Nakon što su Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu građana BiH usvojene u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH te objavljene u Službenom listu BiH primjena novih odredbi zvanično je počela 29. jula – piše portal Akta.ba.
Zakonom je predviđeno da su građani u postupku prijave prebivališta dužni dati tačne i istinite podatke.
STOP MANIPULACIJAMA
Almir Terzić, analitičar za poslovni portal Akta.ba prokomentarisao je Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu. Kazao je kako je u proteklim godinama u Bosni i Hercegovini zabilježen veliki broj manipulacija adresama prebivališta i boravišta.
“Činjenica da je na stotine osoba bilo u mogućnosti da se prijavi na adrese institucija Bosne i Hercegovine kao što su Predsjedništvo BiH, zgrade u kojoj je smješteno Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH krajnje je alarmantna i jasan dokaz koliko je stanje bilo nesređeno. Također, Centralna izborna komisija BiH u više navrata evidentirala je da se na pojedinim adresama prijavljeno nalazi i po 100 osoba u vrijeme izbora. Kako se manipuliralo adresama prebivališta najbolje govori podatak da je Parlamentarna skupština BiH vršila provjere mjesta stanovanja državnih službenika jer se sumnjalo da njih 60, odnosno skoro jedna trećina ne živi tamo gdje je navela. Oni su na taj način mjesečno uzimali između 110 i 350 KM jer su kao mjesta stanovanja navodili Pale, Zenicu, Kakanj, Konjic i druga mjesta van Sarajeva. Javna je tajna u Parlamentarnoj skupštini BiH da su brojni otplatili kredite i sazidali vikendice jer je takvo stanje trajalo desetljeće”, kaže Terzić.
Terzić smatra kako treba uvesti više reda u oblast prijave adresa prebivališta i boravišta.
“Na koncu Republika Hrvatska je svojim zakonskim odredbama onemogućila da preko 60.000 osoba iz BiH istovremeno ima i osobne iskaznice u Hrvatskoj tako da su na dvije adrese imali mogućnost korištenje određenih privilegija kao što su prijave na zavode za zapošljavanje, naknade, zdravstveno osiguranje… Time je jasno kolike su štete nanošene za budžet, ali i poreske obveznike, a samim tim i za privredu, jer umjesto da se novac ulagao u kapitalne investicije odlazio je na isplate duplih naknada”, pojašnjava Terzić.
U BiH su izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH naišle na burne reakcije u javnosti, ali i među poslanicima. Ocijenjeno je, naime, da se njime urušava temeljno načelo Dejtonskog mirovnog sporazuma – sloboda kretanja.
“Razlog takvog stava temelji se na činjenici da će svi oni koji budu mijenjali adresu prebivališta, odnosno vršili novu prijavu, morati predočiti mnoštvo dokumentacije kojom potvrđuju da doista tu žive, a cijeni se da će to posebno biti štetno za izbjeglice i raseljene osobe koje još nisu osposobile svoje domove za stanovanje”, ističe Terzić, pojašnjavajući kako podzakonskim aktima i propisima treba regulisati da izbjegle i raseljene osobe moraju biti zaštićene od eventualnih onemogućavanja lokalnih organa u smislu njihove prijave prebivališta, odnosno ne smiju biti uperene protiv njih.
Dio zakonskih odredbi koji se odnosi na pribavljanje i predočavanje dokumentacije Terzić misli da nije dobro postavljen jer bi to u mnogome moglo zakomplikovati život ljudi koji godinama žive na sadašnjim adresama prebivališta.
Ono što je također važno jeste da je Ustavni sud BiH ocijenio kako meritum izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu ne šteti vitalnom nacionalnom interesu.
REVIZIJA PREBIVALIŠTA
Za provođenje Zakona nadležni su u RS-u MUP RS-a i u FBiH kantonalni MUP-ovi.
Sanja Petrović, direktorica Uprave i administracije MUP-u KS za poslovni portal Akta.ba kaže kako su nadležni organi u roku pet godina od dana stupanja na snagu Zakona dužni provesti reviziju o za svakog državljanina o ispunjenosti uslova prebivališta.
Revizija prebivališta još nije počela jer se čeka uputstvo i dodatna pojašnjenja koja prema Zakonu, treba dati direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).
“MUP KS revizuju prebivališta će vršiti za sve građane koji mijenjaju ličnu kartu zbog isteka roka trajanja kako ih ne bi dodatno morali pozivati do dostave dokaze o ispunjenosti uslova prijave prebivališta na određenoj adresi”, pojašnjava Petrović.
U cijelom ovom procesu ono što trenutno najviše zanima građane su promjene koje se tiču prijave mjesta prebivališta, odnosno koje dokumente su bh. građani dužni pribaviti.
Prema novim odredbama lice koja prijavljuje prebivalište, pojašnjava Perić dužna su imat valjan osnov za prebivalište na određenoj adresi, odnosno dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje ili ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca, potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.
Također, Perić kaže kako bračni ili vanbračni partneri i srodnici prvog stepena u pravoj liniji (roditelji, djeca) usvojioci i usvojenici, u postupku prijavljivanja prebivališta, mogu podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta na adresi već prijavljenog bračnog ili vanbračnog druga ili srodnika prvog stepena u pravoj liniji, odnosno usvojioca ili usvojenika samo uz dokaz o bračnom ili vanbračnom stanju, srodstvu ili usvojenju, bez prijavljivanja dokaza iz stava 2. ovog člana, uz evidentiranje postojanja ovakvog odnosa.
“Osobe koje su u stanju socijalne potrebe mogu zatražiti od nadležne socijalne ustanove da im pomognu u pribavljanju potrebnih dokumenata”, kaže Perić.
(Tuzlainfo.ba/Akta.ba)