Me\u0111u brojnim poskupljenjima, koja svakodnevno priti\u0161\u0107u osiroma\u0161ene ku\u0107ne prora\u010dune, je i meso. Pandemija, poskupljenje goriva, rat u Ukrajini uticali su na rast cijena sto\u010dne hrane, a samim tim i cijena mesa i do 30 posto, pi\u0161e BHRT.<\/p>\n
U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine najavljuju mogu\u0107u nesta\u0161icu svinjskog i june\u0107eg mesa, jer doma\u0107i farmeri pokrivaju tek 30 posto tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n
U mesnicama vrtoglave cijene. Kilogram tele\u0107eg buta ko\u0161ta 28 maraka, june\u0107eg 19,5 maraka, a svinjskog 10, a pile\u0107ih krilaca 13 maraka. Vlasnik mesnice ka\u017ee da je pandemija najve\u0107i uzrok rasta cijena mesa, ali i pro\u0161logodi\u0161nja su\u0161a.<\/p>\n
“Ostao je isti broj potro\u0161a\u010da, samo se smanjila kupovna mo\u0107. Onaj ko je uzimao kilogram, uzima sad pola kilograma. Od nove godine najvi\u0161e su oti\u0161la junetina za 20 odsto su oti\u0161le cijene \u017eive stoke”, ka\u017ee Lazo \u0160e\u0161i\u0107, vlasnik mesnice.<\/strong><\/em><\/p>\n U lancu poskupljenja najve\u0107i ceh opet pla\u0107aju gra\u0111ani. Prinu\u0111eni su na stezanje kai\u0161a i smanjenje grama\u017ee prilikom kupovine.<\/p>\n Poskupljenje sto\u010dne hrane za gotovo 100 odsto i energenata uzrokovalo je i rast cijena naro\u010dito junadi i teladi. Dodatni problem je nedovoljan doma\u0107i sto\u010dni fond zbog izostatanka podsticaja za poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de, ali i zabrana izvoza mesa u pojedinim evropskim zemljama.<\/p>\n “Nedoma\u0107inski odnos dr\u017eave prema vlastitim poljoiprivrednim proizvo\u0111a\u010dima obija se o glavu prvo nama farmerima, a na kraju i krajnjim potro\u0161a\u010dima, koji \u0107e meso po\u010deti da smatraju velikim luksuzom”, nagla\u0161ava Stojan Marinkovi\u0107, predsjednik Saveza udru\u017eenja poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da RS.<\/strong><\/em><\/p>\n