Dr. Elmir Jahić, šef Invazivne kardiologije UKC-a Tuzla: Implantacije po evropskim preporukama

by admin
| 18:29
3003 ukc
  •  
  •  
  •  
  •  

Alarmantni podaci govore da 55 posto ljudi u našoj zemlji umre od kardiovaskularnih bolesti. Kada su u pitanju neke razvijenije zemlje, taj procent je nešto manji i kreće se od 30 do 40. Ovi procenti, navodi Jahić, svrstavaju kardiovaskularne bolesti kao vodeći uzrok smrti u svijetu. 

Kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, značajno je, govori nam ovaj kardiolog, da UKC Tuzla ima sredstva kojima može da se bori protiv koronarne bolesti, prije svega akutnog infarkta miokarda (mišićno tkivo srca) i angine pektoris (srčano oboljenje) stabilne i nestabilne. 

– Ta oružja su u okviru interventne kardiologije, koja se zadnje dvije decenije rapidno razvija i usavršava. Naravno, mi u BiH, pogotovo u našoj Klinici za kardiovaskularne bolesti, pratimo sve te trendove. Od tih metoda, najinteresantnija i najznačajnija je implantacija stentova u oboljele arterije. To je i najsigurnija i najkomfornija metoda, a za najveći broj pacijenata i najefikasnija u tretmanu ovih oboljenja, priča nam je dr. Jahić, dodajući da je razvojem interventne kardiologije sve manje pacijenata kojima je potreban kardiohirurški tretman – bajpas hirurgija. 

Implantacija stenta, priča nam on, u UKC-u Tuzla se radi na dva načina. Jedan je putem arterije koja se nalazi u preponi, a drugi putem radijalne arterije koja se nalazi na podlaktici. Preporuke Svjetskog i Evropskog udruženja kardiologa iz 2012. su da treba preferirati radijalni pristup. 

– Taj pristup je puno sigurniji, ali ima puno više neželjenih efekata, kao što su moždani udari i velika krvarenja, mada je u krajnjem slučaju manja smrtnost. Udobnost pacijenta je puno veća, jer on odmah nakon procedure može biti pokretan. Kada se ove procedure izvode putem arterije u preponi, pacijent je fiksiran za krevet nekoliko sati, pojasnio nam je Jahić.

U BiH se, nažalost, tvrdi on, vrlo malo radi radijalni pristup. Prema njegovim saznanjima, ovaj pristup se primjenjuje u manje od pet posto slučajeva u našoj zemlji. No, kada je u pitanju UKC Tuzla, oko 70 posto procedura se izvodi radijalnim pristupom. 

– I ne samo to, u zadnje vrijeme imamo povećan priliv pacijenata iz cijele BiH koji žele da im se ove procedure, koronarografija, implantacija stenta rade na način na koji mi radimo. Poseban značaj radijalni pristup ima prilikom tretmana akutnog infarkta srca, koji je izuzetno smrtonosna bolest, navodi on. 

U zemljama regiona i širom Evrope, navodi doktor Jahić, postoji program Stent for life, koji je definisan jednim akutnim programom, gdje treba da se tretiraju pacijenti sa akutnim infarktom miokarda i to nekoliko sati od nastanka boli. 

– Nažalost, nadležne institucije još nisu smogle dovoljno snage i resursa da na organiziran način riješe ovaj problem. Mi na UKC-u Tuzla nismo mogli više čekati, morali smo krenuti naprijed, te smo reorganizirali svoje ljudske, materijalne i sve druge resurse. Organizirali smo se po principu da 24 sata u Kliničkom centru bude na dispoziciji interventni kardiolog koji je sposoban da uradi najteže urgentne procedure, dakle, urgentnu koronografiju sa implantacijom koronarnog stenta u oboljelu arteriju, govori nam Jahić, dodajući da su rezultati zaista zadivljujući.

U prva tri mjeseca ove godine urađeno je oko 70 pacijenata koji su imali takozvani STEMI infarkt. 

– Ti pacijenti ostaju svega četiri do pet dana nakon prijema u bolnici, dok pacijenti koji se tretiraju na drugi način u bolnici ostaju 10 do 14 dana. Pacijenti koji bivaju stentirani na vrijeme gotovo da nemaju nikakve promjene na srčanom mišiću, u odnosu na one koji nerijetko imaju trajne posljedice na srčani mišić, objašnjava nam Jahić. 

Dodaje da bi, prema nekim procjenama, na nivou Federacije, bar u prvoj fazi, bilo potrebno pet do šest miliona maraka kako bi se ovaj program mogao adekvatno tretirati. 

Nema sredstava

– Nažalost, očito da nismo sposobni na nivou Federacije obezbijediti pet-šest miliona. Ali, opet kažem, mi smo u okviru UKC-a organizirali naše unutrašnje resurse, govori nam Jahić.

Ističe da bi u ovaj program, ukoliko bi nekada zaživio, bili uključeni svi drugi segmenti zdravstvene zaštite. Prije svega bi trebalo uticati na svijest građana, koji bi nakon što osjete bol u grudima, trebali da se jave u hitnu pomoć.

– Onda bi tu bile uključene službe hitne medicinske pomoći, da se ordinira odgovarajuća terapija u hitnoj, da doktori kontaktiraju s nama kao interventnim centrom kako bismo pripremili sve što je neophodno i da ti pacijenti direktno dolaze u našu ustanovu, gdje će im biti pružena usluga po svim svjetskim i evropskim standardima, zaključuje Jahić.

(TI/ Samir Karić, Oslobođenje)

Tuzlainfo.ba pratite na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Youtube.
Svoje priče, upite i fotografije šaljite na našu e-mail adresu.