Goran \u010cerkez, pomo\u0107nik ministra zdravstva i \u010dlan Kriznog \u0161taba je istakao da na posljednjem zasjedanju Kriznog \u0161taba dugo raspravljalo o popu\u0161tanju mjera, ali da situacija jo\u0161 uvijek nije dobra.<\/p>\n
– Situacija nam govori da broj novopotvr\u0111enih slu\u010dajeva u odnosu na pro\u0161lu sedmicu pada 30%. U isto vrijeme na respiratoru imamo 13% manje ljudi, pa \u010dak i smrtnost je u odnosu na proteklu nedjelju za 30% manja. Dakle bilje\u017eimo zna\u010dajan pad ali u pojedinim kantonima su brojke jo\u0161 uvijek vrlo, vrlo ozbiljne. Dolaze nam prvomajski praznici kada tradicionalno imamo okupljanja. Da se to ne bi produ\u017eilo previ\u0161e u no\u0107 ve\u0107ina \u010dlanova Kriznog sto\u017eera je bila za to da ta mjera jo\u0161 ostane na snazi i da je poku\u0161amo razmatrati odmah nakon prvomajskih praznika, kazao je \u010cerkez.<\/p>\n
Isti\u010de da se sve mjere donose isklju\u010divo prema odre\u0111enim parametrima.<\/p>\n
-\u010cetiri kantona imaju izuzetno lo\u0161u situaciju. Prili\u010dno smo liberalni, pratimo vi\u0161e parametara – i stanje u bolnicama i priliv i sve i na osnovu toga donosimo odluke. Svjesni smo da pojedini kantoni nemaju ba\u0161 dovoljno testiranja, priliv u bolnice nam govori o tome. Svaki kanton ima pravo da donese rigoroznije mjere. Vrlo je jasno koje mjere donose rezultate i koja su mjesta najkriti\u010dnija za prenos covida, ka\u017ee \u010cerkez i dodaje kako smatra da su i \u0161kole me\u0111u kriti\u010dnim mjestima, posebno fakulteti.<\/p>\n
-Zato se i u Evropi uglavnom odr\u017eava jo\u0161 uvijek online nastava. Kad govorimo o osnovnim i srednjim \u0161kolama, mi smo dali vrlo striktne epidemiolo\u0161ke mjere. Nismo bili u stanju na cijelom teritoriju FBiH ba\u0161 da reguli\u0161emo to, jer je razli\u010ditost na terenu. I ba\u0161 smo to ostavili kantonima. Situacija u BiH je bila izuzetno zadovoljavaju\u0107a. Sa \u0161kolama su imali velike probleme i Njema\u010dka i Izrael. Prema tome, \u0161kole jesu rizik ali uz po\u0161tivanje epidemiolo\u0161kih mjera sigurno da se ti rizici minimalno smanjuju. Mislim da je dobra bila odluka ovaj jedan period da se to ukine. Sad ve\u0107 imamo mije\u0161anje i porodica i odluke djece i odluke struke i odluke pojedinih ministarstava. Mislim da u ovim slu\u010dajevima isklju\u010divo struka treba, u suradnji sa ministarstvima obrazovanja, re\u0107i \u0161ta je najbolje u datom trenutku, kazao je on.<\/p>\n
Na pitanje za\u0161to je smrtnost i dalje visoka odgovara:<\/p>\n
-Vi\u0161e je razloga. Imamo uzro\u010dno-posljedi\u010dno, kakve su nam mjere i priliv u bolnice, sa ve\u0107im prilivom sa kojim ne mo\u017eete raditi radi ograni\u010denosti ljudskih resursa, naravno da se pove\u0107ava i smrtnost. Nije resurs pitanje da li imate dovoljan broj kreveta, respiratora. Neko mora raditi sa svim tim. Prema tome, nedostatak resursa je jedna posljedica. Drugo, \u010desto ljudi dolaze vrlo kasno jer ostaju kod ku\u0107e \u0161to du\u017ee mogu. Sa tre\u0107e strane, imamo upotrebu terapija koja se prenosi sa \u010dovjeka na \u010dovjeka, zatim nekriti\u010dno prepisivanje antibiotika. \u010cesto uzimanje tih lijekova na svoju ruku tako\u0111er doprinosi takvom stanju, ka\u017ee \u010cerkez.<\/p>\n
Klju\u010dna stvar je nagla\u0161ava pridr\u017eavanje mjera i smanjenje rizika na minimum.<\/p>\n