Doza zdravlja (48): Kolumna nutricionistice mr.sci. Marizele Šabanović

by admin
| 8:41
marizela 1

Med

Piše: Mr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica – [email protected]

Nakon toliko mnogo kolumni koje sam napisala, nekako mi je naobično da nisam nikad pisala o namirnici koja je jako popularna u našim krajevima. Naravno, to je med. Med je i hrana i lijek u pravom smislu te riječi. Nastaje potpuno prirodnim putem preradom nektara i medljike u mednom mjehuru pčela.

Pčele ovaj „posao“ rade već milionima godina i smatra se da zahvaljujući njima postoji život na Zemlji u ovom obliku kojeg danas znamo. U zavisnosti od podneblja i bilja koje je na raspolaganju pčelama, razlikuje se vrsta meda, pa govorimo o medu od lipe, kadulje, djeteline, mješavine itd.

Med nikada nije isti ni kada se radi o istom podneblju jer vrsta cvijeća i bilja varira svake godine. Pčele saharozu iz nektara u mednom mjehuru, djelovanjem posebnih enzima koje luče, prevode u glukozu i fruktozu. Takvu smjesu, pčele dalje ostavljaju u košnicu gdje se proces nastanka meda završava.

Med je veoma kompleksan prirodni proizvod koji se sastoji od gotovo 200 različitih tvari, organskih kiselina, vitamina, minerala, enzima, voska, eteričnih ulja itd. Najveći dio meda su ugljikohidrati, oko 82 %, pri čemu je najviše fruktoze i glukoze, zatim slijedi saharoza, maltoza i dekstrin.

Med sadži biološki aktivne komponente, prije svega flavonoide (oko 50 %), te enzime, kiseline, vitamine B grupe i minerale. Od minerala treba posebno naglasiti krom koji je neophodan za razgradnju ugljikohidrata, što pomaže sprečavanju naglog skoka šećera u krvi i kada se uzme veća količina meda. Upravo zbog ovakvog sastava medu se sa pravom pripisuju ljekovita svojstva. Ljekovitost uveliko zavisi i od porijekla meda i vrsti biljke iz koje je dobiven.

Med ima antimikrobna i antioksidativna svojstva, posebno sirovi, neprerađeni med. Ovakav med pokazuje i pozitivno djelovanje u borbi protiv kancera, što su potvrdile i studije. Tamnije vrste meda su bolji antioksidansi (med od kadulje i heljde). U narodnoj medicini, med oduvijek ima posebno mjesto u liječenju i prevenciji prehlade i gripe, te jačanju imuniteta.

Med od bagrema je med svijetle boje a pomaže kod nesanice i stresa. Med od kestena je taman, a djeluje na probavni sistem, potiče rad crijeva i čišćenje žuči i jetre. Lipov med se preporučuje kod prehlade i bolesti disajnih organa, kao i kaduljin med. Šumski med se preporučuje kod malokrvnosti. Med od lavande djeluje smirujuće. Med danas ima veliku primjenu i u kozmetici kako tradicionalnoj tako i u savremenoj. Pomaže njezi kože, pa se vrlo često preporučuju maske za kožu, upravo od meda.

Kupovanje meda u našim krajevima je jednostavno jer postoji mnogo ljudi koji se bave uzgojem pčela i proizvodnjom meda. Treba paziti da med nije prerađen ili krivotvoren dodavanjem šećera. Izbor vrste meda prepuštam vama. Najbolje je uzeti med u nekom toplom napitku, ali paziti da nije pretoplo. Med se koristi i kod pripreme kolača i raznih jela. Dobra je zamjena za šećer. Mogućnosti su velike i način konzumacije prepuštam vama. Najbitnije je uvesti med u svoju redovnu prehranu.

O autorici:

Mr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“.