Premijer Španije Pedro Sanchez odbio je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da se dvije zajedničke vojne baze u Španiji koriste za napad na Iran, čime je postao jedini evropski lider koji je javno odbacio takav prijedlog.
Kako navodi Guardian, Sanchez je svoju odluku obrazložio stavom da bi novi rat na Bliskom istoku donio dodatnu destabilizaciju svijeta, veliki broj žrtava i ozbiljne ekonomske posljedice.
U obraćanju je poručio da je osnovna dužnost svake vlade da štiti građane, a ne da koristi sukobe za političke ili ekonomske interese.
„Najvažnija dužnost vlade je da štiti i poboljšava živote svojih građana, a ne da manipuliše ili profitira od globalnih sukoba“, rekao je Sanchez.
Dodao je da smatra neprihvatljivim da politički lideri koriste rat kako bi prikrili vlastite neuspjehe.
„Apsolutno je neprihvatljivo da oni lideri koji nisu sposobni ispuniti ovu dužnost koriste dimnu zavjesu rata kako bi sakrili svoj neuspjeh i pritom napunili džepove odabranih, istih kao i uvijek, jedinih koji profitiraju kada svijet prestane graditi bolnice i počne graditi rakete“, kazao je.
Prema nedavnom istraživanju javnog mnijenja, samo 15,7 posto građana Španije ima pozitivno mišljenje o američkom predsjedniku.
Sanchezov govor izazvao je snažnu podršku njegove ljevičarske političke baze, ali i oštre reakcije opozicije. Lider konzervativne Narodne stranke Alberto Núñez Feijóo optužio je premijera da vodi stranačku politiku i ugrožava odnose Španije sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ipak, Sanchez je i ranije zauzimao kritičan stav prema određenim potezima zapadnih saveznika. Bio je među najglasnijim evropskim kritičarima izraelskih vojnih operacija u Gazi, optužujući Izrael za bombardovanje bolnica i ubijanje civila, te se protivio i ideji američkog oružanog svrgavanja predsjednika Venecuele Nicolása Madura.
Iako je njegov stav o ratu u Iranu izazvao veliku pažnju, Sanchez za sada nema jasnu podršku drugih velikih evropskih lidera.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je sa Sanchezom i izrazio francusku „evropsku solidarnost“ nakon američkih trgovinskih prijetnji Španiji. Macron je istovremeno poručio da američki i izraelski napadi na Iran nisu u skladu s međunarodnim pravom, ali je dodao da i iransko rukovodstvo snosi dio odgovornosti zbog svog nuklearnog programa, finansiranja oružanih grupa i kršenja ljudskih prava.
S druge strane, njemački kancelar Friedrich Merz zauzeo je znatno pomirljiviji stav prema Washingtonu. U izjavi pred odlazak u SAD poručio je da sada nije vrijeme za javne kritike saveznika.
„Sada nije vrijeme za držanje lekcija našim partnerima i saveznicima. Uprkos našim rezervama, dijelimo mnoge njihove ciljeve“, rekao je Merz.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni zauzela je oprezniji i dvosmisleniji stav, pokušavajući zadržati balans između podrške SAD-u i evropskih partnera.
„Nismo u ratu i ne namjeravamo ući u rat. Situacija je zabrinjavajuća na više frontova i sve je očiglednija kriza međunarodnog prava“, izjavila je Meloni.
U međuvremenu, polemika između Madrida i Washingtona dodatno se pojačala nakon što je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila da je Španija navodno spremna sarađivati u ofanzivi protiv Irana.
Španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares brzo je odbacio takve tvrdnje.
„Naš stav ‘ne ratu’ ostaje jasan i nedvosmislen. Leavitt možda jeste glasnogovornica Bijele kuće, ali ja sam ministar vanjskih poslova Španije i kažem da se naš stav uopće nije promijenio“, poručio je Albares.
