Doza zdravlja (20): Kolumna nutricionistice mr.sci. Marizele Šabanović

by admin
| 7:09
0101_marizela2
  •  
  •  
  •  
  •  

Magnezij

Piše: Mr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica – marizela_sabanovic@yahoo.com

Jedan od osnovnih minerala koji je neophodan našem organizmu je magnezij. Osnovna uloga mu je u kontrakciji mišića, energetskom metabolizmu, prijenosu nervnih signala i mineralizacija kostiju.

U našem metabolizmu je magnezij neophodan za rad enzima, posebno onih koji učestvuju u sintezi masnih kiselina, proteina i metabolizmu glukoze. Magnezij je bitan i za regulaciju prometa kalcija, te parathormona.

Izlučivanje ovog hormona direktno ovisi o statusu magnezija. Zajedničko djelovanje kalcija i magnezija u mišićima ogleda se u tome da povećana intracelularna koncentracija magnezija ima ulogu opuštanja mišića, dok kalcij djeluje suprotno. Slično djeluju i kada su u pitanju krvne žile te regulacija krvnog pritiska.

U organizmu čovjeka nalazi se oko 25 g magnezija, i to najviše u kostima, potom u mišićima i međućelijskoj tekućini, krvnoj plazmi i unutar ćelija. Srce kao najznačajniji mišić, za svoj normalan rad treba magnezij i to u stalnim količinama, jer naše srce neprestano radi.

Magnezij se u organizam unosi putem hrane. Apsorpciju magnezija ometa kalcij, fitinska kiselina i oksalati. Izvori magnezija u hrani je svo zeleno povrće jer je magnezij vezan za hlorofil. Zatim treba pomenuti, orašaste plodove i sjemenke, tofu, mahunarke, jogurt, pšenične klice, srdele, integralne žitarice i kakao.

Uzimanje magnezija putem mineralne vode treba biti oprezno jer se u vodi nalaze veće količine koje mogu izazvati probavne smetnje i djelovati kao laksativ.

Dnevne potrebe za magnezijumom su oko 350 mg dnevno za odrasle osobe a deficit se prepoznaje kroz drhtavost, slabost mišića, nervozu, depresiju, halucinacije, teško gutanje te grčeve. Unos magnezija kroz hranu rijetko može izazvati toksične efekte. Kod uzimanja preparata magnezija može se pojaviti proljev, bez štetnih nuspojava.

Jedino kod osoba sa oboljenjem bubrega treba biti pažljiv, jer se može desiti toksični učinak kao što je proljev, mučnina, povraćanje, sniženje krvnog pritiska a kao krajnji učinak može se pojaviti poremećaj u radu mišića, tremor, kočenje.

O autorici:

Mr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica, rođena je u Tuzli, gdje je završila Osnovnu i Srednju Medicinsku školu. Nakon završene srednje škole upisuje se na Tehnološki fakultet, Odsjek prehrambeni. Diplomirala je 2004. godine kao Zlatni student. Tokom studija bila je i stipendistica njemačke fondacije Heinrich Boll. Postdiplomski studij upisala je na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli, na modulu Bromatologija i nutricionizam. Magistarski rad pod nazivom „Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“ odbranila je u aprilu 2011. godine i time stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Angažovana je kao spoljna saradnica u zvanju više asistentice na predmetu Bromatologija na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Stručna saradnica je iz oblasti nutricionizma mjesečnog magazina „Ljepota i zdravlje“.

Tuzlainfo.ba pratite na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Youtube.
Svoje priče, upite i fotografije šaljite na našu e-mail adresu.