga \u0161to svi predstojnici VLADE prihvataju da izvr\u0161e svoje zadatke, jednoglasno je zaklju\u010deno da \u0107e prema politi\u010dkoj procjeni u Vitezu navedena ZAPOVJED, bez obzira na krajnji ishod, dovesti do katastrofalnih posljedica po op\u0107inu Vitez. Jednoglasan stav VLADE je da bi u ovom momentu bilo bolje primjeniti druge metode (blokade, ultimatume, diverzije, aktiviranje me\u0111unarodnih institucija)\u2026\u201c Sastanku su prisustvovali Ivan \u0160anti\u0107, predsjednik vlade, i predstojnici Vlado Alilovi\u0107, \u017deljko Topalovi\u0107, Franjo Alilovi\u0107, Stipo Kri\u017eanac, Bla\u017e Kesi\u0107, Marijan Skopljak, Pero Skopljak, Josip Mari\u0107, Marko Knezovi\u0107, Bruno Buzuk i Dragan Rado\u0161.<\/p>\n Foto: SENSE Centar za tranzicijsku pravdu<\/p>\n<\/div>\n Iz zaklju\u010dka ove sjednice jasno je da su svi u\u010desnici bili svjesni posljedica koje \u0107e izazvati provo\u0111enje naredbe za napad na ARBiH. Vjerovatno su radi vlastite pravne za\u0161tite od odgovornosti prema o\u010dekivanim posljedicama, tra\u017eili napismeno naredbu \u0161to su, tako\u0111er iz istih razloga, Kordi\u0107 i Bla\u0161ki\u0107 izbjegavali. Me\u0111utim, bez obzira na rezerve prema naredbi zbog o\u010dekivanih i sigurnih posljedica, niko nije ponudio ostavku na funkciju i svi su prihvatili dobijene zada\u0107e i sa njima svu krv pobijenih vite\u017eanskih Bo\u0161njaka sljede\u0107e jutro i nekoliko narednih dana.<\/p>\n Dario Kordi\u0107, zaprijetio je javno, 1. februara 1993. godine, preko studija Vitez, Televizije HZ HB, srednjobosanskim Bo\u0161njacima da \u0107e nestati. Ta prijetnja po sadr\u017eaju je gotovo identi\u010dna, a po poruci ista, kao \u010duvena Karad\u017ei\u0107eva na zasjedanju bosanskohercegova\u010dke skup\u0161tine sredinom oktobra 1991. godine. Kordi\u0107 je 1. februara zaprijetio Bo\u0161njacima slijede\u0107im rije\u010dima: \u201eNemojte se igrati s time! Budete li i\u0161li na neku od drugih op\u0107ina, mo\u017ee se desiti ne samo da ne bude dr\u017eave BiH, nego da ne bude ni muslimanskog naroda.\u201c<\/p>\n U no\u0107i, 15. aprila, \u010dvrsto je odlu\u010dio dokazati naredno jutro da 1. februara nije \u201cpucao u prazno\u201d. Sutradan je cijelo bo\u0161nja\u010dko selo uni\u0161teno, zajedno sa stanovni\u0161tvom, a ni ve\u0107ina ostalih nisu pro\u0161la bez krvavih posljedica.<\/p>\n Od sredine do kraja aprila 1993. godine HVO izvr\u0161io i brojne druge pojedina\u010dne i masovne zlo\u010dine u drugim vite\u017eanskim selima i naseljima, ali i na podru\u010dju nekih drugih srednjobosanskih op\u0107ina. Na primjer, u kiselja\u010dkom selu Rotilj 18. aprila ubio je sedam Bo\u0161njaka od \u010dega jednog dje\u010daka, izbjeglicu iz Kralupa kod Visokog, i dvije \u017eene. Jedna od ove dvije ubijene \u017eene premla\u0107ena je do te mjere da su joj polomljene neke kosti, zatim je zlostavljana no\u017eem, silovana i zaklana. U kiselja\u010dkom selu Svinjarevo 18. i 19. aprila ubijeno je 9-11 Bo\u0161njaka. Sedam le\u0161eva je spaljeno. U kiselja\u010dkom selu Vi\u0161njica ubijeno je sedam Bo\u0161njaka. Jedan od ubijenih, Topalovi\u0107 Me\u0161an, bio je nepokretna osoba. U krevetu ga je, pred amid\u017eom Safetom, starcem, zaklao pripadnik HVO-a. Safet je poznavao ubicu. U kiselja\u010dkom selu Gomionica ubijena su \u010detiri Bo\u0161njaka. U gradu Kiseljaku su 26. aprila pripadnici VP HVO-a iz Travnika ubili starca Topalovi\u0107 Ahmeta, nepokretnog Topalovi\u0107 Sabriju i \u0161esnaestogodi\u0161njeg dje\u010daka Adila iz iste porodice. Istog dana u Busova\u010di je Andrija\u0161evi\u0107 Ivica ubio i zapalio Kermo Alagu, Kermo Nevzudina i Pezer Smaju.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/tuzlainfo.ba\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/1604_ahmici2.jpg\")
<\/p>\n