Primjeri negiranja genocida u Srebrenici smanjeni su nakon \u0161to je Valentin Inzko nalo\u017eio dopune zakona kojima se kriminalizira osporavanje ili glorificiranje genocida i ratnih zlo\u010dina, pokazuje analiza objava koje je na Twitteru i u medijima pratila Balkanska istra\u017eiva\u010dka mre\u017ea Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).<\/p>\n
Na dan kada je biv\u0161i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko objavio dopune Krivi\u010dnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zlo\u010dina, BIRN BiH je zabilje\u017eio vi\u0161e od 70 objava u kojima se negira genocid na dru\u0161tvenoj mre\u017ei\u00a0Twitter<\/em>. Ove dopune tada jo\u0161 nisu bile stupile na snagu, ali se broj objava korisnika za koje BIRN BiH pretpostavlja da dolaze iz BiH, u narednim danima znatno smanjivao.<\/p>\n Do sli\u010dnog zaklju\u010dka su do\u0161li i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje ve\u0107 tre\u0107u godinu zaredom bilje\u017ee sva negiranja genocida koja se prenesu u medijima.<\/p>\n \u201cDrasti\u010dna je razlika kada je u pitanju negiranje. Vidimo da je zadr\u017eana negacija ve\u0107im dijelom iz Srbije\u201d, ka\u017ee Edin Ikanovi\u0107 iz Memorijalnog centra.<\/p>\n BIRN BiH je, od trenutka kada je Inzko nametnuo dopune Krivi\u010dnog zakona, pratio objave na dru\u0161tvenoj mre\u017ei\u00a0Twitter<\/em>\u00a0koje u sebi sadr\u017eavaju rije\u010di \u201cgenocid\u201d ili \u201cSrebrenica\u201d, odnosno u kojima se negira genocid, bilje\u017ee\u0107i samo objave koje dolaze iz BiH, koliko je to bilo mogu\u0107e putem ove platforme.<\/p>\n Novinari BIRN-a BiH su, tako\u0111er, od 23. jula do 1. augusta pratili sadr\u017eaje ve\u010dernjih dnevnika tri javna emitera te izjave zvani\u010dnika prenesene na internet-portalima u BiH s velikom \u010ditano\u0161\u0107u, kako bi pratili trend broja izjava u kojima se genocid negira ili umanjuje.<\/p>\n Broj objava na\u00a0Twitteru<\/em>\u00a0se sa 70, koliko je zabilje\u017eeno prvog analiziranog dana, smanjio na \u010detiri takve objave u nedjelju, 1. augusta. Broj izjava zvani\u010dnika u kojima se negira ili umanjuje genocid u Srebrenici po\u010dinjen u julu 1995. godine, tako\u0111er je smanjen.<\/p>\n Prema analizi Memorijalnog centra, nakon nametanja dopuna Krivi\u010dnog zakona do\u0161lo je do velikog broja slu\u010dajeva negiranja genocida, ali se broj takvih izjava u medijima zna\u010dajno smanjio nakon \u0161to su dopune stupile na snagu. Ikanovi\u0107 ka\u017ee kako su pro\u0161le godine zabilje\u017eili 236 negacija ili relativizacija genocida, ali da ove godine o\u010dekuju znatno manji broj. Zbog toga on smatra da je zabrana negiranja genocida donijela rezultate.<\/p>\n \u201cOno za\u0161to govorim da je urodilo plodom \u2013 imamo 20-ak negiranja nakon \u0161to je zakon stupio na snagu, a u periodu kada je zakon nametnut pa do stupanja na snagu imali smo 100-tinjak slu\u010dajeva\u201d, ka\u017ee Ikanovi\u0107.<\/p>\n Opreznije izjave u medijima<\/strong><\/p>\n U danu objave dopuna Krivi\u010dnog zakona, u \u010detiri navrata je u emisijama ve\u010dernjeg dnevnika sva tri javna TV emitera \u2013 BHT-a, RTRS-a i Federalne televizije \u2013 preneseno negiranje genocida. Tri puta je to uradio \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH Milorad Dodik, dok je jednom prenesena izjava Bo\u017eice Raili\u0107, predsjednice Udru\u017eenja \u017eena \u017ertava rata Republike Srpske.<\/p>\n