U unutra\u0161nje stvari Crne Gore se, preko Srpske pravoslavne crkve )SPC), umije\u0161ala politika za koju se o\u010dekivalo da je nestala sa ovih prostora, a koja se promovi\u0161e kroz poruku takozvanog \u201esrpskog sveta\u201c – ocjenjuje nekada\u0161nji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi\u0107 u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).<\/p>\n
Mesi\u0107 ka\u017ee i da u regionu postoje velikodr\u017eavni projekti, te da nisu svi shvatili da se granice ne mogu mijenjati.<\/p>\n
Nedavnu posjetu Mila \u0110ukanovi\u0107a Hrvatskoj na poziv predsjednika Zorana Milanovi\u0107a, neposredno nakon cetinjskih sukoba, vidi kao potvrdu dobrih odnosa dvije dr\u017eave.<\/p>\n
Milanovi\u0107 je prilikom posjete podr\u017eao politiku \u0110ukanovi\u0107a, poru\u010div\u0161i da \u0107e skrenuti pa\u017enju zapadnim partnerima na krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon ustoli\u010denja mitropolita SPC na Cetinju, uprkos protestimau kojima je vi\u0161e od 50 osoba povrije\u0111eno.<\/p>\n
RSE: Mo\u017ee li se sve \u0161to se doga\u0111a u Crnoj Gori posmatrati kao unutra\u0161nje religijsko pitanje ili je u pitanju spoljnopoliti\u010dko pitanje sa jasnim implikacijama na region, kako ga o\u010digledno zvani\u010dni Zagreb percipira?<\/strong><\/p>\n Mesi\u0107: De\u0161avanja u Crnoj Gori jesu njeno unutra\u0161nje pitanje ali ima i drugih implikacija. Jasno je da se radi o uplitanju crkve u dr\u017eavne poslove, \u0161to nije dobro. Konkretno, rije\u010d je o uplitanju Srpske pravoslavne crkve, vrha pravoslavne crkve iz Beograda u vjerska pitanja ali i dr\u017eavne poslove Crne Gore. Onda se to mo\u017ee gledati i sa \u0161ireg aspekta jer nije dobro da se crkva mije\u0161a u dr\u017eavne poslove.<\/p>\n U Crnoj Gori se pokazalo da to nije isklju\u010divo crkveno mije\u0161anje ve\u0107 se preko crkve se mije\u0161a i politika, ona politika koja se, \u010dinilo se, prestala na ovim na\u0161im prostorima. Me\u0111utim, neki je obnavljaju.U Crnoj Gori, kao i kod svih nas, crkva je odvojena od dr\u017eave ali u Crnoj Gori je specifi\u010dno.<\/p>\n Crnogorska pravoslavna crkva bila je autokefalna i to bi svi trebali znati u smislu odnosa te dvije crkve, koje egzistiraju na prostoru Crne Gore. Ne bi trebalo da se mije\u0161a ni dr\u017eava u crkvene poslove niti crkva u dr\u017eavne. U Crnoj Gori se pokazalo da to nije isklju\u010divo crkveno mije\u0161anje ve\u0107 se preko crkve se mije\u0161a i politika, ona politika koja se, \u010dinilo se, prestala na ovim na\u0161im prostorima.<\/p>\n Me\u0111utim, neki je obnavljaju. Obnavljaju je kroz poruku \u201esrpskog sveta\u201c pa je to samo jedan od dijelova te politike.<\/p>\n RSE: \u010cinjenica je da je Srpska pravoslavna crkva u sredi\u0161tu politi\u010dkih doga\u0111anja, od izbora, preko formiranja Vlade, do poslednjih na Cetinju. Po\u010detkom devedesetih to nije bio slu\u010daj. Kako je crkva postala tako va\u017ean faktor?<\/strong><\/p>\n Mesi\u0107: Bilo je poku\u0161aja kako zaustaviti osamostaljenje Crne Gore ali oni su bili bezuspje\u0161ni. Ima onih krugova u Srbiji koji \u017eive u iluziji da se putem SPC mo\u017ee promijeniti pozicija Crne Gore u svijetu, da se to mo\u017ee na neki na\u010din kroz crkvenu politiku sprovesti Crna Gora u krug \u201esrpskog sveta\u201c.<\/p>\n To su pri\u010de iluzionista. Od toga nema ni\u0161ta. Dobro bi bilo da do\u0111e do otrje\u017enjenja i da se shvati. Crkva neka se bavi crkvenim pitanjima. Ne treba da se mije\u0161a u dr\u017eavne poslove. Gdje gdje god se crkva mije\u0161ala u dr\u017eavne poslove bilo je na \u0161tetu crkve i na \u0161tetu dr\u017eave a najvi\u0161e na \u0161tetu gra\u0111ana. To je neophodno shvatiti.<\/p>\n RSE: Generalno kako gledate aktuelnu politiku Srbije u regionu?<\/strong><\/p>\n Mesi\u0107: Na tu politiku gledam sa kriti\u010dke ta\u010dke, iz vi\u0161e razloga. Svi koji se bave politikom znaju da smo mogli pro\u0107i bez rata. Sasvim je jasno da je Titova Jugoslavija imala tri glavna integrativna faktora. Jedan je bio Tito i njegova harizma, kao ratni pobjednik nakon Drugog svjetskog rata. Drugo, kao jedan od najve\u0107ih politi\u010dara samim formiranjem Pokreta nesvrstanih svrstao se u velike ili najve\u0107e dr\u017eavnike jer je okupio preko 150 dr\u017eava i preko tog Pokreta komunicirao sa zara\u0107enima u Hladnom ratu, Istoka i Zapada.<\/p>\n Drugi faktor je bila Komunisti\u010dka partija saveza komunista koji je razbijen voljom Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i Saveza komunista Srbije, a tre\u0107i faktor bila je Jugoslovenska armija koja je prestala prakti\u010dno biti Jugoslovenska jer su iz nje iza\u0161li Slovenci, Albanci, Hrvati i Bo\u0161njaci.<\/p>\n Ona se pretvarala u Srpsku armiju i Slobodan Milo\u0161evi\u0107 je bio uvjeren da s tom Armijom mo\u017ee ostvariti politi\u010dke ciljeve. A njegov politi\u010dki cilj nije bila federacija niti konfederacija, on je bio protiv toga. Milo\u0161evi\u0107 je varao svijet da se bori za Jugoslaviju. Svijet je bio sentimentalan prema Jugoslaviji zbog njenih zasluga u ratu, a i nakon njega.<\/p>\n Drugo, Milo\u0161evi\u0107 je varao i Srbe. Varao ih je jer je tvrdio \u201e\u017eivjeli ste u jednoj dr\u017eavi, \u017eivje\u0107ete i dalje u jednoj dr\u017eavi\u201c. On tu nije mislio na Jugoslaviju jer je nju razarao svim sredstvima. On je njima poru\u010dio \u201emorate donijeti miraz Velikoj Srbiji u teritorijama\u201c. To je bila njegova politika. 65 odsto Bosne i Hercegovine a od drugih \u0161ta se otme. Na Sloveniju nije ra\u010dunao. U Sloveniji nema autohtonog srpskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n Zbog toga \u0161to su nestali integrativni faktori trebalo je i\u0107i na novi politi\u010dki dogovor. To je ono \u0161to nismo uspjeli. Ja, kao \u010dlan Predsjedni\u0161tva Jugoslavije a kasnije i predsjednik Predsjedni\u0161tva poku\u0161avao sam na sve na\u010dine da na\u0111emo novi politi\u010dki dogovor. A to je konfederacija. Da smo to uspjeli izbjegli bismo rat jer bismo se dogovorili. Oro\u010dili bismo konfederaciju na tri, pet ili osam godina, koliko se dogovorimo. Da se dogovorimo koji \u0107e biti konfederalni poslovi a koji poslovi se prenose na novoosnovane dr\u017eave. Konstitutivni elementi bi se osamostalili i potpisali bismo konfederalni sporazum.<\/p>\n To bi spasilo zemlju u svakom slu\u010daju, nastavili bi put prema Evropi svi konstitutivni elementi, sve republike, samostalno. Ovako smo dobili \u201ekomadanje\u201c Jugoslavije na izazvanom ratu \u0161to je Milo\u0161evi\u0107 pri\u017eeljkivao. Tu je na\u0161ao saradnika predsjednika Hrvatske Franju Tu\u0111mana jer je i on pomislio da bi malo mogao da pro\u0161iri hrvatske granice. Dakle, poku\u0161aj dogovora o podjeli Bosne je pravi uzrok rata.<\/p>\n Imali smo 100.000 mrtvih a granica se nije promijenila ni milimetar. Vra\u0107amo se na one poruke \u201csrpskog sveta\u201c koje je Ilija Gara\u0161anin slao poput \u201eujedinjenje zemalja gdje god \u017eive Srbi\u201c, potom Stevana Moljevi\u0107a, \u010dlana \u0161taba Dra\u017ee Mihailovi\u0107a, koji je plasirao ideje pro\u0161irenju srpskih granica. Imamo opet te poku\u0161aje jer neki se nikako ne mogu osloboditi da se granice ne mogu mijenjati, da su granice zadate, arhitektura Evrope je zavr\u0161ena i prema tome i arhitektura granica Srbije i prema Crnoj Gori i prema Kosovu.<\/p>\n RSE: Primje\u0107ujete li sli\u010dnosti u dana\u0161njim procesima (u Crnoj Gori, ali i regionu – BiH, Kosovo \u2026) sa doga\u0111anjima sa po\u010detka devedesetih ? Imamo li ponovo velikodr\u017eavne koncepte?<\/strong><\/p>\n Mesi\u0107: O\u010dito da se neko ne mo\u017ee osloboditi svojih velikodr\u017eavnih ciljeva. Umjesto da se bori u svojoj zemlji za \u0161to ve\u0107a gra\u0111anska prava, za \u0161to ve\u0107i \u017eivotni standard, za \u0161to ve\u0107e zapo\u0161ljavanje, \u0161to ve\u0107u saradnju izme\u0111u zemalja u regiji, opet se sanjaju veliki zahvati na granicama. Ali zahvata na granicama nema.<\/p>\n Ako nisu mogle biti mogu\u0107e promjene granica u na\u0161oj regiji uz 100.000 \u017ertava, toliko oru\u017eja i vojske, pa kakva mora biti ta budaletina koja pomi\u0161lja da sada mo\u017ee to ostvariti? Cio svijet, a prije svega Evropa, je protiv bilo kakvog zadiranja u granice koje danas postoje.<\/p>\n RSE: Kako se na region mo\u017ee odraziti ono \u0161to se u Crnoj Gori de\u0161ava? Mo\u017ee li se prenijeti na region?<\/strong><\/p>\n Mesi\u0107: Ne\u0107e se preliti na region ali dobro bi bilo da se u Crnoj Gori ljudi osvijeste i da shvate da nema promjene granica.Jer u stvari ovo je poku\u0161aj Srbije da kroz vjeru izvr\u0161i ono \u0161to nije mogla da uradi dr\u017eavnom politikom. To je posljednji poku\u0161aj nekih krugova, ne optu\u017eujem sve, da misle da se mo\u017ee ostvariti. To su iluzije i to se ne\u0107e dogoditi.<\/p>\n RSE: Da li imaju vezu procesi pregovaranja Srbije i Kosova sa ovim \u0161to se de\u0161ava na relaciji Podgorica \u2013 Beograd?<\/strong><\/p>\n Mesi\u0107: Pote\u0161ko\u0107a na\u0161e regije je da Srbija, kao dru\u0161tvo, nije uspjela ono \u0161to su Nijemci shvatili posle Drugog svjetskog rata. Nisu shvatili da su krenuli za idejama koje su neostvarive. Nijemci su do\u017eivjeli katarzu. I\u0161li za Hitlerom, najve\u0107i dio njih je podr\u017eavao Hitlera iza kojeg su ostale milionske \u017ertve.<\/p>\n Srbija, na\u017ealost, nije do\u017eivjela katarzu. Ona optu\u017euje Milo\u0161evi\u0107a, ne zato \u0161to je i\u0161ao u rat ve\u0107 zato \u0161to nije u ratu pobijedio i sad se neki ne mogu slo\u017eiti sa tim da shvate da su i\u0161li pogre\u0161nim putem i da treba da otvaraju saradnju sa susjedima.<\/p>\n Iluzije su da neka politika u Srbiji mo\u017ee bilo \u0161ta prema Kosovu. U Srbiji se niko ne usu\u0111uje da ka\u017ee da je Kosovo tehni\u010dko pitanje za Srbiju. Niti Srbija Vojskom mo\u017ee okupirati Kosovo niti na bilo koji na\u010din mo\u017ee nametnuti svoje rje\u0161enje Kosovu. Pri\u010de o tome kako je to \u201esrce Srbije\u201c ili \u201enjena du\u0161a\u201c mo\u017ee stvarati neke reminiscencije ali treba stvari gledati u sada\u0161njem kontekstu.<\/p>\n Srbija je mogla imati drugu politiku prema Kosovu. Na kraju, osamostaljenjem Srbija je mogla mo\u017eda da prihvati federativnu saradnju sa Kosovom, konfederalan odnos, mnogo toga se moglo napraviti. Ali posle rata, koji je Kosovu nametnut, to su sada iluzije. Nema vi\u0161e mogu\u0107nosti da se bilo \u0161ta promijeni u odnosu Srbije i Kosova.<\/p>\n Kosovo je uglavnom priznato. Drugi koji ga nisu priznali to \u0107e u\u010diniti. To ide svojim tokom. Dobro bi bilo kada bi bilo vi\u0161e informacija u Srbiji koje bi dru\u0161tvo moglo da orijenti\u0161e da se shvati da je politika Slobodana Milo\u0161evi\u0107a bila pogre\u0161na i da je pogre\u0161no bilo i\u0107i za njom, i sada treba prihvatiti stvarnost. A stvarnost je samostalnost Crne Gore, samostalnost drugih republika koje su se osamostalile nakon nestanka Jugoslavije ali i realnost je i postojanje Kosova.<\/p>\n Ako Srbija ne mo\u017ee, zbog svojih unutra\u0161njih razloga, da prizna Kosovo mo\u017ee ne\u0161to drugo. Mo\u017ee da dozvoli da na granici Srbije i Kosova prolazi kapital, da prolaze gra\u0111ani, firme, da se ekonomski sara\u0111uje, da ljudi nemaju problema kod prelaska granice, da se stabilizuje, onda \u0107e i rje\u0161enja biti bolja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U unutra\u0161nje stvari Crne Gore se, preko Srpske pravoslavne crkve )SPC), umije\u0161ala politika za koju se o\u010dekivalo da je nestala sa ovih prostora, a koja se promovi\u0161e kroz poruku takozvanog \u201esrpskog sveta\u201c – ocjenjuje nekada\u0161nji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi\u0107 u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE). Mesi\u0107 ka\u017ee i da u regionu postoje velikodr\u017eavni projekti, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":146376,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[2426],"class_list":["post-148578","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sa-svih-strana","tag-stjepan-mesic"],"yoast_head":"\n