Obilje\u017eavanje 8. aprila \u2013 Svjetskog dana Roma prilika je da se prisjetimo Rada Uhlika, va\u017enog
\nnau\u010dnika, profesora, akademika i velikog humaniste \u010diji je gotovo cijelokupan profesionalni \u017eivotopis
\nu znaku ljudi sa margine dru\u0161tva. Zavi\u010dajna zbirka Narodne i univerzitetske biblioteke \u201eDervi\u0161 Su\u0161i\u0107\u201c
\nTuzla, Uhlika danas svrstava u red zavi\u010dajnih autora. Ro\u0111en je na samom kraju 19. stolje\u0107a, poha\u0111ao
\nje osnovnu \u0161kolu u Mostaru i Tuzli, srednju u Be\u010du, a nakon Prvog svjetskog rata zavr\u0161io studij
\ngermnaistike na Beogradskom univerzitetu. Tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a radio je kao gimnazijski
\npofesor u Tuzli i Prijedoru, a poslije Drugog svjetskog rata u Zemaljskom muzeju u Sarajevu kao
\nkustos.<\/p>\n
Rade Uhlik prvi je bosanskohercegova\u010dki lingvist i romolog, koji je svoj \u017eivot posvetio Romima i
\nprou\u010davanju kulture Roma. Kao dobar poznavalac romskog jezika za vrijeme slu\u017ebovanja u Tuzli, gdje
\nje radio kao profesor njema\u010dkog, francuskog i srpskohrvatskog jezika, Uhlik je intenzivno radio na
\nizu\u010davanju jezika i obi\u010daja Roma.
\nO jeziku i kulturi Roma do samog Uhlikovog istra\u017eivanja, skoro da nismo ni\u0161ta znali. Kako isti\u010de Alojz
\nBenac: \u201eBila je to praznina koju niko nije \u017eelio da ispuni, jer prije njega su postojale samo neke
\nzabilje\u0161ke i mali prilozi\u201c. Svoja terenska istra\u017eivanja, kao i prikupljanje gra\u0111e obavljao je u Bosni i
\nHercegovini ali i regionu. Poznato je da su njegova izu\u010davanja romskog jezika bila \u010desto vezana i za
\nposjete romskim naseljima oko Tuzle, naro\u010dito Kiseljaka. Bio je poliglota ali je pravi domen njegovog
\nrada bilo izu\u010davanje jezika, knji\u017eevnosti i folklora Roma.
\nRezutat njegovog nau\u010do-istra\u017eiva\u010dkog rada su brojne knjige i stru\u010dni i nau\u010dni radovi koji su
\nobjavljivani unutar va\u017enih \u010dasopisa. Danas Zavi\u010dajna zbirka \u010duva neka od brojnih Uhlikovih djela,
\nme\u0111u kojima je posebno va\u017ean \u201eSrpskohrvatsko-ciganski re\u010dnik: (romane alava)\u201c, objavljen 1947.
\ngodine, antologiju \u201eCiganska poezija\u201c (koautorstvo sa Brankom V. Radi\u010devi\u0107em), priloge objavljivane
\nunutar nau\u010dih \u010dasopisa Zemaljskog muzeja, Orijentalnog instituta, Instituta za prou\u010davanje folklora u
\nSarajevu, izdanjima ANUBiH. Danas kada romskom jeziku prijeti zaborav Uhlikov stvarala\u010dki opus od
\nneprocjenjive je vrijednosti i zna\u010daja u pogledu o\u010duvanja kulturnog identiteta Roma.
\nRade Uhlik je umro 1991. godine u Sarajevu.
\nKao znak sje\u0107anja na ovog va\u017enog profesora, jedna od tuzlanskih ulica nosi njegovo ime. Unutar
\nbrojnih naslova knjiga posve\u0107enih na\u0161em gradu uvr\u0161teno je i ime profesora Uhlika.
\nA jedan od takvih naslova je i knjiga \u201eBosanski kontrapunkt\u201c, autorice Borke Tomljenovi\u0107, na koju je
\nprofesor ostavio sna\u0161an uticaj. U svojoj knjizi sje\u0107anja ona je zapisala:<\/p>\n
(…)Mlad i potpuno neusiljen, on se u mnogo \u010demu razlikovao od drugih na\u0161ih profesora. Me\u0111u
\nraznim osobinama koje su ga odvajale od ostalih profesora bio je njegov veliki interes za ciganski jezik
\ni folklor. Cigani ili Romi, sa\u010dinjavali su jedan element vi\u0161e u \u010dudnoj mje\u0161avini religija, nacionalnosti i
\njezika \u0161to su koegzistirali u Bosni. Kako su Cigani u\u017eivali glas nepouzdanog naroda bez stalnog
\nboravi\u0161ta, Uhlik je svojim odlascima u jadne \u010datrlje tih Cigana Karavlaha, koje su se nalazile u jednom
\nkutu Srpske varo\u0161i, skandalizirao ljude u na\u0161em gradu. Pri\u010dalo se kako ih on \u010desto prati na njihovim
\nlutanjima i putovanjima da bi se na taj na\u010din \u0161to bolje upoznao s njihovim jezikom i obi\u010dajima (…).
\n(…) Njegovi \u010dasovi nisu nikada bili formalnog karaktera kao \u0161to su bili \u010dasovi profesora koji su
\npredavali po ustaljenoj rutini. Svaki njegov sat je donosio ne\u0161to novo i predstavljao neko iznena\u0111enje.
\nPremda se on pridr\u017eavao onoga \u0161to je bilo predvi\u0111eno nastavnim programom, on je to znao u\u010diniti
\nzanimljivim tako \u0161to je dodavao ne\u0161to naizgled bez veze, ne\u0161to neo\u010dekivano. Jednom nam je prilikom
\nizrecitirao malu pjesmu na turskom, jednom od mnogo jezika koje je dobro govorio. Mi smo bili
\no\u010darani kad smo u toj pjesmi prepoznali rije\u010d \u201ekarpuz\u201c, koja u Bosni slu\u017ei kao sinonim za lubenicu (…).<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Obilje\u017eavanje 8. aprila \u2013 Svjetskog dana Roma prilika je da se prisjetimo Rada Uhlika, va\u017enog nau\u010dnika, profesora, akademika i velikog humaniste \u010diji je gotovo cijelokupan profesionalni \u017eivotopis u znaku ljudi sa margine dru\u0161tva. Zavi\u010dajna zbirka Narodne i univerzitetske biblioteke \u201eDervi\u0161 Su\u0161i\u0107\u201c Tuzla, Uhlika danas svrstava u red zavi\u010dajnih autora. Ro\u0111en je na samom kraju 19. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":168750,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[1593,4523],"class_list":["post-168749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-biblioteka-dervis-susic","tag-svjetski-dan-roma"],"yoast_head":"\n