Monitoring CCI-a: Šta (ni)su radile Skupština i Vlada TK-a u protekle četiri godine?!

by admin
| 12:50
  •  
  •  
  •  
  •  

Aktuelni mandat vlasti u TK obilježen je brojnim prekompozicijama u Skupštini, smjenama Vlada i političkom nestabilnošću – većim dijelom dirigovanim „sa strane“. Još prilikom konstituisanja vlasti u TK, vidjelo se da će odluke o tome ko će biti u parlamentarnoj većini, donositi centrale političkih stranaka, a ne od građana neposredno birani poslanici.

 

Kako je krenulo tako se i nastavilo, pa je sredinom 2012. godine po nalogu iz istih centara političke moći, promijenjena parlamentarna većina, i rekonstruisana Vlada. Do kraja mandata, Skupština Tuzlanskog kantona promjenila je 6 parlamentarnih većina i 3 saziva Vlada, koje su više puta rekonstuisane. Premijer koji je, sa različitim sastavima Vlada u ovom mandatu, u izvršnoj vlasti proveo veći dio posmatranog vremenskog perioda (iz vlasti je izbačen tek na valu građanskih protesta početkom 2014. godine) pri preuzimanju vlasti, u februaru 2011. sam je postavio mjerila, po kojima se vlast Tuzlanskog kantona, u ovom mandatu, može ocijeniti samo kao krajnje neuspješna.

U ekspozeu bivšeg premijera Seada Čauševića je najavljeno da će se efikasnost rada kantonalne uprave tokom mandata mjeriti kroz njen doprinos rastu zaposlenosti i GDP-a, investicija, izvoza i boljeg standarda građana. Pred kraj mandata se može reći da najavljeni ključni ciljevi Vlade kao što su stvaranje novih radnih mijesta, socijalna sigurnost najugroženijih i stabilnost budžeta, nisu ostvareni. Broj radnih mjesta se u kantonu smanjio za 2.000, broj nezaposlenih povećao za preko 6.700, rast plata od 3% progutali su povećani troškovi života od 4,8%, a Budžet Tuzlanskog kantona sa kumulativnim deficitom u 2014. godini od 109 miliona, je pred kolapsom. U toku aktuelnog mandata budžet je samo za posljednju godinu donešen na vrijeme.

Građani Tuzlanskog kantona bili su taoci političkih igara sa budžetom kantona. U prve tri godine kontinuirano je kršena zakonska obaveza donošenja Budžeta za određenu godinu do kraja prethodne, da bi u 2013. čak, po prvi put, Budžet bio usvojen tek dva mjeseca nakon prestanka važenje odluke o privremenom finansiranju za prvi kvartal – 30.05.2013. U vrijeme tromjesečne parlamentarne krize, Budžet, odnosno blokada njegovog donošenja, je strankama služio kao sredstvo političkog pritiska. Čije su posljedice ozbiljno trpjele socijalne kategorije i budžetski korisnici.


Bez obzira na nisku realizaciju programa rada, Skupština TK, najveću efikasnost u mandatu bilježi upravo u 2014. godini. Skupština je, u aktuelnom mandatu, najefikasnija bila u prvih 8 mjeseci 2014. godine, kada je realizovala 2,2 mjere po satu, u prosjeku. Skupština je, u 2014. godini, bila najefikasnija i gledajući mjesečni prosjek realizovanih mjera, sa 15 realizovanih mjera mjesečno, u prosjeku. Pritom, u prvih 8 mjeseci 2014. zadržan je tempo održavanja 2 zasjedanja Skupštine mjesečno u prosjeku, iz prethodne godine, što je duplo veći broj zasjedanja nego u 2011. i 2012. godini. K

ako je i mjesečni prosjek realizovanih zakona, u aktuelnom mandatu, najviši u 2014. godini, može se reći da je uklanjanje političkih tenzija i stalne borbe za vlast, formiranjem „vlade eksperata“, pozitivno uticalo na rezultate Skupštine TK, u posljednjoj godini njenog aktuelnog mandata. Tokom čitavog mandata registrovana su brojna kršenja poslovnika i zakona, a u jednoj od borbi oko vlasti, prijavljeno je i kršenje ustava. Svakako najznačajnije kršenje Poslovnika i Zakona, bilo je vezano za kašnjenje u donošenju Budžeta i neusklađivanje rashoda sa ostvarenim prihodima.

Skupština je prekršila i član 50. Poslovnika jer nije šestomjesečno razmatrala ostvarivanje programa rada. Za većinu hitnih sjednica, koje su zakazivane na inicijativu jednog broja poslanika, je takođe bilo tvrdnji da su zakazane mimo Poslovnika i bez jasnog obrazloženja razloga hitnosti. U posmatranom periodu je zapaženo obimnije kršenja Poslovnika o radu Skupštine TK koji se odnose na način komuniciranja za skupštinskom govornicom. Da posljedice političkih kriza trpe građani a ne političari, pokazalo se i u Skupštini TK.

Za vrijeme parlamentarne i institucionalne krize, desio se nevjerovatan apsurd da su poslanici najviše zasjedali i najviše zaradili u vrijeme kada su imali najmanji učinak. Na ovaj način se kriza finansijski isplatila i poziciji i opoziciji. Sumarno gledano za zakonodavnu vlast u toku mandata, je samo za plate, iz poreza građana, dato 6,8 miliona KM. Ukoliko tome dodamo materijalne troškove i novac za funkcionisanje političkih stranaka, tada se može govoriti i o cifri od oko 9 miliona KM. Tuzlanski kanton je zbirci kurioziteta sa bh. političke scene, u mandatu 2010-2014. dao vlastiti doprinos.

Za razliku od uobičajene prakse u razvijenim demokratskim zemljama, koje znaju da država ni u kojim okolnostima ne smije ostati bez vlasti, i da, prilikom smjena, sve do izbora i preuzimanja dužnosti nove Vlade, stara radi u „tehničkom mandatu“, Tuzlanski je kanton, u čak dva navrata u toku aktuelnog mandata, bio bez vlade – prvi put 15 dana (od 15.5. do 31.5.2013), a drugi čak mjesec i po (od 11.02. do 26.03.2014.).

Vlada Tuzlanskog kantona u mandatu 2010-2014, mijenjanja se „kao na traci“ – prvo daljinskim upravljačem iz Sarajeva, potom turbulentnim dešavanjima unutar stranaka i skupštine i konačno na tuzlanskim ulicama. Od parlamentarnih izbora 2010. do danas promijenilo se 7 različitih sastava Vlade TK, ne računajući njeno funkcionisanje u krnjim sastavima, u trenucima podnošenja ostavki i smjena. Ovo je svojevrsni rekord, ne samo ovog mandata i ne samo ovog kantona.

Za 4 godine, u različitim sastavima Vlade TK, učešće su uzele ne samo sve parlamentarne stranke, nego čak i 1 neparlamentarna. A stranačke trgovine su dovele do zanimljivih slučajeva, npr. da neke stranke imaju više ministara nego poslanika u kantonalnoj skupštini. Za životne probleme građana, u situaciji permanentne političke nestabilnosti, borbe za vlast i stranačkih trgovina, Vlada nije imala snage i vremena. Kroz cijeli mandatni period Vlada TK nije uspjela da donese ključne mjere koje su mogle značajnije uticati na poboljšanje kvaliteta života građana, odnosno na rješavanje njihovih najznačajnijih problema, a prije svega zapošljavanja, lošeg stanja u privredi, i onih koje su ranije najavljene kao reformske u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne politike.

U različitim fazama mandata, Vlada TK je dolazila do nacrta nekoliko strateških dokumenta koji, međutim, nikada nisu usvojeni kao konačni, pa se nisu ni našli u primjeni. Za donošenje najavljenih reformskih mjera bilo je potrebno političko jedinstvo i opredjeljenost svih u Vladi da se uštedama, racionalizacijom i smanjenjem javne potrošnje, neophodna sredstva preusmjere ka realnom sektoru. Političkog jedinstva, međutim, u većini mandata nije bilo, kao ni volje ni hrabrosti da se provedu ozbiljne reforme. Za plate budžetskih korisnika uzimane pozajmice, a smijenjenim ministrima veći dio mandata isplaćivan tzv. „bijeli hljeb“.

Odustajanjem od reforme i racionalizacije javne uprave, nova Vlada je posegla za sličnim metodama kao i prethodne, te je za isplatu plata budžetskih uposlenika koristila budžetske „pozajmice“ u iznosu cca 4,5 miliona KM. Nedostajuća sredstva su pozajmljena sa podračuna sa kojih ispostaviće se u maju 2014. godine nipošto nisu smjela – sredstava od vodnih naknada, zaštitu od poplava i sredstava sa podračuna za zaštitu okolice. Najveći broj mjera u Vladi donošen je jednoglasno.

Uključujući i neke krajnje sporne odluke. U rijetkim izuzecima mjere su donešene i uz izdvajanje mišljenja kao što je bio slučaj prili-kom utvrđivanja Budžeta TK za 2014. godinu i u slučaju donošenja odluka u okviru kadrovskih pitanja. Interesantno je da je jednoglasna podrška Vlade data i prilikom imenovanja Velida Torića za direktora ZZO TK, koji je nakon hapšenja u koruptivnoj aferi, smijenjen sa te funkcije. Jednoglasne su bile i sve odluke o imenova-njima čelnih ljudi u kantonalne institucije i UO i NO kantonalnih institucija, školskih odbora u školama.

A jedina odluka koja nije donesena jednoglasno bila je odluka o davanju saglasnosti na – prijem portira na Univerzitetu. Kao posljedicu masovnih socijalnih protesta, u februaru 2014. godine, i izraženog nepovjerenja građana u stranke i njihove kadrove, Tuzlanski je kanton, kao jedini u bih u kome su zahtjevi građana provedeni u djelo, dobio nestranačku „vladu eksperata“. Saradnjom Skupštine sa Plenumom građana i drugim interesnim grupama došlo se do rješenja koje je s jedne strane, privremeno, smirilo napetosti u društvu, a s druge, konačno zaustavilo političke igre i stranačka mešetarenja, koja su na vidjelo iznijele sav nemoral, neprincipijelnost i licemjerstvo političkog establišmenta.

 No, malo vremena (ovih se dana navršava tek 6 mjeseci od postavljanja ove vlade), prazna Budžetska kasa i mnogo problema, na koje su se samo strovalile i posljedice prirodnih nepogoda, koje pritom nikako da stanu, ovoj vladi i nisu dali pravu šansu i efekte njenog rada učinili su preskromnim za prevelika očekivanja koja su postojala u vezi s njom. 

(TI/CCI)

Tuzlainfo.ba pratite na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Youtube.
Svoje priče, upite i fotografije šaljite na našu e-mail adresu.