U Tuzli predstavljena knjiga „Ferhadija – Kraljica bosanskih džamija“

by nedim
| 9:16

U Behram-begovoj medresi u Tuzli sinoć je održana je promocija knjige „Ferhadija – Kraljica bosanskih džamija“ autora Edhema Čamdžić, muftije banjalučkog u periodu od 1999. do 2014. godine.

Promocija je okupila brojne ljubitelje pisane riječi, ali i poštovaoce vjerske i kulturne baštine. Promocija je upriličena u amfiteatru Medrese, u organizaciji Muftijstva tuzlanskog, Biblioteke Behram-beg, Medžlisa Islamske zajednice Tuzla i Behram-begove medrese.

O knjizi su govorili Ermin Vučkić, Rijad Delić i Nedim Hrbat, ističući njen značaj kroz tematiziranje jedne od najvažnijih džamija u Bosni i Hercegovini – Ferhadija džamija, simbola duhovnosti, arhitektonske vrijednosti i historijskog kontinuiteta.

Autor Edhem Čamdžić obratio se prisutnima, govoreći o motivima nastanka knjige, dugogodišnjem istraživačkom procesu, ali i ličnoj povezanosti s ovom temom, naglašavajući važnost očuvanja kulturno-vjerskog naslijeđa.

Poseban doprinos promociji dao je i tuzlanski muftija Vahid Fazlović, koji je u svom obraćanju istakao značaj ovog djela za razumijevanje identiteta i tradicije muslimana na ovim prostorima.

Program je moderirao Sead Husić, koji je kroz razgovor s učesnicima dodatno približio sadržaj i ključne poruke knjige publici.

Promocija je protekla u dostojanstvenoj atmosferi, uz veliko interesovanje prisutnih, čime je još jednom potvrđena važnost ovakvih događaja u očuvanju i promociji kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Knjiga tematizira Ferhadija džamiju kao simbol otpornosti, obnove i identiteta muslimana u Banja Luka i šire. U njoj je sabrano višegodišnje istraživanje autora, zasnovano na bilješkama koje je vodio tokom 15 godina, pri čemu je poseban fokus stavljen na djelovanje Muftijstva i društvene procese na ovom prostoru.

O knjizi je govorio i Nedim Hrbat, koji je podsjetio da je tokom obnove Ferhadije, kao novinar, boravio u Banjoj Luci, učestvujući u snimanju, dokumentovanju i obilasku lokacija.

Istaknuto je da je muftija Čamdžić svoje aktivnosti bilježio u rokovnik, a upravo su ti zapisi poslužili kao važan izvor prilikom nastanka ove knjige./S.P./