Murali, grafiti, pjesme, transparenti, govori i drugi javni sadržaji kojima se veličaju pravosnažno osuđeni ratni zločinci mogli bi ubuduće biti tretirani kao krivično djelo u Crnoj Gori.
Klub poslanika vladajuće Bošnjačke stranke (BS) predložio je izmjene Krivičnog zakonika kojima bi se postojeća zabrana javnog odobravanja, negiranja i opravdavanja ratnih zločina proširila i na veličanje osoba koje su za takva djela pravosnažno osuđene.
Amandman se odnosi na član 370 Krivičnog zakonika, kojim se već propisuje krivična odgovornost za određene oblike javnog odobravanja, negiranja ili značajnog umanjivanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
BS predlaže da se tom odredbom izričito obuhvati i javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za navedena krivična djela.
Inicijativa dolazi u vrijeme pojačane rasprave o tome postoji li u crnogorskom zakonodavstvu pravna praznina koja omogućava da veličanje osuđenih ratnih zločinaca prođe bez krivične odgovornosti.
Debata je dodatno intenzivirana nakon smrti Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pred međunarodnim sudom u Hagu pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Nakon njegove smrti u javnosti su zabilježeni brojni izrazi podrške i veličanja, uključujući istupe pojedinih crnogorskih političara i dijela sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopćio je da je povodom Mladićeve smrti uputio telegram saučešća. Zbog tog poteza pred poslanicima bi se 24. septembra trebalo naći i pitanje njegovog razrješenja s funkcije predsjednika parlamenta.
Važeći Krivični zakonik Crne Gore već predviđa kažnjavanje javnog odobravanja, negiranja postojanja ili značajnog umanjivanja težine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih protiv zaštićene grupe ili njenog pripadnika.
Međutim, da bi postojala krivična odgovornost, takvo ponašanje mora biti učinjeno na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju. Za ovo krivično djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Problem na koji ukazuje BS jeste to što zakon trenutno izričito ne navodi veličanje osoba koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine.
Zbog takve formulacije, pojedine krivične prijave podnesene zbog javnog veličanja osuđenih za ratne zločine ranije su odbacivane.
Jedan od novijih slučajeva odnosi se na mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija. Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon njegove izjave o Ratku Mladiću, dok je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju ranije odbacilo prijave protiv njega zbog govora u kojima je veličao četničkog komandanta Pavla Đurišića.
Upravo takvi slučajevi, prema obrazloženju inicijative, pokazuju potrebu da zakon preciznije definiše granicu krivične odgovornosti i izričito zabrani javno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
