Za\u0161ti\u0107eni pejza\u017e Konjuh je osnovan prije deset godina radi za\u0161tite planine od prekomjerne sje\u010de \u0161ume. Devastacija planine ovim nije zaustavljena. U to se uvjerila i ekipa BHRT-a tokom boravka na Konjuhu. Posljedice trpe gra\u0111ani Banovi\u0107a koji se snabdijevaju vodom iz izvori\u0161ta sa ove planine.<\/p>\n
Ekolo\u0161ki aktivisti godinama apeluju na vlasti da zaustave sje\u010du \u0161ume na Konjuhu, posebno u podru\u010djima gornjeg toka rijeke Kraba\u0161nice, odakle se vodom snabdijevaju Banovi\u0107i. Me\u0111utim, kamioni koji izvla\u010de trupce s Konjuha su i dalje svakodnevica, kao i devastacija podru\u010dja oko rijeka na na\u010din da se u njihova korita baca otpad od sje\u010de drve\u0107a, da se rijeke pregra\u0111uju i voda zamu\u0107uje. Biolozi upozoravaju na dugoro\u010dne \u0161tetne posljedice ugro\u017eavanjem ribljeg fonda.<\/p>\n
\u201cPoseban razlog je to da se sje\u010da de\u0161ava uglavnom u gornjim tokovima rijeka gdje \u017eive na\u0161e salmonide, odnosno na\u0161i najzna\u010dajniji ihtioresursi, koji su toliko zna\u010dajni da su iz Austrije i Francuske prije sto godina dolazili na ovo podru\u010dje oko Olova i Kladnja i uzimali ribu i poribljavali svoja vodena tijela\u201d, isti\u010de biolog A\u0111ul Adrovi\u0107.<\/p>\n
Gra\u0111ani Banovi\u0107a ve\u0107 godinama \u017eive s redukcijama vode. Posebno je ove godine te\u0161ko zbog su\u0161e koja je dodatno smanjila izda\u0161nost izvori\u0161ta Kraba\u0161nica.<\/p>\n
\u201cUvjerili ste se sami kako je stanje na terenu, mi koliko-toliko spre\u010davamo, odemo, obilazimo ,tako da mi \u0161ta god da poduzmemo nemamo neku podr\u0161ku od vlasti\u201d, pri\u010da glavni nadzornik u \u201eZa\u0161ti\u0107enom pejza\u017eu Konjuh\u201c Mensur Me\u0161anovi\u0107.<\/p>\n
Zastupnik u Skup\u0161tini Tuzlanskog kantona Rasim Dostovi\u0107 uputio je inicijativu da se odmah zaustavi sje\u010da \u0161ume u \u201eZa\u0161ti\u0107enom pejza\u017eu Konjuh\u201c koju je Skup\u0161tina jednoglasno podr\u017eala. Dostovi\u0107 postavlja i niz pitanja na koja odgovor treba dati kantonalna Vlada.<\/p>\n
\u201cPostavlja se pitanje kakvi su ekonomski efekti te drvne mase koja se odsije\u010de. Treba napraviti dublju analizu i utvrditi za\u0161to JP \u0160ume TK posluje negativno, kakve efekte ima dr\u017eava od tog osje\u010denog kubnog metra, da li to zavr\u0161ava u na\u0161im fabrikama koje imaju finalni proizvod ili to izlazi kao sirovina, da li je JP u tolikim problemima pa da mora vr\u0161iti eksploataciju puno ve\u0107u nego \u0161to joj dozvoljava priroda?\u201d, upozorava Dostovi\u0107.<\/p>\n
U kantonalnoj vladi najavljuju spremnost da se u\u0111e u proceduru izmjene Zakona o za\u0161ti\u0107enom pejza\u017eu Konjuh kojim bi trebalo, prije svega, pro\u0161iriti podru\u010dja potpune za\u0161tite, odnosno onemogu\u0107iti daljnju sje\u010du \u0161ume u ovim podru\u010djima. Prirodi \u0107e potom sigurno trebati decenije da sanira \u0161tete koje je napravio \u010dovjek na ovoj planini u minulih dvadesetak godina, pi\u0161e BHRT.<\/p>\n